fbpx

Tridesetogodišnji Stefan Mihajlović, poznatiji pod umjetničkim imenom Roots Riddimz, svojim crtačkim umijećem demantuje sve predrasude o grafitima, jer njegova umjetnička djela na zidovima zavrijeđuju pažnju prolaznika u nekoliko gradova širom svijeta. Najreprezentativniji grafiti i murali u Banjaluci nose njegov potpis, iako već nekoliko godina živi i crta na drugim lokacijama.  

Piše: Maja Savković

Grafiti, umjetnost na ulicama gradova i dalje nije dovoljno prepoznata kao važan segment popularne kulture i umjetnosti. Kvalitetno nacrtani grafiti nikako se ne mogu porediti sa impulsivno išaranim zidovima koji ponekad budu prva asocijacija na njih. Mnogi umjetnici koji stvaraju grafite nerijetko dobijaju kritike na svoje radove jer se šaranje zidova sprejom i bojama ne smatra umjetničkim djelom. Ipak, današnji grafiti su dosegli novi nivo kreativnosti na ulicama gradova, te čine statusne simbole koji ukrašavaju sivilo starih i oronulih zgrada.

Podrži eTrafiku

“Prve crteže sam napravio u Sarajevu 2004. godine dok sam išao u osnovnu školu, ali ozbiljnije radove sam napravio tek u Banjaluci 2011. godine, kada sam sve malo ozbiljnije shvatio. Danas sve crteže radim sa mnogo više ozbiljnosti i posvećenosti, jer se trudim da svaki grafit i svaki potez bude savršeno precizan kao u treniranju borilačkih vještina”, kaže Stefan.

Kroz smijeh dodaje, da je veoma precizan i posvećen tokom crtanja grafita i da svoj stil naziva “kung fu shaolin” kao poređenje sa umijećem bavljenja borilačkim vještinama i snagom uma koja je potrebna za pojedine poteze.  

Njegovi radovi sada krase ulice Palma de Majorke i Grčke gdje je oslikavao grafite na raznim objektima. U svaki rad je ulio svoje emocije i dao maksimum od sebe, ali najponosniji je na mural Davida Dragičevića – Đakca, kojeg je naslikao u Palma de Majorci, i za koji kaže da svaki prolaznik osjeti težinu i snagu murala, iako nisu ni znali o kome je riječ.

Đakac- David Dragičević

Trenutno najviše crta grafite, slike na platnu i tetovaže po narudžbi. Iako zarađuje od svojih radova i dalje vrlo često radi grafite po svojoj želji na lokalnim napuštenim mjestima. Najviše voli da crta u blizini šume, rijeke, mora i prirode, uz muziku koja ga opušta i ne dozvoljava da izgubi sebe u profesionalnom poslu crtača.

“Najviše volim da crtam portrete na velikim površinama, upravo zato što su najteži i najzahtjevniji jer je za crtanje potrebno uhvati nečiji karakter u momentu. To je zaista zahtjevno i ne može svako da radi, jer je blisko realističnom portretu i potrebno je mnogo vremena da se dovrši“, pojašnjava Stefan.

Njegov stil je kroz godine evoluirao, ali je i dalje ostao prepoznatljiv i autentičan. Tokom crtanja grafita i murala koristi sprejeve i akrilne boje, a uz pomoć kistova i četki postiže detalje koji kompletiraju čitavu sliku. Kombinujući retro stil sa novijim trendovima stalno dobija nove ideje kako neki rad da uradi što ljepše i što bolje nego ranije.

“Sada imam više prostora za kreativne projekte koje želim da radim, jer imam povjerenje ljudi koji traže da oslikam njihove prostore. Oni mi daju temu koju žele da uradim, a meni prepuste da biram boje i tehnike kojima ću raditi”, kaže Stefan.

Inspiraciju za svoje grafite pronalazi u svakodnevnom životu, kroz muziku i filmove. Vrlo često crta likove iz serija i filmova sa kojima se poistovjećuje i koji nose pozitivnu poruku koju prenese na zid. Kaže da mu je muzika najveća motivacija dok crta svoje radove, jer uživa u rege zvucima, koji ga odvoje od okoline i uz koje uspije da se koncentriše na poteze četke i spreja. Murali poznatih lica koje je oslikao su Bob Marli, Snup Dog, Prti Bee Gee, Ajs Nigrutin i mnoge druge osobe koje ga godinama inspirišu da crta i stvara. 

S obzirom na to da se umjetnost grafita i dalje dovoljno ne prepoznaje u našem društvu, od izuzetno velike važnosti bi bilo kada bi za uređenje gradova vlasti angažovale uspješne grafiti umjetnike koji bi doprinijeli uljepšavanju gradskih površina na kreativan način. U prilog tome govori i nedavno održan događaj u Banjaluci naziva Graffiti Jam, koji je okupio mlade umjetnike i grafiti crtače koji su tokom jednog dana svi zajedno crtali različite grafite.

“Kada sam tek počeo da crtam grafite na ulici, bilo je dosta negodovanja, ali danas se situacija promijenila. Dolaze mlađe generacije koje nastavljaju naš rad i idu putem kojim smo mi započeli. U našoj sredini, koja je i dalje zaokupirana problemima iz prošlosti treba da  se okrenemo nekoj pozitivnoj priči i aktivizmu”, pojašnjava Stefan.

Stefan kaže da je najviše pohvala i komplimenata tokom boravka u Banjaluci dobio za grafite u parku Hanište. Pojašnjava da se na tom prostoru ljudi osjećaju kao da nisu u tom gradu jer su crteži poznatih osoba predstavljali duh hip-hopa iz kojeg je grafiti umjetnost izvorno nastala.

„Uprkos tome što su grafiti vremenom uništavani, uvijek postoji neka grupa mladih i djece koja će ih primijetiti i koje će inspirisati da krenu mojim stopama. Tako da jednog dana postanu i bolji u crtanju grafita nego ja”, dodaje Stefan.

Iako je prve ozbiljne umjetničke korake napravio u Banjaluci, Stefan planira da u budućnosti svoje grafite crta na još većim površinama i sa ozbiljnijom konstrukcijom. Uzori u svijetu grafiti umjetnosti koji ga inspirišu i sa kojima bi u budućnosti volio da sarađuje su Artez, Skuf, BubleGum Graffiti i razni drugi umjetnici čiji rad prati. 

Tokom dugogodišnjeg crtanja grafita, prošao je kroz razne poteškoće koje ga nisu pokolebale u njegovom cilju da kreativno izrazi sebe i da pošalje pozitivnu poruku kroz crtež. Većinu svojih radova dijeli sa pratiocima na instagram profilu Roots Riddimz, gdje možete da pogledate i ostale fotografije njegovih grafita. 

“Ako neko pomisli da je najbolji i ako ne preispituje sebe, neće moći napredovati i biti najbolji u tome što radi. Potrebno je bezuslovno voljeti, biti strpljiv i vjerovati u to što radiš. A napredak će se vidjeti vremenom. Volja mora da bude jača od straha od neuspjeha, jedino tako ćeš smoći snage da uspiješ u bilo čemu, čime se odlučiš baviti”, poručuje Stefan za kraj našeg razgovora.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta isključiva je odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Evropske unije.

Napiši komentar