Nadležne policijske institucije otvaraju sve više istraga u čijim središtima se nalaze osiguravajuće kuće, i to zbog „pranja“ para. Iako je nerijetko riječ o milionskim iznosima, Agencija za osiguranje RS, koja je dužna da pomenuta krivična djela spriječi, na ista zatvara oči. Razlog treba tražiti u tome što i osiguravajuće kuće i Agenciju štiti politika.

Piše: Dragiša Sikimić, mojahercegovina.com

Istraživanje Moje Hercegovine je pokazalo da većina osiguravajućih društava, koja se odlučuju na pomenute nezakonitosti, imaju isti šablon izvlačenja novca. Pare se prosljeđuju fiktivnim udruženjima za nepostojeće usluge, a potom akterima ovih nezakonitih radnji – koji dio prisvajaju a dio koriste kako bi obezbijedili sredstva za nezakonite popuste pri registraciji automobila.

Eksplozija nelegalnih popusta

Da politika, odnosno političke stranke, kontrolišu Agenciju za osiguranje RS, jasno je i po medijskim objavama u kojima svjedočimo da pomenuta pozicija izaziva, kako međustranačke, tako i unutarstrančke turbulencije, zbog kojih često dolazi i do sukoba među partijskim kolegama. Aktuelni direktor Agencije je Slaven Dujaković iz Doboja, koji je ovu poziciju dobio kao kadar DNS-a, druge stranke po snazi u vladajućoj koaliciji i višedecenijskog partnera SNSD-a, vodeće partije u Republici Srpskoj. Vlada RS je krajem februara ove godine podnijela prijedlog Narodnoj skupštini RS da Dujaković bude izabran i za drugi mandat, što će se nesumnjivo i desiti. U vremenu previranja unutar DNS-a, kada je nakon 17 godina sa čela stranke „srušen“ Marko Pavić, Dujaković je stao na stranu aktuelnog lidera Nenada Nešića, iako se uz njegovo ime vežu brojne afere te vode istrage.

Za vrijeme prvog Dujakovićevog mandata došlo je do eksplozije nelegalnih popusta u oblasti obaveznog auto osiguranja i poplave osnivanja osiguravajućih društava. Očigledno, mnogi su na tako neuređenom tržištu vidjeli šansu, a najveću odgovornost za isto ima Agencija i sam Dujaković.

Slaven Dujaković

Godinama nakon, i uprkos, usvojenom Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju RS, ali i sporazumu koji su izmeðu sebe postigle osiguravajaće kuće, u praksi se one takmiče koja će dati veće popuste prilikom osiguranja od autoodgovornosti. Za to vrijeme, Agencija nije uspjela iskorijeniti nelegalne popuste, a često su iz nje, u povremenim medijskim istupima, isticali da teško i mogu utvrditi da neko društvo poseže za takvim radnjama. Međutim, prvi ljudi Agencije nisu posezali za radikalnim kažnjavanjem ni onda kada su pojedine kuće i zvanično hvatane u činjenju krivičnih djela te bile zadokumentovane od strane nadležnih institucija, zbog čega se dovodi u pitanje iskrenost njihovih izjava i sa pravom sumnja da Agencija toleriše ovakvo neuređeno stanje u oblasti osiguranja te dozvoljava kršenje zakona na pomenuti način.

Foto konkurs Goran Terzić

Da bi osiguravajuće društvo bilo u mogućnosti korisnicima dati nelegalni popust potreban im je novac, a do njega dolazi tako što nezakonitim putem iz samog društva isti izvlači i to, kako smo na početku naveli – plasiranjem iznosa na račune fiktivnih udruženja za nepostojeće usluge, te pravljenjem fiktivnih ugovora.

Iz „Wiener“ osiguranja izvučeno preko milion KM

Kako saznaje Moja Hercegovina, jedno od osiguranja koje je poseglo za sklapanjem ugovora sa fiktivnim udruženjima jeste „Wiener“, zbog čega je protiv prvog čovjeka ove kuće, ali i niza drugih rukovodećih ljudi, otvorena istraga.

Funkciju generalnog direktora „Wienera“ u tom periodu obavljao je Srđan Šuput. Na čelu pomenute kuće bio je od avgusta 2016. pa sve do juna 2019. godine, kada je dao ostavku zbog, kako je tada rekao, loših rezultata osiguranja, odnosno ogromnih gubitaka. Prema podacima sa Banjalučke berze, u posljednjih pet godina, gubici društva su preko 15 miliona KM, čime je poslovanje VIG grupacije dovedeno u pitanje. Krajem 2019. i početkom 2020. godine čak su i razmatrane, a istovremeno i pokrenute pred nadležnim entitetskim agencijama, procedure spajanja ovog društva sa pravnim licem Vienna osiguranje d.d. Sarajevo, koja je u vlasništvu austrijske grupacije Vienna Insurance Group, a koja je istovremeno vlasnik i „Wienera“ sa sjedištem u Banjaluci. Da je došlo do navedenog spajanja, nekoliko desetina radnika bi izgubilo posao u Banjaluci gdje se nalazi sjedište, jer bi sjedište nove firme bilo u Sarajevu. Razlog ovakvog poteza rukovodstva jesu gubici napravljeni u gore navedenom periodu.

Lošem poslovanju sigurno je doprinijelo i izvlačenje čak 1,2 miliona maraka iz ovog osiguranja, zbog čega se, kako saznaje Moja Hercegovina, protiv Šuputa i drugih, vodi istraga. Šuput, kao generalni direktor, posegao je za plasiranjem pomenutog iznosa bez odluke Nadzornog odbora osiguravajućeg društva na čijem je čelu bio.

Iako je postupak protiv njega formalno pokrenut, i nadležne policijske agencije su uradile najveći dio istrage, u kojoj su zadokumentovali i dokazali navedeno izvlačenje para iz osiguranja, dalji postupak pred pravosudnim organima se odvija jako sporo i, za sada, bez epiloga.

Nadležne policijske institucije, predvođene SIPA-om, su podnijele izvještaj o počinjenju krivičnog djela protiv Srđana Šuputa i gotovo svih regionalnih direktora „Wiener“ osiguranja koji su učestvovali u ovom nelegalnom izvlačenju para i oštećenju osiguranja. Sumnja se da je veliki dio novca završio u džepovima direktora dok je dio novca služio za davanje nelegalnih popusta za auto osiguranja.

Prema informacijama kojima raspolažemo, Šuput je pomenuti novac izvlačio iz samog osiguranja ali i firme „Jahorina auto“, čiji je osnivač „Wiener“ osiguranje, i prebacivao na račune fiktivnog udruženja Zadruga „Melisa“ Pale, čiji je osnivač Veselinović Srećko, što se vidi iz dostupnih akata na internetu, a firma je trenutno u stečaju. Iznosi su plasirani za nepostojeće usluge koje je to preduzeće pružalo. „Melisa“ je, saznajemo, osnovana svega nekoliko mjeseci prije transakcije u iznosu 1,2 miliona KM, i to bez osnivačkog kapitala i zaposlenih radnika, što je još jedan dokaz o prevari. Novac je potom proslijeđivan radnicima „Wiener-a“, ali su i oni bili samo „kanal“ te je on završavan kod trećih lica. U postupku istrage većina radnika je nadležnim institucijama priznala da su novac primali od fiktivno zaposlenih radnika „Melise“ i da su ga potom proslijeđivali regionalnim direktorima.

S obzirom da se u ovom slučaju radi o politički eksponiranim licima bliskim vlastima te da je Specijalno tužilaštvo pod strogom kontrolom politike u RS, teško je očekivati sudski epilog. Šuput je bio član Ekonomskog savjeta DNS-a, stranke koja je ključna u formiranju vlasti prethodnu deceniju a nakon raspada priklonio se Nedeljku Čubriloviću i njegovoj partiji Demos. Dugogodišnji je član Upravnog odbora Agencije za bankarstvo RS. Njegova poslovna karijera je uvijek pratila i politički angažman i povezanost sa vladajućim političarima, već gotovo 15 godina.

Srđan Šuput za Moju Hercegovinu kaže da protiv njega nikada nije vođena istraga iako je „nekih takvih radnji bilo“. Međutim, dodaje, one nisu dovedene do kraja niti je iko odgovarao za bilo šta. On kaže da SIPA jeste prikupljala dokumentaciju o kompaniji za koju je radio, ali da istraga protiv njih nije otvorena niti se vodi.

„Ja više ne radim u osiguranju. Bilo je nekih istraga u prošlosti oko osiguravajućih kuća, a najveća je bila ona istraga u Federaciji BiH, akcija ‘Zadruga’. Ne znam u kojem je to statusu sada. Znam da je bilo saslušanja i privođenja, ali kod nas nije bilo takvog obima istrage“, kaže on.

Srđan Šuput

Na pitanje da prokomentariše nepravilnosti i nezakonitosti na tržištu osiguranja, on kaže da toga ima mnogo i to najviše na tržištu osiguranja od autoodgovornosti gdje se i vrti naviše novca.

„To više niko ni ne krije. Zavisi ko šta i kako radi, ali oni koji se iskuljučivo bave osiguranjem od autoodgovornosti ili u najvećem obimu time, oni najbolje znaju kako to ide. Tamo je i najsivlja od sivih zona u osiguravajućim kućama, jer autoodgovornost nosi 70 odsto ukupnog tržišta osiguranja. Tamo gdje sam ja radio, nismo to radili tako. Kada smo davali popuste, klijentima smo izlazili u susret dajući im besplatan tehnički pregled i slično. Ovaj drugi dio sa popustima sa osiguranjem ne znam kako su drugi davali, ali mi smo mogli samo onoliko koliko zakon kaže. Inače, mi smo se uglavnom bavili drugim vrstama osiguranja, udio poslovanja u osiguranju od autoodgovornosti kod nas bio je samo 25 odsto. Kod drugih kuća, na autoosiguranje je odlazilo do 80 odsto obima poslovanja. Mi smo u toj vrsti osiguranja išli do nekih šest miliona KM, a druge kuće su obrtale preko 20 miliona maraka“, rekao je Šuput.

Inače, Šuput je bio najmlađi direktor neke banke u BiH. Prethodno je kao prvi čovjek Komercijalne banke u Banjaluci istu doveo u vrlo nepovoljan položaj na tržištu, s obzirom da kao direktor nije ostvario značajnije rezultate, iako je imao na raspolaganju dobre ljudske i finansijske resurse.

Interesantno je i to da je na čelu Nadzornog odbora „Wiener“ osiguranja Slavko Mitrović, višedecenijski savjetnik Milorada Dodika, aktuelnog člana Predsjedništva BiH, i po mnogima, siva eminencija aktuelne vlasti u RS predvođene SNSD-om. Iako nikada nije bio na nekoj značajnoj funkciji u RS smatra se jednim od najuticajnijih ljudi na ovom prostoru.

„Sarajevo osiguranje“ i „Mikrofin“

„Wiener“ osiguranje, međutim, nije usamnjen slučaj u Republici Srpskoj. Moja Hercegovina je saznala i da je u proteklih deset godina “Sarajevo osiguranje” na račun Rukometnog kluba Vetarana Prijedor isplatilo oko milion maraka, a gdje je novac završio nemoguće je utvrditi, jer se sumnja da je Aleksandar Miljuš, ovlaštena osoba u klubu, koji je istovremeno i zamjenik gradonačelnika Prijedora i visoki funkcioner SNSD-a u ovom gradu, uništio poslovne knjige i finansijske izvještaje.

Miljuš je tako počinio krivično djelo zbog čega se, kako saznaje portal Moja Hercegovina, protiv njega vodi istraga u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor. Nepostojanje pisanog traga o tome kakva je bila dalja sudbina ovih sredstava izazvalo je opravdanu sumnju da je rukovodstvo „veterana“ godinama vršilo utaju poreza te „pralo“ novac, koji se nije zadržavao u samom klubu.

Pomenuti RK Veterana Prijedor, koji je tokom pretprošle godine zapeo „za oko“ inspektorima Ministarstva unutrašnjih poslova, a potom i Poreske uprave, dok su vršili provjere u „Sarajevo osiguranju“. Tada su uočene pozamašne sume prosljeđivane na adresu „veterana“, koje su godinama dosezale milionske cifre, a najveći iznos u toku jedne kalendarske godine i 600.000 KM. Novac je prosljeđivan po osnovu „sponzorstva i reklamiranja“.

Prilikom kontrole, saznaje Moja Hercegovina, nadležni u pomenutom klubu uočavaju da Miljuš ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju koju bi mogao pokazati kako je utrošen navedeni novac, a sumnja se da je istu uništio nakon najavljenih inspekcija. Naša saznanja potvrdio nam je i Mladen Mitrović, glavni okružni javni tužilac, koji je, između ostalog, rekao da je istraga o ovom slučaju u toku.

Novac se, iako nema službene dokumentacije koja bi o tome mogla posvjedočiti, nije dugo zadržavao u klubu, niti je za njegove potrebe utrošen, posebno ne na „sponzorstva i reklamiranje“. Nadležni sumnjaju da je on vraćan pojedinim uposlenicima u sarajevskom osiguranju, uz svojevrsnu proviziju a kasnije koristio za davanje popusta prilikom osiguravanja putničkih automobila.

Isti šablon je primjećen i u “Mikrofin osiguranju”, protiv čijeg direktora, Željka Pene, je Uprava kriminalističke policije MUP RS podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa još nekoliko osoba oštetio osiguranje za 585.000 KM. Jedina razlika u ovom slučaju u odnosu na primjere “Wiener” i “Sarajevo” osiguranja jeste u tome što je ovoga puta javnost obavještena o istom.

Tako smo saznali da su istragom, pored Pene, obuhvaćeni i regionalni menadžer “Mikrofina” u Bijeljini Nedeljko Mitrović te Ognjen Kajtez. U izvještaju MUP-a se navodi da su krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i falsifikovanja isprava obavila od početka 2016. do septembra 2018. godine.

Pomenuti Kajtez je, kao zastupnik fiktivnih firmi “Silker BiH” i “Imprimis” iz Zvornika, “Silker M” iz Bijeljine te “Pano sistem” iz Brčkog, potpisao ugovor o reklamiranju sa “Mikrofinom”, a potom lično podizao novac sa računa. Mitrović je matičnoj kući dostavljao rješenja o registraciji pomenutih spornih firmi sa lažnim sadržajem, jer firme nisu ni bile upisane u sudski registar kod nadležnih sudova.

Iz “Sarajevo osiguranja” su poručili novinarima Moje Hercegovine da za odgovore na naša pitanja moraju dobiti saglasnost direktorice te da će nam se, ukoliko istu i dobiju, javiti. Odgovor nismo dobili. Aleksandar Miljuš, ovlaštena osoba u “Veteranima Prijedor” poručio je da “nije korektno da se oglašava po ovom pitanju uzimajući u obzir da ne zna šta je ciljna pozadina izvještaja, kao niti ko je druga strana u izvještavanju”. Istragu koja se vodi protiv rukovodećih ljudi “Mikrofina” nisu željeli komentarisati ni u ovom osiguranju.

Din Tešić

Advokat Din Tešić, čija je kancelarija specijalizovana za privredno pravo, bankarstvo i investicije objašnjava da su istražni organi i Agencija za osiguranje RS dužni da utvrde da li se u ovim slučajevima radi o davanju nezakonitih popusta prilikom ugovaranja obaveznih osiguranja u saobraćaju, što dovodi do pojave nelojalne konkurencije koja šteti drugim osiguravajućim kućama koje posluju u skladu sa zakonom, ili se radi o jednom ili više krivičnih djela.

„U slučaju da je fizičko lice samo ili sa drugima vršilo krivična djela nezakonitog postupanja u privrednom poslovanju ili druga krivična djela na štetu privrednog društva, tada možemo govoriti da je došlo i do krivičnog djela pranja novca. Ukoliko su privredna društva postupala suprotno Zakonu o društvima za osiguranje RS, Zakonu o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, kao i pravilnicima Agencije za osiguranja RS u cilju povećanja broja osiguranika tada možemo govoriti o pojavi nelojalne konkurencije koja je protivna ne samo zakonu, već i dobrim poslovnim običajima“, kaže naš sagovornik.

U ovim slučajevima je, dodaje on, Agencija za osiguranje RS bila dužna da reaguje zabranjujući zaključivanje ugovora o osiguranju na određeni period.

„A ako je društvo izvršilo i krivično djelo pranja novca Agencija tada može oduzeti i dozvole za zastupanje. U slučaju pojave nelojalne konkurencije druge osiguravajuće kuće imaju pravo da ustanu s odštetnim zahtjevima prema privrednom društvu koje obavlja djelatnost na nezakonit način, i time šteti ne samo njih već i poreski sistem RS i BIH“, rekao je Tešić.

Iz Agencije odbacuju uticaj politike

Agencija svakodnevno kontroliše osiguranja zbog čega su njeni rukovodioci morali znati detalje objavljene u tekstu, ali, očito, ništa nije preduzeo niti je iko iz Agencije snosio odgovornost za ove slučajeve.

U samoj Agenciji za osiguranje RS odbacuju uticaj politike na svoj rad riječima da je to “samostalna i neprofitna institucija, koja za svoj rad odgovara samo Narodnoj skupštini Republike Srpske”. Iako smo prvobitno tražili izjavu direktora Slavena Dujakovića, odgovore smo dobili pismeno, u formi kakvu koriste službe za odnose sa javnošću.

Oni navode da je Agencija finansijski, organizaciono i u smislu odgovornosti nezavisna od izvršne vlasti i bilo kakvog drugog političkog uticaja, a sva postupanja i akta isključivo su zasnovana na zakonima iz oblasti osiguranja i ostalim zakonskim i podzakonskim propisima.

Na pitanja o istragama i utaji pireza protiv “Wiener” osiguranja, Mikrofina i Sarajevo osiguranja na području RS kažu da su o nekim upoznati iz sredstava javnog informisanja, dok su neke od istraga i inicirali upravo oni.

„Ovom prilikom ističemo da Agencija podržava sve aktivnosti nadležnih institucija po pitanju utvrđivanja nezakonitosti poslovanja društava za osiguranje regulisanih drugim propisima za koje Agencija nije nadležna, te da istima stojimo na raspolaganju da, u okviru svojih nadležnosti, pomognemo istražnim ili drugim kontrolnim radnjama. Agencija nema zakonska ovlašćenja da sprovodi istražne radnje, ali smo više puta u prethodnom periodu obavještavali druge institucije (MUP, tužilaštvo, poreske organe i sl.) ukoliko se u toku vršenja nadzornih aktivnosti uoče postupanja društava za osiguranje koja upućuju na kršenje drugih propisa, ili radnje za koje se sumnja da imaju obilježja krivičnih ili drugih dijela“, rekli su u Agenciji.

Odlukom o zajedničkoj tarifi premija i cjenovniku za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila u Republici Srpskoj propisane su premije osiguranja autoodgovornosti koje su obavezujuće za primjenu od strane svih društava za osiguranje, te je obračunata premija osiguranja autoodgovornosti iskazana na polisi osiguranja usklađena sa tarifom i cjenovnikom, kažu u Agenciji.

„Međutim, usljed velike konkurencije na tržištu osiguranja (14 društava u RS i osam filijala iz FBiH), već duži vremenski period, prilikom zaključivanja ugovora osiguranja od autoodgovornosti, u praksi su prisutni različiti oblici stimulisanja osiguranika, od kojih je neke teško dovesti u vezu sa polisom. U svim slučajevima kada se utvrdi da je društvo odobravalo neposredne ili posredne popuste koji su u suprotnosti sa zajedničkom tarifom i cjenovnikom, Agencija je izricala mjere predviđene zakonom, uključujući i mjere privremene zabrane zaključenja ugovora o osiguranju autoodgovornosti, te su izricane novčane prekršajne kazne i pokretani prekršajni postupci pred sudovima“, kažu u Agenciji i dodaju da su u proteklom periodu kombinacijom regulatornih i nadzornih aktivnosti, na direktan ili indirektan način uticala na zabranu davanja i smanjenje vantarifnih popusta.

Takođe, istakli su da su donijeli regulatorne izmjene koje bi trebale da urede tržište, ali da je za potpuno iskorjenjivanje ove negativne prakse neophodno uključivanje više institucija u domenu svojih nadležnosti, te potpuna reforma procesa osiguranja i registracije motornih vozila.

Napiši komentar