fbpx

Stigmatizacija osoba sa mentalnim oboljenjima u brojnim slučajevima dovodi do odgađanja traženja pomoći, kako bi se izbjegla diskriminacija, osjećaj srama i izolacija. Iz udruženja „Zajedno“ ističu, da zajedničkim snagama možemo pobijediti predrasude i omogućiti svima jednako pravo na rast i razvoj. Jer, ipak, zdrav um je stvaralački um.

Piše: Dragana Mihaljčić; Foto: Milkica Đurić

U Banjoj Luci duži niz godina djeluje Udruženje za podršku porodicama, osobama i zajednici u mentalnom zdravlju simboličkog naziva „Zajedno“. Osnovano je na inicijativu JU Centra za socijalni rad, a 2007. godine je sa radom otpočeo i prvi Dnevni centar. Koordinatorica Dnevnog centra, Ružica Atanacković, ističe da je osnovni cilj njegovog formiranja okupljanje osoba sa problemima u mentalnom zdravlju, osnaživanje njihovih socijalnih kapaciteta i poboljšanje kvaliteta života.

„Korisnici usluga u Dnevnom centru ‘Zajedno’ su  osobe sa hroničnim i težim mentalnim poremećajima, visoko stigmatizirana populacija koju prati materijalna i socijalna ugroženost“, naglašava Atanackovićeva.

Ružica Atanacković, koordinatorica Dnevnog centra

Šezdesetdvogodišnji Slavko Janković više od deset godina dolazi u Dnevni centar. Problemi sa mentalnim zdravljem su se ranije ispoljavali kroz psihoze i druge psihičke poremećaje, a trenutno mu je dijagnostikovana depresija. Slavko ističe da mu dolasci u ovaj centar mnogo znače, jer je tu pronašao mir i ljude koji ga razumiju. Rado učestvuje u svim radionicama, podršku dobija od strane svoje zajednice, a dodatnu snagu pronalazi  u religiji.

„Postoji nerazumijevanje, nepoznavanje činjenica i distanca kada neko ima psihičke probleme. Ja mislim da smo pred Bogom svi jednaki, treba da budemo dobri jedni prema drugima, a ne treba da pokušavamo da iskoristimo neku svoju prednost ili da nipodaštavamo drugog ukoliko nije baš idealna osoba“, govori Slavko.

Ono što posebno ističu iz ovog udruženje je pristup koji njeguju i za koji se nadaju da će postati primjer i za druge, te da će to u konačnici dovesti do otvaranja većeg broja udruženja tog tipa.

„Savremeni model socijalne brige je u središtu našeg rada i ima za cilj humaniji pristup prema osobama sa psihičkim poteškoćama. Predstavlja nadogradnju medicinskom modelu, s obzirom na to da će Centar biti od značaja za one koji uzimaju redovno lijekove i odlaze na kontrole ljekaru. Kod nas mogu da dobiju psihosocijalnu podršku ispoljenu kroz individualno i grupno savjetovanje, te različite aktivnosti“, navodi Atanackovićeva.

S ciljem buđenja svijesti o važnosti brige za mentalno zdravlje, iz udruženja aktivno ukazuju na važnost zajedničkog djelovanja posredstvom predavanja i povezivanja sa različitim institucijama.

Prostorije udruženja “Zajedno”

„Učenici banjalučke Gimnazije su uz nas već godinama, svoj doprinos pokazuju time što pružaju podršku našim korisnicima i aktivnostima. Isto tako su studenti sa Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci svoju humanost pokazali bezbroj puta. Pomoć nije izostala ni u jeku pandemije virusa korona kada su obezbijedili toplomjere i maske za naše korisnike. Smatramo da destigmatizacija mora da počne od mladih i zato su ove saradnje naročito važne“, kazala je Atanackovićeva.

Psiholog David Zorić ukazuje da postoje brojni mitovi u vezi mentalnog zdravlja, čija duboka ukorijenjenost u našem društvu utiče na povećanu stigmatizaciju i diskriminaciju. Vjerovanje da pomoć traže samo osobe sa dijagnostikovanim težim psihičkim poremećajima, težnja da problemi ostanu unutar porodice, te određena očekivanja kako bi žene i muškarci trebalo da izražavaju emocije, usporavaju proces ozdravljenja. Pored toga, svaki razvoj malo boli i traži vrijeme. To može da dovede do odgađanja traženja pomoći od stručnog lica i usmjeravanje ka bržim, alternativnim rješenjima sa nepovoljnim ishodima. Jedan od najprisutnijih mitova se odnosi na vjerovanje da su mentalno oboljela lica veoma opasna i agresivna. Naime, svega 4% teških krivičnih djela počine osobe sa psihotičnim poremećajem, što ukazuje na neutemeljenost te pretpostavke.

„Zbog stigme i autostigme oni u prosjeku kraće žive, teže dolaze do ljekarske pomoći, nekih društvenih beneficija, te zaposlenja. Mi se borimo da poboljšamo njihov položaj u društvu, utičemo na to da ih i drugi vide kao ravnopravna ljudska bića, koja imaju svoje darove, kvalitete i samopoštovanje“, ističe Zorić.

Osoblje Udruženja “Zajedno”

Pored psihijatrijskog liječenja i aktivnosti u Dnevnom centru, da bi proces ozdravljenja bio potpun, potrebno im je omogućiti ostvarivanje finansijske nezavisnosti.

„Kao sljedeći korak u našem razvoju želimo da ih usmjerimo ka socijalnom preduzetništvu, kako bi postali produktivniji članovi društva. Pored toga, to bi bilo ekonomično i za samu državu, jer su mnogi od njih penzionisani u godinama koje nisu ni blizu one starosne granice za penziju. Time država odvaja novac za njih koji nisu zaradili, a to dalje potkrepljuje njihovu pasivnu poziciju, zavisnost i patološke procese“, ukazuje Zorić.

U Dnevnom centru „Zajedno“ organizuju se različite radionice, uz pomoć kojih se podstiču na razvoj specifični dijelovi ličnosti. Iz Centra su poručili, da ono što oni rade predstavlja neku vrstu „male večernje škole života“ u kojoj se uči sve što je propušteno iz doba djetinjstva i mladosti. Iako, posao zna da bude veoma težak, pomažući drugima i oni zajedno sa njima se razvijaju i tu se ogleda sva ljepota ovog poziva.

Učesnici i učesnice Dnevnog centra

Psihološke radionice u Dnevnom centru se odvijaju po principu „otvorenih vrata“, a to znači da je grupa stalno otvorena za ulazak novih članova.

„Učesnici i učesnice su raspoređeni u kružnom obliku čime se ostvaruje doživljaj jednakosti, sigurnosti, pripadnosti i cjelovitosti. Ta postavka omogućava stvaranje ambijenta u kojem oni bez straha mogu da podijele sadržaje iz svog privatnog života, a da ih niko ne prosuđuje, kritikuje ili vrednuje njihova iskustva. Upravo je to ono što je ljekovito i što omogućava ponovno uspostavljanje dostojanstva i osjećaja lične vrijednosti kao esencije mentalnog zdravlja. Mnogi članovi grupe navode da su im vještine naučene na radionicama veoma koristile u pogledu snalaženja u neprijatnim situacijma, lakše ostvaruju ciljeve, prepoznaju manipulaciju i znaju kako da se od nje odbrane“, kazao je Zorić.

Muzičke radionice u Udruženju “Zajedno”

Na muzičkim radionicama učesnici nisu samo pasivni slušaoci, već su aktivno uključeni u proces stvaranja muzike kroz horsko pjevanje, sviranje udaraljki i gitare. Udruženje „Zajedno“ se posebno ističe po nastupima svojih članova na kojima mogu da pokažu svoja muzička umijeća, ali i da obogate svoj identitet novom ulogom.

„Njihovi nastupi predstavljaju jedan od najuspješnijih načina borbe protiv stigme, jer osobe sa psihičkim poremećajima tom prilikom pokazuju onaj zdravi i očuvani dio ličnosti“, navodi Zorić.

Realizacija rekreativnih radionica zaista pokazuje da je u zdravom tijelu i zdrav duh. Zorić ističe, da fizička aktivnost ima brojne pozitivne efekte na mentalno zdravlje, poboljšava se percepcija, koncentracija i psihičko blagostanje, te se smanjuju opsesivne misli. Badminton, bacanje frizbija, odbojka i stoni tenis su aktivnosti koje im naročito prijaju.

Predmeti izrađeni na radno-okupacionim radionicama

Kreativnost korisnika centra dolazi do izražaja na radno-okupacionim radionicama, gdje ideje postaju njihov neiscrpan resurs. Voditeljica Jasminka Pavić ističe da je osnovni cilj tih aktivnosti usmjeravanje pažnje i misli na proces rada, koji u konačnici rezultira i krasnim rukotvorinama. U pitanju su razni upotrebni predmeti izrađeni od drveta, stakla, keramike, kroz dekupaž i druge tehnike. Neki od njih se prodaju na izložbama, koje organizuje udruženje, a novčana sredstva se potom ulažu u kupovinu novog radioničarskog materijala ili za organizaciju izleta.

„Vremenski period za izradu jednog rada je kratak, oni u toku jedne radionice mogu doći do rezultata svog rada, što se pozitivno odražava na njihovo samopouzdanje. Pored toga, njeguje se i timski duh, s obzirom na to da više učesnika izrađuje jedan predmet u zavisnosti od njihovih afiniteta“, kazala je Pavićeva.

Dnevni centar „Zajedno“ otvoren je i za profesionalce, volontere, učenike, studente i sve građane koji žele da ga posjete i upoznaju se sa njihovim savremenim modelom brige u zajednici. Više informacija možete pronaći na stranici Udruženja.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta isključiva je odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Europske unije.

Napiši komentar