fbpx

Već 60 godina, mještani naselja Vrapčići pored Mostara žive uz deponiju smeća. Od vlasti traže njeno zatvaranje, ali se umjesto toga najavljuje proširenje.

Piše: Vanja Stokić; Foto i video: Ajdin Kamber

Posljednjih 20 godina, Husnija Greljo živi u Vrapčićima. U neposrednoj blizini deponije Uborak. Nakon rata se ovdje doselio sa svojom porodicom, ali nije slutio kako će život da mu izgleda.

Foto baza

„Što se tiče naselja, naselje je super za živjeti. Nema buke, izdvojeno je, taman je fino za živjeti. Samo je nama najveći problem deponija. Zato što zagađuje. To je nesnošljivo. Pogotovo ovdje kad dođu vjetrovi, to je nenormalno kako vjetrovi nose to smeće, nose ga do grada. Pogotovo kad je sjever. I životinje dođu, kerovi dođu, galebovi to raznose, to je nenormalno“, govori nam Husnija Greljo u dvorištu svoje kuće.

Kako kaže, ne bi se ovdje doselio, da je znao kakvi će uslovi da budu. Ipak, u periodu nakon rata nije mogao mnogo da bira.

„Znate i sami poslije rata šta je bilo i kako je bilo. Čovjek je gledao samo negdje da unese glavu, da svoju djecu sačuva. A oni su to sve iskoristili i evo šta su nam priredili. Ovo ovdje, ovo je moja zemlja i ovdje sam bio posadio i krompir i paradajza i svačega nečega, ali to ne može da uspije i ono što uspije to se strahovito sasuši, požuti. Još sam i zalijev’o, imam vodu, sve svoje. Evo pogledajte ovu raštiku. To je nenormalno, ne smije čovjek da jede. Ovo je stvarno neizdžljivo“, govori dok nam pokazuje povrće koje uzgaja.

Husnija Greljo; Foto: Ajdin Kamber

Nedaleko od njegove kuće živi porodica Penela. Drago im je što se zanimamo za deponiju Uborak, ali ne žele da govore pred kamerama. Pristaje jedino kćerka Amina.

„Ljeti je to nepodnošljiv smrad posebno kad je 40 stepeni. Ljudi ne mogu da otvore prozore da izrače jer to je nepodnošljiv smrad. Ljeti su invazije komaraca, insekata, muha…“, priča nam ona.

Prilično je emotivna kada govori. Mještani već godinama protestuju protiv ove deponije. To im je donijelo različite probleme, pa i sukobe sa policijom.

„Lokalno stanovništvo se bori protiv deponije na ovim prostorima od 2015. godine. Pisali smo peticije, žalili se, kucali na mnoga vrata. Međutim, vlasti su nas ignorisale, nismo dobili nikakav odgovor. U šestom mjesecu 2019. godine, okupili smo se, sjeli i odlučili da napravimo blokadu. Blokirali smo deponiju na nekoliko dana kako bi skrenuli pažnju lokalnih vlasti da mi više nećemo i ne možemo trpjeti utjecaj ove deponije“, priča nam Omer Hujdur iz Udruženja „Jer nas se tiče“.

Omer Hujdur; Foto: Ajdin Kamber

Naglašava da je studija uticaja na okolinu urađena tek nakon 60 godina postojanja deponije. Potrebno je da se uradi njena sanacija i ugradi prečišćivač otpadnih voda. Da je upravo to planirano, govori nam v.d. direktora Javnog preduzeća Deponija Mostar, Mirhad Grebović.

„Nova administracija grada Mostara je pronašla sredstva za modernizaciju deponije i u sklopu toga za izgradnju prečistača podzemnih voda. Međutim, realizacija tih projekata i mogućnost da se ta sredstva utroše su trenutno zaustavljeni pošto je Inicijativa ’Jer me se tiče’, uložila tužbu na okolinsku dozvolu koju je federalno Ministarstvo okoliša i turizma izdalo JP Deponija Mostar. Tako da smo mi trenutno u situaciji da imamo obezbjeđena sredstva za kapitalne projekte na deponiji Mostar, ali ih ne možemo utrošiti pošto je naša okolinska dozvola trenutno blokirana od strane Inicijative ’Jer me se tiče’“, navodi Grebović.

Mirhad Grebović; Foto: Ajdin Kamber

Međutim, on pominje i proširenje deponije za 2,4 hektara. Kako kaže, ono je predviđeno okolinskom dozvolom, a proširenje te veličine bi im bilo dovoljno za deponovanja otpada tokom narednih pet godina.

„Mi ne kočimo ništa. To je pokušaj da dobiju proširenje na osnovu sanacije. Ovdje su oni u isti plan stavili i proširenje deponije i sanaciju, a mi to svakako ne dozvoljavamo, nikakvo proširenje do iznalaženja novog rješenja deponije“, kaže Omer Hujdur.

Deponija Mostar; Foto: Ajdin Kamber

Kao rješenje problema predlaže zatvaranje deponije i pronalazak nove lokacije za nju. Na mjestu gdje nikoga neće ugrožavati.

„Naravno da ovo stanovništvo više ne vjeruje ovim vlastima. Ta nova lokacija mora biti negdje gdje neće ugrožavati nijednog stanovnika Mostara i Hercegovine. Da niko ne prolazi ovo što smo mi prošli. Mi ćemo imati sigurnost tek kad se ova deponija izbriše iz prostornih planova grada Mostara i kantona. Bez toga sigurno nećemo odustati od naših zahtjeva pa bez obzira kako ih morali tražiti i ostvarivati. Ako budemo morali opet ćemo praviti blokade, zaustavljati, ali nama života sa ovom deponijom na ovim prostorima nema“, ističe Hujdur.

Deponija Uborak aktivna je od 1960-tih godina. Prvo se radilo o ilegalnoj deponiji, od koje je naselje bilo više udaljeno nego danas. Međutim, počelo se sa organizovanim deponovanjem otpada, deponija se širila ka naselju, ali i naselje ka njoj. Sada se nalaze na nekoliko desetina metara jedno od drugog.

Na ovo mjesto se dovozi otpad iz grada Mostara, i to komunalni.

„Naglasak je na otpadu iz medicinskih ustanova koje se nalaze u Mostaru, ali i iz tih ustanova dolazi samo komunalni otpad. Ni u kom slučaju se ne vrši ni dovoz ni prihvat medicisnkog otpada, a ne daj bože animalnog otpada“, kaže nam Mirhad Grebović.

On poziva na razgovor i dogovor predstavnike Inicijative ’Jer me se tiče’, te ističe da je formirana komisija za pronalaženje nove lokacije za ovu deponiju.

Napiši komentar