fbpx

Karakterne osobine društva, u svim njegovim sferama te prividno stanje realnosti koja nas okružuje, samo su neke od okosnica stvaranja i radova mladog umjetnika Nikole Kekerovića.

Kao nasljednik porodične tradicije, baveći se sportom većim dijelom svog života, još kao osnovac prepoznat je kao talenat i rukometni as. Gradeći svoju sportsku karijeru, istovremeno gradi i prve ambicije prema likovnoj umjetnosti, te u ulozi hobija pohađa kurseve slikarstva. Međutim, povreda ukrštenih ligamenata koja je uslijedila u periodu 2009/2010.godine predodredila je  da Nikola rukometni teren zamijeni umjetničkim.

Prve dvije godine studiranja na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci protekle su kao tehnička obuka crtanja i slikanja, te usavršavanja u tom smislu. U trećoj godini dolaskom na predavanja profesora Mladena Miljanovića spoznaje intermedijalnu umjetnost, koja donosi obrt u njegovom dotadašnjem stvaralaštvu i poimanju umjetnosti.

Foto baza

„Intermedijalna umjetnost vas uči da ukoliko imate ideju, niste opterećeni da je realizujete na jedan te isti način koji vam je bio poznat. Uči vas da šire i dublje razmišljate, izlazite iz okvira slike“, ističe Nikola, sada već akademski slikar.

nikola kekerovic (4)

Intermedijalna umjetnost, kao pravac savremene umjetnosti, koristi različite izražajne forme, odnosno obuhvata različite izražajne medije u jednom materijalnom djelu. Shodno tome, ona kod posmatrača budi vizuelnu, transcendentalnu, ali i haptičku dimenziju djela. U skladu sa navedenim  i njegovi radovi su predstava raznolikog spleta okolnosti i doživljaja.

„Moji radovi ne nastaju jednom linijom koja ide kontinuirano. Pri stvaranju ja se vodim radijalnom putanjonikola kekerovic (3)m, skačem sa teme na temu, grabim nešto što mi u tom trenutku odgovara. Ti radovi nikad nisu jedan iza drugog proizašli u seriji, niti su završeni“, dodaje on.

Kreativnom činu stvaranja umjetničkog djela prethodi momenat iluminacije, lucidnog ili intuitivnog karaktera, koji u vidu nadahnuća određuje formu i sadržaj djela. Svakog čovjeka karakteriše kompleksan sklop psiholoških karakteristika njegove individue i samim tim pojam inspiracije različit je od umjetnika do umjetnika. Za Nikolu je to okruženje i svakodnevnica.

„Samo naše podneblje dovoljno je da se iznjedri ideja. Svakodnevni govor, ponašanje prijatelja, prolaznika, televizijski program, sve su to izvori i moguće teme mojih radova. Bilježim ih, pamtim i onda na scenu stupa interdisciplinarnost. Razmatram u kojem mediju da prikažem tu ideju, da li da snimim nešto, nacrtam, uradim performans. Postoji mnogo načina predstave rada, nastojim izabrati najefektivniji“, kaže Nikola.

Kako navodi, pri tome koristi političke strategije i metode prezentovanja, ali u umjetničkom medijskom smislu. Njegovi radovi razrađuju teme šovinizma, masovne kulture, seksualnosti, antagonizma, sve što odražava odbrambeni društveni mehanizam u ovoj krizi, praveći pri tom njegov autentičan rendgenski snimak.

„To je najbolje prikazano u ‘Dnevnom komentaru’. Radi se o crtežima prikazanim u pisanoj formi, ponekad uz malu ilustraciju, koji uz dozu humora oslikavaju mentalitet današnjice. Prilikom pisanja teksta koristio sam lenjir da lišim rad estetike mog rukopisa, dodjeljujući mu ulogu objekta mjerenja društva. Na taj način postigao sam dematerijalizaciju rada i svođenje na posmatračevu subjektivnost imaginacije,“ dodaje on.

dnevni koment

Ironija, humor, sarkazam, licemjerje i druge odlike društva kombinovane sa crtežima falusa, koji podsjećaju na stripove, odražavaju trenutno aktuelno političko-socijalno stanje, a predstavljeni su pod nazivom „Dicktator“.

„Falus je zapravo simbol plodnosti. Za mene je puno falusa značilo plodnost ideja, različitih interpretacija jednog istog simbola i raznolikost konteksta u kojima se on može postaviti. Predstavljeni su u humorističnom tonu, u kojem se humor dešava na osnovu posmatračevog iskustva“, objašnjava Nikola.

diktator nikola

Navodi koliko je zapravo važno baviti se svakodnevnim temama, realnošću i politikom. O tome govori i kroz pjesme kao tekstopisac i pjevač benda Statement of Hate, čiji su tekstovi i poruka zapravo antiteza naziva koji nosi.

Svjedoci smo koliko medijski svijet ima uticaja na tok misli, pa i života. Teme koje danas potresaju svijet u globalu, nose mračnu stranu egzstencije u tolikoj mjeri da nanovo produkuju istovjetne događaje. U svom djelu „Zdravo, doviđenja“ jasno pokazuje kako oduzimanjem medijskog prostora bitnim ljudima političke scene, oduzima i njihovu moć.

Ipak, kroz neke svoje radove prikazuje i scenarije iz sopstvenog života. Tako djelo „Bola“ predstavlja sponu između prošlosti i sadašnjosti i nosi snažnu autorsku crtu u svojoj srži. Prikazano u više medija predstavlja čin preobražaja od sportiste do slikara.

„To je multimedijalni rad u kojem svaki medij jednu istinu priča. Tim radom sam prelazio u funkciju slikara i bila je to svojevrsna terapija od sportske povrede. Pošto je ekspresionistički bilo mi je u cilju da se izborim sa samim sobom i svojim problemom“, navodi on.

Osim avangardnog sadržaja koji karakteriše njegova djela, avangardna je i forma u kojoj ih predstavlja. Tako je u okviru trećeg Apartmana izložio crteže upravo iz „Dnevnog komentara“ i „Dicktatora“, jedne nacrtane na podu, druge na zidovima stana, iznoseći ih tako publici koja je morala da gazi po njima. Do sada je svoje radove predstavio u sklopu mnogih izložbi širom regije. Ističe da je veoma bitno izlagati i pronalaziti istomišljenike, ali i da je podložan kritici.

„Nikada ne znam kako će izgledati moj sljedeći rad, to je vječito pitanje i ono što me najviše raduje. Ja uvijek vidim neke dvije situacije, dva ponašanja iz različitih formi izražavanja, sklapam ih u jedan ultimativni rad i potom prezentujem. Međutim, kako će ga publika protumačiti to je stvar percepcije i zavisi od mnogih faktora. Jedan isti rad se na različitim mjestima različito čita i prihvata. Uostalom, sve što je u procesu stvaranja je umjetnost, a sve poslije toga je marketing“, dodaje Nikola.

Ističe da je jedan od problema prilikom percepcije djela to što se na ovim prostorima većinom vrednuje samo kako je nešto nacrtano, tehnika crteža ili slike, ali ne i sadržaj ili šta je povod nastanka istog. Konzervativnost našeg društva ograničava likovnu umjetnost na platno, ali i uopšteno umjetnost u svim svojim aspektima.

nikola kekerovic (2)

U svojim radovima nastoji da naglasi opuštenost, neopterećenost i zabavu iz koje sve to radi. Ne voli tu etiketu umjetnika jer smatra da se svako može baviti umjetnošću. Navodi kako nije naučen da pravi umjetnost, već da je prepozna.

Dobitnik je i nekoliko nagrada. Na takmičenju „Nama treba“ koje se održalo u Trebinju odnio je prvu nagradu za najbolju video instalaciju „Njihova umjetnost“, koja na autentičan način prikazuje apsurdnost govornika na otvaranju izložbi. Više o tome može se saznati na njegovom sajtu http://nikolakekerovic.weebly.com/.

Najavljuje završnu izložbu studenata Akademije koja se održava 08. juna ove godine u zgradi Rektorata u Banjaluci i u još nekoliko prostora u Kampusu. Takođe, izložba Contemporary Thesaurus u okviru koje prezentuje svoje radove, nakon Banjaluke, 23. juna biće otvorena u Novom Sadu. Uskoro završava master studije u Banjaluci, a nedavno je i primljen na Bauhaus studije u Njemačkoj, te kao buduće planove razmatra i tu opciju.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Može i drugačije”, koji finansira Fondacija SHL

eTrafika.net – Sandra Ćurlić

Napiši komentar