fbpx

Direktor Autocesta FBiH zabranio korištenje geosintetika u gradnji autoputa, građevinskog materijala koji je normirala EU, a bez kojeg je savremena gradnja nezamisliva. Sve je povezano s ogromnim propustima kod gradnje dionice Vranduk – Ponirak koja je predmet istražnih organa.

Piše: fokus.ba

Direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder izdao je 10. novembra 2022. godine pisanu instrukciju službama za građenje i dokumentaciju, kao i firmama uključenim u gradnju dionica autoputa na Koridoru 5C, koja potpuno mijenja pravila kada je riječ o tehnologiji građenja autoputa, saznaje Fokus.ba. Pozadina ove odluke, kako smo istražili, ima kriminogene elemente.

Podrži eTrafiku

Voloder, naime, u ovoj instrukciji naređuje svim uključenim u gradnju autoputa da „upotreba geosintetika i pocinčanih čeličnih žičanih mreža (sa ili bez PVC obloge) više nije prihvatljiva pri projektovanju i građenju autocesta i brzih cesta u nadležnosti Autocesta FBiH“.

Pojednostavljenim rječnikom: sve što je do sada vrijedilo, od sada ne vrijedi. Inače, geosintetika je osnovni geostabilizacijski građevinski materijal bez kojeg je, praktično, savremena gradnja u svijetu, posebno cestogradnja ili gradnja autoputeva, nezamisliva. U nizu dionica autoputa na Koridoru 5C u BiH koje su izgrađene i koje se uveliko grade korišten je ovaj materijal koji je još 2004. normiran u Evropskoj uniji pod nazivom EUROCODE 7. Analogno tome normirao ga je i Institut za akreditiranje BiH, i to pod oznakom BAS EN 13256:2018. Voloderova instrukcija je kontra navedenih normi.

Dio Voloderove instrukcije

Ovaj akt, koji je u posjedu portala Fokus.ba, digao je na noge geotehničku struku, ali i niz renomiranih međunarodnih kompanija koji su najveći proizvođači geosintetike. Oni su nedavno reagirali pismima upućenim prema Voloderu. Smatraju da je riječ o iracionalnom potezu koji ne uvažava činjenice u vezi s tlom i druge karakteristike cestogradnje. Dodatno, isključivanje izvođača radova koji primjenjuju geosintetiku u gradnji zidova armiranog tla u najmanju ruku je apsolutno diskriminatorno i ugrožava pravila konkurencije.

I neki domaći izvođači radova s kojima smo razgovarali iznenađeni su navedenom instrukcijom. Već su počeli planirati nastavak projekata s uračunatom finansijskom štetom koja im se nanosi. Istovremeno, gradnja autoputa na Koridoru 5C dodatno će poskupjeti.

Međutim, prema informacijama do kojih smo došli, ova Voloderova instrukcija ima i kriminogene elemente i praktično predstavlja nastavak sumnjivih poteza već pokrenutih tokom gradnje dionice Vranduk – Ponirak, o čemu je opširno pisao Fokus. Oni su uveliko predmet istražnih organa.

Kako smo objavili, jedan od izvođača radova na ovoj dionici, azerbejdžanska firma Azvirt, uz aminovanje uprave Autocesta (Terzića, a kasnije i Volodera), izvršio je preprojektovanje najvažnijih sekcija te dionice i umnogome je odstupio od glavnog projekta. To je, kako smo objavili, dovelo do enormne eskalacije troškova kod gradnje ove dionice. Navedena dionica ubjedljivo je najproblematičnija po pitanju eksplozije troškova, ali i probijanja rokova za izgradnju.

Ono što u našem prethodnom istraživanju nismo naveli, to je informacija da su preprojektovane upravo one sekcije dionice Vranduk – Ponirak gdje se nalazi više od 90 posto zidova armiranog tla. Naime, nakon što je izvođač radova odbio raditi po usvojenom glavnom projektu firme Integra iz Mostara angažovao je vlastite projektante iz Grčke koji su napravili projekte po kojima su zidovi trebali biti izgrađeni od gabiona. Nakon preprojektovanja niza sekcija dionice od Autocesta FBiH naplaćeni su dodatni milioni eura, a na što je upravi Autocesta FBiH, kako smo objavili, ukazao tadašnji šef Službe za građenje Amir Šikalo.

Šikalo je upravi Autocesta FBiH na čelu s Voloderom uputio alarmantnu informaciju u kojoj doslovno navodi da je izvođač radova, odnosno Azvirt, „izigrao dodijeljeno mu povjerenje za preprojektovanje velikih dijelova trase ove poddionice“. Ali bez učinka. Azvirt je nastavio s ovom metodom. Osim drastičnog povećanja dužine vijadukata, koristio je gabion (u odnosu na geosintetiku) koji je znatno skuplji, ali ne nužno i najstabilniji, te je, kako je naveo Šikalo, poskupio cijenu izgradnje, a sebi povećao dobit.

Izlaskom na teren utvrđeno da je Azvirt gradio gabionske zidove

Novom instrukcijom o potpunom eliminiranju geosintetika kod gradnje zidova iz novembra 2022. valjalo je ovu priču oko dionice Vranduk – Ponirak nekako pokriti. Dodatni problem je, kako su nam rekli izvođači radova, što se to čini na cijelom projektu Koridora 5C u Federaciji BiH!

U aktu koji je sačinio, a koji je dijelom i kontradiktoran, Voloder prvo pohvalno navodi da je vrlo raširena upotreba geosintetičkih ojačanja, geomreža ili geotekstila, zbog, između ostalog, dobrih mehaničkih karakteristika i otpornosti na koroziju.

Ali onda on u ovoj instrukciji odjednom ukazuje na to da su geosintetici napravljeni od sintetičkih polimera i da „brojni izvori u literaturi prijavljuju negativne efekte porasta temperature na mehaničke karakteristike geosintetika“. Dalje ističe da pri povišenim temperaturama mogu biti zapaljivi. Sporan mu je i čelik, pa tako navodi da s porastom temperature dolazi do smanjenja čvrstoće (i to na zatezanju za temperature u čeliku više od 400 stepeni). Također, Voloderu su sporne i pocinčane čelične mreže “zbog ljuštenja sloja cinka, što se može negativno odraziti na antikorozivnu zaštitu”.

Voloder se u svojoj argumentaciji poziva na Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH koji je stupio na snagu u oktobru 2009. godine, dakle prije nešto više od 13 godina! Također, poziva se i na Uredbu o tehničkim svojstvima koje građevine moraju zadovoljavati u pogledu sigurnosti te načinu korištenja i održavanja građevina. Ova uredba datira još iz 2007. godine!

Fokus je došao u posjed dopisa italijanskih kompanija Tenax i Maccaferi koji su među najvećim proizvođačima geosintetika u svijetu. Dopisi su upućeni na adresu Autocesta FBiH, odnosno direktoru Voloderu.

Detalj dopisa od kompanije Maccaferri

U aktu kompanije Tenax, koja je naprimjer učestvovala u gradnji Pelješkog mjesta i koja u svom portfoliju ima kolosalne objekte u Alpama, stoji da su na osnovu 30-godišnjeg iskustva u geotehničkom dizajnu uvjereni u sigurnost korištenja ove tehnike.

Osvrćući se na izvore koje je u instrukciji naveo Voloder navode da se neki od njih uopće ne primjenjuju na projekte koji su u fazi izrade u BiH, dok su neki neispravno korišteni, odnosno citirani.

Tako naprimjer, kako se navodi u Tenaxovom dopisu, citati iz pojedinih publikacija koje Voloder koristi govore o zatrpavanju tla od 34,3 stepena Celzijusa u odnosu na maksimalnu temperaturu vanjske površine od 51,6 stepeni Celzijusa.

Detalj dopisa od kompanije Tenax

– Ako je to realno u pustinji Arizone ili Nevade, ne vrijedi za Bosnu i Hercegovinu – komentar je u Tenaxovom dopisu koji potpisuje tehnički direktor Piergiorgio Recalcati. Inače, kako navodi, svi propusti u literaturi na koju se poziva Voloder, bili su posljedica nepravilnog projektiranja.

– Spominje se rizik od požara, iako istraživanje koje je provelo američko Ministarstvo prometa, te Savezna uprava za zrakoplovstvo opisuje trenutno prihvaćene metode ispitivanja za kvantificiranje ponašanja pri gorenju. Istraživanje je namijenjeno projektiranju plastike otporne na vatru. Za zrakoplovstvo to ima smisla, ali za ojačanje tla nema – ističe se u dopisu Tenaxa. Također, dodaje se da se istaknute bojazni od požara mogu odnositi na zgrade, a nikako ne na nasipe.

U dopisu renomiranog Maccaferrija, kompanije s tradicijom dužom od 140 godina, ističe se da su građevine izgrađene korištenjem geosintetika danas u svijetu uobičajeno i pouzdano rješenje zbog njihovih visokih performansi, sigurnosti, isplativosti i boljeg utjecaja na okoliš u odnosu na tradicionalna rješenja.

Faksimil Zakona o zaštiti od požara FBiH donesen 2009.

U aktu koji potpisuje komercijalni direktor Maccaferija za Centralnu Evropu Luboš Lichy ističe se da su ovi materijali čvršći, fleksibilniji i otporniji u odnosu na standardne krute konstrukcije, posebno u seizmičkim uvjetima kakvi su prisutni u BiH. Navedena tehnika je, ističe, u skladu s evropskim standardom EN 14 475 – Izvođenje specijalnih geotehničkih radova – armirano punjenje.

– Što se tiče vaših razmatranja o otpornosti na vatru, iskreno se ne možemo složiti s pristupom predstavljenim u Vašem pismu. Slijedeći ovu logiku, svi infrastrukturni elementi projektovani za JP Autoceste FBiH trebaju voditi računa o otpornosti na vatru, što je inače aspekt dizajna koji se odnosi na zgrade, a ne na infrastrukturu – ističe se u pismu upućenom Voloderu.

Zanimljivo je da je Voloder ovu instrukciju izdao 10. novembra 2022, samo dan nakon što je Vijeće ministara BiH Autocestama FBiH odobrilo dodatni zajam OPEC-ovog Fonda vrijedan 25 miliona za gradnju dionice Vranduk – Ponirak, gdje je, kako smo ranije istražili, došlo do enormne eskalacije troškova, a između ostalog i zbog eliminiranja geosintetike kod gradnje zidova armiranog tla.

Naime, prvobitna vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak iznosila je 76.592.799 eura. Uprkos veoma upitne eskalacije troškova koja je predmet istražnih organa, kao i odstupanja od glavnog projekta odobreno im je, dakle, dodatnih 25 miliona eura. Inače, geosintetika kao materijal korištena je, između ostalog, na dionicama autoputa Zenička zaobilaznica, Tarčin – Ivan, te Počitelj – Zvirovići.

Mato Uljarević, predsjednik Društva za geotehniku u Bosni i Hercegovini, kazao je za Fokus da je čuo za Voloderovu instrukciju naglasivši da nije zahvalno presuđivati dekretima da nešto može ili ne može.

– Na kraju krajeva ti se geosintetici primjenjuju od 1969. godine prošlog vijeka. Geosintetici su zahvalni materijali. Lako se s njima radi i dosta su trajni, ako nisu izloženi. Ali zbog toga se i oblažu i štite tamo gdje postoji eventualni rizik od požara. Na kraju krajeva, rijetko gdje se ostavljaju da budu vidljivi. Mislim da je realan pristup da se svi materijali ispituju i korektno prikažu i s manama i s vrlinama i da se upotrijebe tamo gdje to odgovara. Ali mislim da nije korektno olako presuđivati. Realno govoreći, svaki investitor ima pravo u pisanju svojih projektnih zadataka da na nečemu insistira. Projektant bi zapravo trebao da se bavi analizom rizika. Nije ista primjena tog geosintetike na svakom lokalitetu. Recimo klima na području Hercegovine ili u centralnoj Bosni, velika je razlika. Nažalost donose se ovakve smjernice umjesto da se više analizira – kazao je Uljarević.

Stručnjaci koji su angažirani na izgradnji pojedinih dijelova autoputa u FBiH rekli su nam da su frapirani navedenom instrukcijom uz naglasak da u Evropi vjerovatno nema institucije zadužene za cestogradnju da samovoljno ukida evropske standarde umjesto da ih prisvaja.

Fokus.ba obratio se s nizom pitanja i Autocestama FBiH, no odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Ukoliko ga dobijemo, naknadno ćemo ga objaviti.

Napiši komentar