fbpx

U želji da objedini umjetnost i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, tridesetosomogodišnja Ivana Kurešević iz Šamca, počela je da pravi nakit sa motivima kulturnog blaga srednjovjekovne istorije naše zemlje. Njena namjera je bila da restaurira sjećanje na davno zaboravljenu bosančicu, te na stećke i nadgrobne spomenike, koji su nastali u tom vremenskom razdoblju. Uporedo sa izradom nakita, ona pravi suvenire i kopče za medicinsku masku, koje smanjuju pritisak na uši prilikom njenog nošenja.

Piše: Dunja Rujević; Naslovna fotografija: Aida Redžepagić

Sve je počelo 2007. godine, kada je bila na studijama Akademije likovne umjetnosti. Počela je da se bavi izradom nakita inspirisanim kulturnim naslijeđem BiH. Njen cilj je bio da dio naše kulture pretvori u nešto što možemo da nosimo gdje god da idemo.

Podrži eTrafiku

“Na prvom štandu koji sam otvorila mogao se naći nakit inspirisan stećcima, kao i neki mali reljefi, te nakit sa nekim arheološkim iskopinama. Bilo mi je vrlo interesantno da jedan djelić našeg kulturnog naslijeđa pretvorim u nešto što je nosivo i zanimljivo. Kad sam počela da se bavim ozbiljnije sa tim, 2017. godine sam otvorila stranicu ‘Ivy Q Studio’ na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram”, prisjeća se Ivana.

Nakit pravi kombinovanjem motiva iz srednjovjekovne istorije BiH i industrijskih materijala. Kao velika obožavateljka tog istorijskog perioda, ona nastoji da svu ljepotu tog doba prenese na svoje male unikate. Takođe, Ivana praktikuje “upcycling”, odnosno iskorištavanje visoko kvalitetnih materijala za pravljenje nakita, koji se više ne upotrebljavaju u drvenim i kožnim industrijama.

“Motivi i forme se razlikuju. Forme su neki geometrijski oblici i time zadovoljavam potrebu savremene žene da ima moderan komad nakita. Što se tiče samog motiva nakita, oni su uglavnom inspirisani kulturnim naslijeđem BiH, jer volim da spojim lijepo sa korisnim i da promovišem taj dio naše srednjovjekovne istorije. To su uglavnom stećci, bosančica, kao i nadgrobni spomenici srednjovjekovne Bosne nastali u periodu od 11. do 15. vijeka”, ispričala nam je.Veliki dio kolekcije nakita Ivana izrađuje po svojoj zamisli. Vrlo rijetko uradi nešto na zahtjev drugih ljudi, osim ako joj se svidi njihov prijedlog. Klijenti joj obično daju slobodu, jer im se dopada način na koji radi. Ipak, po želji svoje drugarice, Ivana je izradila model naušnica naziva “Bosančica Disk”, što će biti dio njene nove kolekcije.

“Moja drugarica je tražila da joj napravim naušnice i da na njima piše: ’Iz zemlje ove postah. Trebalo je da putuje u Njemačku, ali i dalje nije sigurna da li želi trajno da ostane tamo ili želi da se vrati, pa sam se ja našalila i uz taj par naušnica napravila još jednu naušnicu na kojoj piše: ’Tu ne ostah’. Rekla sam joj da tu naušnicu treba da nosi u slučaju trajne imigracije usljed nezadovoljstva trenutnim ekonomsko-političkim stanjem u BiH”, objasnila je Ivana.

Osim toga, budući da je prošle godine svijet zahvatila pandemija virusa korona, Ivani se javila ideja za proizvodnju kopči namijenjenih za medicinsku masku. Jedna od glavnih mjera u borbi protiv ove bolesti su maske, a mnogi ljudi, na globalnom nivou, su počeli da se žale na bol i pritisak na uši koji se stvara kao posljedica njihovog dugoročnog nošenja. Jedan domišljat dječak po imenu Kvin Kalander (Quinn Callander) , iz Vankuvera, osmislio je kopču za medicinsku masku, nazvavši je “Ear Saver”. Vidjevši to, Ivana je poželjela da takav proizvod prilagodi našem tržištu, odvažila se i proizvela prvu bosanskohercegovačku kopču za masku. Dosadašnje reakcije ljudi su pozitivne, planira da nastavi sa proizvodnjom kopči, jer mogu da posluže velikom broju radnika čiji posao zahtjeva njihovo nošenje.Svoje proizvode prodaje preko platforme “OREA Bazaar”. Takođe, nakit se može naći unutar nekoliko radnji u BiH, kao što su: “Galerija PLUS”  u Banjaluci, “Bazerdžan” u Sarajevu, dizajn studio “Elosso” u Zenici, galerija “Claire Noel” kao i “Handmade Art gallery” u Mostaru, galerija “Art Špeiz” u Trebinju, te Etsy prodavnica i FBL Showroom.

“Vrlo je važno da se što prije uloži vrijeme i novac u stvari koje će da im olakšaju, a to su prije svega mašine. Takođe, bitno je što prije naći ljude koji će im pomoći u svemu tome i sa kojima će sarađivati, te da se priključe raznim platformama za edukacije, pošto je ovaj posao vrlo kompleksan i opterećavajući”, poručila je Ivana za kraj našeg razgovora, svim osobama koje bi htjele da počnu sa pravljenjem nakita.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta je, isključivo, odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Evropske unije.

Foto: Sanja Perić
Foto: Sanja Perić
Foto: Sanja Perić
Foto: Sanja Perić

Napiši komentar