Proizvodnju drenjina, koja je karakteristična za područje Drvara, porodica Sabljić je iskoristila za kreiranje brenda „Budi zdrav ko dren”. Tako su na tržište plasirali proizvode od ove voćke, koji su pripremani na tradicionalan način, prema receptu naših predaka. Istoimeno udruženje se bavi i brendiranjem tradicionalnih proizvoda, edukaciji i jačanju kapaciteta proizvođača.

Piše: Nataša Tomić, Foto: Lazar Mihajlović

Inicijativa „Budi zdrav ko dren“ je počela kao porodični biznis 2010. godine, da bi se 2014. pretvorila u udruženje koje djeluje na međunarodnom nivou. Pokrenuta je i zadruga koja okuplja kooperante skupljače drenjine sa područja Drvara, od kojih se otkupljuje određena količina ovog voća.

„Cilj osnivanja udruženja je jačanje ljudskih kapaciteta, učenje, razvijanje, bolja promocija i korišćenje EU programa.  Na desetine uspješnih projekta imamo iza sebe, neki od njih su: Katana Reward Crowdfunding Campaing, “Bond”, ‘Brendaonica 1’, Karakterizacija ploda drena, te izložbeni prostor ‘Budi zdrav ko dren’. U cilju jačanja mreže i boljeg razvoja sarađujemo sa domaćim i stranim fakultetima, institutima i udruženjima. Dugogodišnji smo učesnici/panelisti različitih konferencija koje pokrivaju teme iz preduzetništva i projektnog menadžmenta“, govori Jovanka Sabljić u ime Udruženja. 

Upravo je izložbeni prostor privukao pažnju javnosti jer se posjetioci mogu upoznati i sa procesom proizvodnje proizvoda.

„Kroz izložbeni prostor se na jedan drugačiji način pristupa ljubiteljima jedinstvenih proizvoda, proizvoda od drenjina. U Izložbenom prostoru ‘Budi zdrav ko dren’ moguće je probati proizvode, kupiti ih, te biti učesnik same posjete salonu i tako se upoznati sa procesom proizvodnje. Ono što ga čini posebnim je to što je salon napravljen od prirodnih materijala, ručno i ima adekvatnu temperaturu za čuvanje proizvoda. Svaki proizvod je napravljen ručno na tradicionalan način“, kazuje Jovanka za eTrafiku.

Udruženje Budi zdrav ko dren je pokrenulo i online web shop na kome se mogu kupiti svi njihovi proizvodi: mućeni pekmez, imber sok, drenja rakija, rakija u premium verziji, te liker. Tako se sa samo nekoliko klikova proizvodi mogu naručiti bilo gdje na teritoriji Bosne i Hercegovine.

„Pokrivamo cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. Proizvodi se prave na tradicionalan način, ručno. Npr. mućeni pekmez se ne kuva, već miješa ručno do pet sati. Iako se radi o sezonskom proizvodu, radimo tokom cijele godine, kako bismo sve stigli na vrijeme. Naši proizvodi se uvijek prodaju jer su jedinstveni. Kada je potrebno, uključimo i jednog do dva sezonska radnika. Naš cilj je kvalitet, a ne kvantitet“, objašnjava Sabljićeva.

Otkako oni djeluju, na području lokalne zajednice se situacija mnogo promijenila, bar kada je riječ o proizvodnji i preradi drenjine. Postojeći proizvođači su napredovali, a javili su se i novi i to na području, kako lokalne zajednice, tako i cijele Bosne i Hercegovine.

„Kroz naš projekt “Brendaonica 1” omogućili smo lokalnim farmerima edukativno-praktičnu jednodnevnu radionicu, kako bismo ih direktno spojili sa različitim servisima za prodaju domaće hrane, agencijama za brendiranje, stručnjacima iz oblasti EU fondova. Sve je više ljubitelja zdravijeg načina života i farmera koji nude neke lokalne proizvode. Naš brend se ne prepoznaje samo u BiH, već i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i šire. Potražnja je velika, a mi činimo sve da joj odgovorimo na pravi način sa naglaskom da ostanemo dosljedni svojoj misiji, i to tradiciji i kvalitetu na prvom mjestu“, ističe naša sagovornica.

S obzirom na to da je drenjina karakteristična za Drvar i da se rakija od ove voćke proizvodi više od 100 godina na ovom području, bilo je sasvim logično da se ova priča podigne na jedan viši nivo.

„Tradicijom poštujemo stare vrijednosti, glas naših predaka, a mi smo tu kao njihova produžena misao koja  sprovodi u djelo ono što su oni trasirali. Pojedinci kreiraju dobre priče i pokreću zajednicu. Sve je više takvih u BiH. Međusobno se povezujemo, razmjenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih, pronalazimo rješenja. I dok je takvih postoji prostor za pozitivnu klimu i razvoj tradicionalnih proizvoda.”

Ipak, značaj tradicionalnih proizvoda nije prepoznat u odgovarajućoj mjeri kod nas, smatra Jovanka Sabljić.

„U našoj zemlji sistemska rješenja nisu dovoljno razvijena i ujednačena kad je u pitanju tradicionalna proizvodnja i njeno brendiranje. U svakoj razvijenoj zemlji, tradicionalan proizvod je zaštićen i predstavlja identitet tog mjesta. Tradicionalan proizvod je uvijek ‘moderan’ i predstavlja priliku za razvoj turizma i domaće ekonomije. Autohtoni proizvodi imaju neraskidivu vezu sa mjestom u kojem se proizvode. Taj proizvod predstavlja identitet tog mjesta. Potrebno je to prepoznati i ‘zavrnuti rukave’“, govori naša sagovornica koja za kraj dodaje da je plan da prošire dostupnost svojih proizvoda putem online prodaje i specijalizovanih/jedinstvenih šopova, te najavljuje jednu online kampanju.

Napiši komentar