Neprestan razvoj tehnologije iz dana u dan utiče na sve sfere života, pa tako i na obrazovanje. Mladi sve više vremena posvećuju produktima moderne tehnologije, ispoljavaju više afiniteta prema savremenijim stvarima što iziskuje određene promjene tamo gdje provode većinu svog dana, a to je škola. Mahir Mališević, profesor geografije koji radi kao nastavnik u Osnovnoj školi “Srednje” Ilijaš, odlučio je da ide u korak sa svim novitetima za koje njegovi učenici pokazuju interesovanja i omogući im “virtualni bijeg iz učionice”. Takođe, Mališević je dobitnik NIN nagrade za Najinovativnijeg nastavnika za 2019. godinu.

Piše: Amina Cerić, Foto: Mahir Mališević

Mahir je zaposlen u prosvjeti već šest godina, svoju inovativnu metodu rada primjenjuje posljednje dvije godine i to na učenicima od šestog do devetog razreda u Osnovnoj školi “Srednje” u Ilijašu. Odlučio je da u nastavu uvede sve ono što će njegovim učenicima privuči pažnju, potpuno ih uključi u njeno izvođenje, probudi im želju za učenjem i istraživanjem ovog predmeta te im ga predstaviti na jedan sasvim drugačiji i zanimljiv način.

“Mislim da je prvenstvena uloga edukatora da učenike motiviše, inspiriše i podstiče da sami tragaju za znanjem, da aktivno učestvuju u nastavnom procesu, te da stvaraju i izražavaju svoje kritičko mišljenje. Smatram da je u vrijeme ubrzanog razvoja informacionih tehnologija potrebno da se edukatori prilagode i uključe savremena nastavna sredstva i pomagala u nastavni proces, kako bi učenike što više zainteresovali i motivisali za rad na času kroz otkrivajuće učenje, učenje kroz igru, te neposredne terenske opservacije”, priča Mališević te ističe da je vrijeme da školu počnemo prilagođavati vremenu u kojem živimo.

Poznavajući svoje učenike i njihova interesovanja kreirao je posebne programe uz postojeću školsku, ali i vlastitu opremu, pomoću koje u svakom trenutku učenici iz učionice mogu otputovati na različita mjesta, posjetiti muzeje, prošetati ulicama Londona i Tokija, popeti se na najviše planinske vrhove ali i cijeli svemir pogledati iz neke druge perspektive. Zbog toga je svoju praksu nazvao “Virtualni bijeg iz učionice”.

“Stalna težnja da svojim učenicima časove geografije učinim što zanimljivijim, te da ih potaknem na kritičko razmišljanje i potpuno involviranje u nastavni proces u kombinaciji sa sklonošću ka informacijskim tehnologijama dovela me na ideju o upotrebi tehnologije u nastavi kao i upotrebi sistema povećane realnosti. Moja ideja je bila da ovaj sistem iskoristim na svojim časovima u edukativne svrhe.  Poznavajući sklonosti učenika i njihova interesovanja znao sam da je to siguran put do njihove pažnje”, pojašnjava on.

Na svojim časovima koristi tri načina “virtualnog bijega”, a to su aplikacije povećane realnosti, upotreba Pješčane kutije te aplikacija Google Earth i njena opcija Street view.

“Aplikacije povećane realnosti predstavljaju Android aplikacije koje učenici mogu instalirati na vlastite pametne uređaje i pomoću njih usmjeravajući kameru uređaja u određeni objekat dobivati dodatne informacije o tom objektu u vidu slika, 3D modela, zvukova, teksta i slično. Za svoje učenike napravio sam aplikaciju za staru kartu svijeta na koju kada usmjere svoj uređaj na ekranu im se pojave 3D modeli karakterističnih životinja, građevina, tradicija, muzika, ili dodatne informacije o tom prostoru u vidu tekstualnih ili video sadržaja sa mogućnošću multitaskinga”, priča Mališević.

Jedan od najmodernijih sistema u geografskoj nauci svakako je Pješćana kutija za prikaz reljefa, topografije, hidrografskih odlika, simulacije vodotoka, vulkana i drugih geografskih sadržaja o kojima se govori na časovima geografije, a učenici se njima uveliko koriste. AR Sandbox, koji je Mališević sam izradio za svoje učenike, jedini je u BiH.

“U pješčanoj kutiji povećane realnosti učenici svojim rukama kreiraju topografske modele, oblikovanjem stvarnog pijeska na koji se u realnom vremenu, izohipsama i izobatama, projektuje nadmorska visina, a simuliranom vodom pretvara u veoma vjeran prikaz stvarnog reljefa i pojava i procesa iz prirode”, objašnjava on te ističe da je svaki učenik koristi na sebi svojstven način.

Uz pomoć Google Earth-a, Street view-a i ostalih softvera učenici imaju mogućnost da fokusirajući se na projektni prikaz virtualno otputuju u bilo koji dio svijeta koji se taj čas obrađuje.

“Ovakav način predstavljanja jedne države učenicima je jako interesantan, znanja usvajaju mnogo brže, te lakše reprodukuju stečena znanja. Njihovoj radoznalosti nema kraja: ‘Možemo li na plažu, možemo li sada na stadion, hajmo na Mount Everest ili Kineski zid…’ Želja je milion, mogućnosti neograničene, a divnu zabavu jedino naprasno prekine zvuk školskog zvona”, objašnjava Mahir.

Pored nabrojanih metoda, Mališević u izvođenju nastave koristi i prikazivanje pomoću holograma te VR BOX prikaz. Njegova želja je da se u budućnosti, pored pomagala koju već posjeduju, opreme i Oculus Rift tehnologijom virtualnog prikaza.

Metoda kojom se koristi pokazala se i više nego uspješnom. Aktivnost i učešće učenika, lakše usvajanje gradiva te rezultati na provjerama znanja samo su neki od pokazatelja. Pored toga ističe da su pojedini učenici pokazali veliko interesovanje u izradi vlastitih aplikacija povećane realnosti, po uzoru na one kojima se koriste i na taj način izraze svoju kreativnost.

“Nakon dvije godine, koliko koristim sve ove načine realizacije časova u mojoj nastavnoj praksi, sa sigurnošću mogu reći da su svi postavljeni ciljevi i ishodi učenja ispunjeni. S obzirom na to da je ovaj sistem prvi ovakav sistem u Bosni i Hercegovini, nekoliko medijskih kuća je propratilo našu aktivnost, u čijim emisijama i člancima su učestvovali naši učenici, što im je  podiglo samopouzdanje i ponos na našu školu. Učenici sa poteškoćama u savladavanju nastavnih sadržaja i otežanoj verbalnoj komunikaciji rado učestvuju u ovakvom obliku rada, te pokazuju bolje rezultate u savladavanju gradiva i komunikaciji”, ponosno kaže ovaj nastavnik.

Napiši komentar