U moru prehrambenih proizvoda sumnjivog porijekla zaista je izazov pronaći nešto zdravo i kvalitetno. Ipak, kako kupci sve više traže takve proizvode, pojavljuju se i proizvođači koji ih nude. Jedna od takvih je i Dunja Pejić (40), magistrica turizma i kulturne industrije,  koja je odlučila da na starom porodičnom imanju u Župi u Laktašima započne plasteničku proizvodnju povrća po organskim principima.

Organska poljoprivreda predstavlja savremeni vid proizvodnje u kojoj je akcenat na  upotrebi  bioloških, agrotehničkih  i mehaničkih načina borbe protiv štetočina, kao i na korišćenju sredstava za zaštitu organskog porijekla. Ovaj vid proizvodnje je ekološki prihvatljiv jer koristi obnovljive izvore energije i ne šteti biodiverzitet.

„Suština organske proizvodnje, bar na način na koji ja to shvatam, jeste u prevenciji bolesti, odnosno redovnom jačanju imuniteta biljke koja će se potom uspjeti sama izboriti za opstanak. Organska proizvodnja povećava biodiverzitet, čuva pčele i insekte predatore koji na prirodan način regulišu pojavu štetočina. Sva sredstva za zaštitu koja se koriste u organskoj poljoprivredi ne djeluju promptno, kao što je to slučaj sa hemijskim sredstvima u konvencionalnoj proizvodnji. To znači da ćete se u organskoj proizvodnji izboriti sa štetnim insektima koristeći ulje neema, ali ne odmah po špricanju, već redovnom aplikacijom tokom nekog perioda“, priča Dunja za eTrafiku.

Uvidjevši potrebu za ovakvom hranom, ova Banjalučanka odlučila je započeti proizvodnju organskog povrća u plasteniku površine  510 kvadrata.  Proizvodnja ulazi u zimsku sezonu i sjetvu zelene salate, blitve i špinata koji bi se u ponudi trebali naći početkom decembra. Iako joj ljeti radni dan zna trajati i do 23 časa, Dunja se ne žali, već navodi da joj to donosi zadovoljstvo.

„Htjela bih naglasiti da je to za sada moj drugi posao i da počinje nakon završetka prvog, dakle u 16 časova radnim danom. U ljetnoj sezoni traje do 22-23 sata, a podrazumijeva prvo detaljni obilazak i kontrolu svih biljaka, nakon čega uslijedi standardni radovi, recimo skidanje zaperaka kod paradajza, uklanjanje oboljelih listova i dijagnosticiranje problema,  zalivanje, branje, špricanje nekim od prirodnih preparata, sortiranje ubranog, vaganje, pakovanje, dostava.. Odnedavno imam i pomoć, što mi omogućava više slobodnog vremena za planiranje razvoja i promovisanje brenda.“

salatica

Suprostavljajući se konvencionalnoj poljoprivredi  u kojoj se proizvodi tretiraju pesticidima  čak i do 15 puta u toku sezone,  Dunja je odlučila da svojim biljkama priušti njegu kakvu zaslužuju. Prema svakoj biljci se odnosi kao da je ona jedina u plasteniku. Takođe, trudi se da na svojoj Facebook stranici isprati sav proces proizvodnje i na taj način javnosti ukaže koliko je  truda potrebno da bi se proizvela kvalitetna hrana. Upravo to je razlikuje od drugih proizvođača.

„Naime, iako se radi o masovnoj proizvodnji, a ne o malom biovrtu u kojem uzgajam povrće za sopstvene potrebe, moj odnos prema biljkama je upravo takav – kao da svaku uzgajam samo za sebe i svoje bližnje. Na prvom mjestu mi je kvalitet, a ne prinos. Takođe, mislim da je specifičan i način na koji putem stranice Salatica promovišem ne samo svoje proizvode, već i cjelokupnu proizvodnju. Naime, pored promovisanja društvene odgovornosti, otvorenosti ka drugom i drugačijem i prihvatanju različitosti, naglasak stavljam i na podizanje svijesti kod potrošača o tome da je biljci teško, a proizvođaču veoma zahtjevno izboriti se sa svim bolestima i štetočinama na potpuno prirodan način, kao što bi to bilo čovjeku bez ikakve pomoći moderne farmakologije“, nastavlja ona.

Da je u našem društvu lako naići na prepreke, dokazuje i činjenica da je u BiH organska proizvodnja slabo zastupljena. Veliki ulazni  troškovi su otežavajuća okolnost za proizvođača, a ukoliko dodamo i činjenicu da i sama država malo podstiče ovakvo poslovanje, nije ni čudo da organizovan otkup skoro da i ne postoji.

„Podsticaji postoje, ali su nedovoljni. No ono što predstavlja veći problem jeste nepostojanje organizovanog otkupa, pijaca organskih poljoprivrednih proizvoda, specijalizovanih prodavnica, skladišta, hladnjača, prerađivačkih centara… Proizvođač je prepušten sam sebi i izložen velikim ulaganjima, a dobrim dijelom su nedostupna u organskoj proizvodnja dozvoljena sredstva za zaštitu biljaka, što nije slučaj sa zemljama u okruženju.“

Iako su cijene organskih proizvoda na tržištu veće nego obično, Dunja navodi da kupci ipak prepoznaju kvalitet i da su spremni izdvojiti više novca kako bi dobili zdrav proizvod sigurnog porijekla. Iako je svu prodaju namjeravala obavljati preko marketa i pijaca, na kraju je ipak to radila putem Facebook stranice i lično dostavljala svoje proizvode.

„Prvobitni plan prodaje je bio putem marketa u Banjaluci, ali ove ljetne sezone najvećim dijelom sam radila kućnu dostavu. Upoznavanje sa kupcima mi je zaista predstavljalo zadovoljstvo, a nadam se da je bilo obostrano. Sve narudžbe su realizovane putem stranice i eventualno mog telefonskog broja. Uzevši u obzir da mi je stranica jedini kanal promocije, te da je tražnja za Salatica proizvodima veća od ponude, usuđujem se reći da takav vid komunikacije nije bitan, već ključan za prodaju. Pogotovo ako vam je , kao što je meni, ciljna grupa  velikom većinom korisnik društvenih mreža.“

salatica-3

Svoje povrće je do sada pakovala u ’Salatica gajbice’ i odmah ih svježe dostavljala kupcima.

„Ove sezone šarene, zdrave i ukusne Salatica proizvode pakovala sam u Salatica gajbice, gdje je svaka bila slična, ali nikada ista. Količine i omjeri vrsta i sorti zavisili su od dnevne berbe, a imperativ je bio da se istog dana nađu na stolu potrošača. Zapravo sam željela da se osjećate kao da ste sami otišli u svoju baštu i prije pravljenja ručka sami ubrali šta vam je potrebno. Taj doživljaj nije moguć kada se proizvod kupuje u marketima, no prodaja u njima jeste nužna i dobra iz nekoliko drugih razloga, te od nje ne bježim. Naprotiv, u jesensko-zimskom proizvodnom ciklusu imam namjeru u svakom banjalučkom naselju naći jedan market – partnera, gdje će se na odgovoran način prodavati Salatica proizvodi i gdje će kupci biti sigurni da iza naljepnice Salatica zaista stoje naši proizvodi.“

Za kraj našeg razgovora, Dunja navodi da bi voljela proširiti proizvodnju, uvesti nove tehnologije, ali i proširiti znanje o organskoj poljoprivredi i poboljšati kontakt sa svojim kupcima.

eTrafika.net – Nataša Tomić

Napiši komentar