fbpx

Prošlo je već nekoliko dana od poplava koje su pogodile pojedine gradove naše države, ugroženo stanovništvo polako počinje da zbraja štetu koja u konačnom računu neće biti mala, iz nadležnih institucija stižu obećanja u brojkama, humanitarna pomoć još uvijek dolazi sa svih krajeva Balkana, ali i Evrope. I dok na granicama stoje šleperi puni hrane, odjeće i lijekova, mnogi su se već zapitali kako će ta pomoć, a i sva ostala obećana, stići do onih kojima je najviše potrebna.

Kako je Bosna i Hercegovina zemlja koja se godinama guši u bari zvanoj korupcija, građani su u strahu da će i u ovim teškim trenucima, kada su mnoge porodice ostale bez ičega, prijeko potrebna humanitarna pomoć dijeliti ne po potrebi, već po rodbinskoj, prijateljskoj, u krajnjem slučaju korupcijskoj liniji. O značaju koordinacije prilikom isporuke humanitarne pomoći bilo je riječi na nedavno održanom doručku sa novinarima koji su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i fondacija Cure.

Stiglo 4.000 tona pomoći

Foto baza

U BiH je do prošlog četvrtka ušlo 650 vozila, najčešće kamiona, humanitarne pomoći pri čemu je u našu zemlju stiglo više od 4.000 tona različitih donacija kao što su hrana, voda, odjeća, lijekovi. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je ubrzo nakon poplava uputila zahtjev Savjetu ministara BiH da se humanitarna pošiljka koja dolazi oslobodi od plaćanja carine i PDV-a. Međutim, Savjet ministara nije prihvatio taj prijedlog, te su na vanrednoj sjednici donijeli zaključak da sve ide u redovnu proceduru, s tim da se sve te pošiljke ubrzaju.

„Humanitarna pomoć je stizala bez neophodne dokumentacije koja je potrebna da se provede carinski postupak. Oslobađanje humanitarne pomoći se može izvršiti isključivo ako je krajnji korisnik humnitarna organizacija ili neki od organa javne uprave. Uz svaku pošiljku treba biti informacija o pošiljaocu, specifikacija robe, te izjava da se radi o robi humanitarnog karaktera. Carinici su imali problem kada pomoć stigne bez ikakvog dokumenta i bez krajnjeg korisnika, te vrlo često dođu sa zahtjevom da to bude fizičko lice“, rekao je portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.

On je kazao da proces carinjenja robe sa svom potrebnom dokumentacijom bude završen u roku od 30 minuta. Nakon toga entitetske kontrole vrše provjeru robe u smislu kvaliteta i roka trajanja. Kovačević je ovom prilikom naveo konkretne slučajeve sa nedozvoljenom robom.

„Pošiljka koju je sakupila Srpska pravoslavna crkva iz Njemačke sadržala je i medicinsku opremu. Iz Ministrastva zdravstva RS su rekli da krajnji korisnik takve robe ne može biti humanitarna organizacija već Klinički centar. Uz to, nije bilo informacija o porijeklu te opreme, te Ministarstvo nije htjelo izdati dozvolu za uvoz“, naveo je Kovačević.

Mediji su prošle sedmice pisali i o pivu koje je stiglo u humanitarnoj pošiljci iz Crne Gore, a akcizna roba, poput alkohola, cigareta, kafe, ne može biti predmet oslobađanja. U UIO BiH rade na oslobađanju koje je predviđeno članovima 9. i 10. Zakona o carinskoj politici koji tretiraju žrtve nesreće ili humanitarne orgnizacije. Ovim članovima nije moguće oslobaćanje robe kao što je građevinski materijal i slična roba koja će svakako biti potrebna u narednom periodu.

Ukoliko se oprema donira u trajno vlasništvo tada je, u skladu sa pomenutim članovima, nemoguće izvršiti oslobađanje. Međutim, prema Kovačevićevim riječima, postoji mogućnost uvoza određene opreme u smislu privremenog uvoza i tada se oslobađa plaćanja uvoznih dažbina, daje se određeni vremenski rok da ta roba uđe unutra, obavi se ono što se treba sa njom, pa se onda vraća nazad.

Prijava zloupotrebe humanitarne pomoći

Transparency International (TI) BIH je otvorio broj 080-055-555 putem kojeg građani mogu prijaviti bilo kakvu zloupotrebu humanitarne pomoći. Već su imali određeni broj prijava, koje su se uglavnom odnosile na načine raspodjele pomoći.

„Građani su prijavljivali da se zaobilaze pojedine kuće, da oni koji dijele pomoć, rade to po svom nahođenju, bez bilo kakvog plana. Ljudi koji dijele pomoć na punktovima takođe po svom nahođenju dijele hranu, tj. manje kvalitetnu hranu daju građanima, a onu malo bolju ostavljaju pod stolom“, rekao je Marko Vujić iz TI BiH.

Prijave građana će dalje biti prosljeđivane MUP-u, a postoje šanse da se prijave proslijeđuju na lokalne policijske stanice. Jako je bitno da prilikom prijava, građani daju što bolje i kvalitetnije informacije.

Pored Crvenog krsta Banjaluka, različite nevladine organizacije su pružale humanitarnu pomoć tokom i poslije poplava. Jedna od njih je i Udruženje „Nova generacija“ iz Banjaluke. Članovi ove organizacije su već prvi dan nakon poplava podijelili pomoć stanovništu do kojeg se moglo doći. Za tri dana, oni su isporučili 4.000 paketa hrane.

„Nakon sortiranja pomoći, imali smo problem sa distribucijom, odnosno, nismo znali šta je kome potrebno. U Banjaluci je navodno 2.000 porodica ugroženo, ali mi imamo spisak od 600 njih i trudili smo se da do svih dođemo i damo im pomoć“, rekao je Bojan Arula, direktor udruženja „Nova generacija“.

Građani banjalučkog naselja Lazarevo su prve pakete hrane i higijene dobili četiri dana nakon poplava, i tvrde da nije bilo nikakvih malverzacija prilikom dostavljanja, s tim da je pomoć prvo otišla najugroženijim porodicama, koje su ostale bez krova nad glavom.

Platforma Poplave.ba

Bh. građanima je dostupna platforma Poplave.ba, koja ima za cilj da okupi i koordiniše rad udruženja, institucija i građana. Ova platforma će u narednom periodu posebno pratiti načine dostavljanje humanitarne pomoći i osnivači pozivaju sve građane da tu ostave korisne informacije.

eTrafika.net – Jovana Savanović

Napiši komentar