fbpx

Za njega mnogi kažu da je bosanski Nikola Tesla. Rođen je u Tuzli, ali je odrastao u Švicarskoj, a danas živi i radi u Australiji. Studirao je elektrotehniku na La Trobe Univerzitetu u Melbournu, gdje je i doktorirao iz oblasti digitalnih radarskih sistema. Završio je i postdiplomske studije iz preduzetništva i inovacija.

Piše: Danica Nenadić, Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Nakon napuštanja rodnog grada i odlaska u Cirih, Edhem je sa porodicom dobio mnogo manje od očekivanog: malu sobu, nemogućnost zaposlenja, ali i uskraćenost za većinu stvari u kojima su tadašnja djeca uživala.

„Sjećam se, da su se ta djeca voljela hvaliti novim patikama, jaknama, uglavnom brendiranim stvarima, svojim eskurzijama, a brat i ja jedva da smo imali obući nešto što već nije neko nosio i poderano“, ispričao nam je on.

Bilo im je važno da nisu gladni i ogromnu zahvalnost su osjećali prema roditeljima zbog toga. Ipak inat koji je proradio u njemu bio je presudan da za kratko vrijeme savlada jezik i da stvori mogućnost zarade. 

Kako su primjetili da građani Švicarske vode dosta računa o ekologiji, u tom momentu se stvorila želja za recikliranjem stakla i plastike, gdje je bio dobro razrađen sistem u svim većim tržnim centrima. Bilo je dovoljno vraćati ambalažu, a automat je za to isplaćivao novac. Posao im je tako dobro išao da su morali angažovati i drugu djecu kako bi im pomogli. To je bio njegov prvi posao, a tada je imao samo devet godina. 

Novac koji su zarađivali ponovo su ulagali u kupovinu polovnih igračaka, kaseta, magazina, nosili kući na doradu i prodavali kao nove. Svakog jutra prije početka škole, imali su svoj mali štand na kom su izlagali i prodavali robu.

„Nakon zarađenih prvih 100 švicarskih franaka, došli smo kući sretni, ali smo ipak dobili šamarčinu. Otac je tražio da mu priznamo šta smo ukrali, međutim kad je saznao kako smo zaradili novac, nasmijao se i izvinuo“, kroz osmijeh priča Edhem.

Danas je profesor na renomiranom Univerzitetu La Trobe. Talenat i znanje koje posjeduje prenosi na svoje studente na istom fakultetu gdje se i on usavršavao. U sklopu fakulteta radio je razne projekte, koji  imaju  veliki značaj u Australiji i šire.

Posebno se ističe uređaj CountaKick, na kome je radio sa još sedam studenata, dizajniran za trudnice i prati kretanje bebe u posljednjim mjesecima trudnoće. Mobilna aplikacija prikuplja podatke i kao takve šalje doktoru na praćenje, na ovaj način analiziranjem podataka smanjio se broj mrtvorođenih beba u Australiji.

TIGER-3 radar je projekat vrijedan blizu dva miliona američkih dolara, gdje je pored ostalih inžinjera i naučnika i naš sagovornik dao ogroman doprinos. Uz pomoć radara, naučnici prikupljaju podatke za proučavanje svemirskog vremena i njegovog uticaja na našu planetu. Sastoji se od tri linearna antenska niza, dužine 250 metara, čiji digitalni primopredajnik omogućava kompletan uvid u vidno polje koje se pruža čak 5.000 kilometara od kopna. Ima veliki utjecaj na navigaciju i nadzor sistema za brodarstvo i vazduhoplovstvo, kao i za GPS sisteme.

Član je i predsjednik na Institutu za elektroniku i elektrotehniku (IEEE) za države Viktoriju i Tasmaniju, gdje je dobio priliku da putuje širom svijeta i djeluje na globalnom nivou, te sarađuje sa osobama koji vode kompanije kao što su Gugl, Tviter, IBM i mnoge druge.

Prednost življenja i rada u mjestu gdje je Čustović danas jeste fleksibilnost u radu. Rukovodstvo ga ne sputava u njegovom daljem razvoju, već naprotiv, pruža punu podršku i razumijevanje. Na Univerzitetu uživa da radi sa mladim ljudima i takođe on njih osnažuje da sve što zacrtaju i ispune. Ipak, ističe da koliko god razvijena zemlja bila, uspjeh ne garantuje sistem, već je sve na nama i koliko ćemo biti istrajni. 

“Mimo svih profesionalnih poslovanja, moja ljubav i posao u koji najviše ulažem vremena je Bosnia & Herzegovina Futures Foundation (Fondacija Budućnosti u Bosni i Hercegovini), neprofitna organizacija koju smo brat i ja pokrenuli prije pet godina kako bismo pomogli mladim talentima u domovini da postanu svjetska  klasa”, ponosno je istakao Čustović.

„Fondacija budućnosti“: Mladima pruža prilike za edukaciju

Kroz ovu organizaciju je prošlo hiljade studenata koji posjeduju znanje i talenat iz određene oblasti. Cilj je da se da podrška kroz različite aktivnosti, kako bi se snalazili što bolje i mogli primjenjivati ono što su naučili. Učenjem o preduzetništvu, liderstvu, odgovornostima i kako pomoći drugima, svakako je danas dovelo do toga, da oni koji prođu ovo iskustvo, vrlo brzo dođu ili do zaposlenja, ili sami pokrenu svoj biznis.

Za svoj uspjeh najviše zahvaljuje roditeljima koji nikada nisu odustajali, koji su žrtvovali karijere, prijateljstva, kao i svoj način života zbog djece. Posebno ističe majku, za koju kaže da je najmanje brinula o sebi, a maksimalno uvijek vodila računa o Edhemu i bratu. 

„Mame su posebne, one nas najbolje razumiju, kada smo sretni i kada smo pod stresom. Ona je uvijek bila ta koja je insistirala da učimo. U životu smo imali mnogo mentora koji su nas savjetovali, ali jedina mentorica koja je bila i uvijek je tu za nas, je mama“, sa radošću ističe on.

Odlučio je da se vrati i živi u Bosni i Hercegovini, međutim, tačan plan dolaska se ne zna još uvijek, a plan je svakako poremetila pandemija. Zahvalan je i smatra sebe duhovno bogatijim čovjekom, što živi u gradu sa više od 180 različitih nacionalnosti, sa različitim kulturama i harmonijom. Živeći daleko od svoje zemlje, mnogo mu nedostaje familija, ljudi koje voli i cijeni i sa kojima svakodnevno sarađuje. 

„Nedostaje mi onaj osjećaj, da sam svoj na svome“, završio je razgovor naš sagovornik.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta isključiva je odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Evropske unije.

Napiši komentar