fbpx

Sarajevska agencija za naplatu potraživanja “Eos matrix” povukla je tužbene zahtjeve protiv dvoje navodnih dužnika koje je teretila za izmišljene kredite podignute u Mikrokreditnoj fondaciji “Prizma”, zbog kojih su završili na sudu i u kategoriji koja im onemogućuje bilo kakvo zaduženje.

Piše: Andrijana Pisarević; Fotografija: Pixabay

Ovo je za naš portal potvrdio banjalučki advokat Din Tešić koji zastupa oba klijenta, ali i stotine drugih koji su na prevaru uvučeni u izmišljene dugove ili reprograme kredita Mikrokreditne fondacije “Prizma” i Mikrokreditne fondacije “Sinergija”, koji su ih gurale u dubiozu iz koje se nikada ne bi mogli sami izvući. Sve se dešava u periodu kada eTrafika objavljuje veliko istraživanje o djelovanju pomenute agencije.

Foto baza

Tešić kaže da se i ovog puta pokazalo da su njegovi klijenti bili u pravu i da su prevareni u ogromnom broju postupaka. Na veliku sreću, kaže on, u mnogim postupcima je nastupila zastara, zbog čega su, bez ulaženja u mukotrpna dokazivanja, mogli relativno lako da utvrde nepostojanje njihovog dugovanja.

“Sa zauzetim stavom Vrhovnog suda Republike Srpske o zastari potraživanja u ovim predmetima od pet i tri godine, postalo je i tužiocu jasno da će veliki broj predmeta da izgube. Sada se dešava da se, čim stupimo u parnicu i klijent nas angažuje, tužilac Eos Matrix d.o.o Sarajevo odriče tužbenog zahtjeva prema našim klijentima u cjelosti i priznaje time neosnovanost svoje tužbe”, rekao je Tešić.

Zahvaljujući odricanju od tužbenog zahtjeva, “Eos Matrix” je zatražio od suda da “bez daljeg raspravljanja donese presudu na osnovu odricanja”, čime je priznao da su potraživanja od ove dvojice bila nezakonita.

Jedan od njih, L. M. iz Laktaša, koji je molio da mu ne otkrivamo ime, kaže da mu jednog dana samo stiglo obavještenje da je dužan 11.000 maraka za kredit koji nikada nije podigao.

“Nikada nisam od njih uzimao kredit, ali znam da moj brat jeste. Nije mi uopšte jasno kako su oni meni to zaduženje prilijepili. Prema njihovim evidencijama, to je bilo prije više od deset godina, a obavještenje su mi poslali prije pola godine. Saznao sam da imam kredit i da je to dugovanje ‘zaleđeno’. Nisam ni znao da imam kredit, niti da je to neko ‘zaleđeno’ dugovanje, ali ni šta to tačno znači. Odmah sam otišao do Banjaluke i našao advokata koji se bavi tim slučajevima, objasnio situaciju i krenuli smo u borbu. Veoma sam mu zahvalan na pomoći, ovo je za mene bio takav šok, ne mogu da vam objasnim šta sam sa porodicom prošao od tada”, priča on za eTrafiku.

Naš sagovornik kaže, da je sada miran jer su iz sarajevske firme konačno priznali poraz i to da nema dugovanja, što je sam oduvijek i tvrdio.

“Odustali su sada, priznali su poraz i da nema duga. Kada mi je advokat Tešić javio da sam dobio slučaj, pao mi je kamen sa srca. Niko nema previše novca danas, a pogotovo ne da plaća izmišljene dugove. Nažalost, nemamo nikakvu državu da stane iza ljudi, jedino se možemo uzdati u pojedince koji se trude, a dobro rade svoj posao”, rekao je on.

Slobodan Jokić iz Banjaluke takođe nije imao pojma da je podigao kredit i da je dužan. On kaže da ne može da shvati ni koliko je zapravo bio zadužen, niti kako je došlo do toga da se njegov postojeći kredit poveća za 5.000 maraka koje nikada prije toga nije vidio, niti je znao za njega.

“Zamislite kako bi vam bilo da neko podigne kredit u vaše ime i da vam samo natovari dug. Kreditni službenik je nekom mudrolijom iskoristio moje podatke i sa kreditnim odborom mene prezadužio, a da ja o tome nisam ništa znao. Imao sam kredit koji sam redovno isplaćivao i kada sam došao da ga zatvorim, samo su mi rekli da imam još 5.000 maraka od prije 10 ili više godina. Kada sam saznao za to, taj službenik, koji mi je navodno odobrio kredit, tu nije radio odavno, pa nije bilo ugovora. Tek nakon godinu i po se pojavio i ugovor. ‘Prizma’ je onda otišla u stečaj, a sa preuzimanjem njihovih navodnih zaduženja, ‘Eos Matrix’ je krenuo sa pritiscima na mene. Poslali su mi jedno 1.000 poruka i zvali me ne znam koliko puta, da ja to moram da platim. Kao posljedica ostala mi je kreditna sposobnost u nekoj kategoriji na dnu liste. Progonili su me kako oni to inače rade”, priča Jokić za eTrafiku.

Sada, kada ih je dobio na sudu, Jokić kaže da traži način da skine zabrane sa svog imena, jer je oduvijek bio uredan platiša svih računa i rata.

“Tražim način da povratnim svoju kreditnu sposobnost. ‘Eos Matrix’ mene nije tužio, jer nije bila čista situacija, nije bilo ugovora, ali su me progonili da platim. Ja sam njih tužio i riješeno je u moju korist. Beskrajno sam zahvalan mom advokatu, pomogao mi je čovjek da se riješim ogromnog tereta. I dalje ne mogu da vjerujem šta su nam sve radili. Nikada nisam bježao od svojih obaveza, uvijek sam sve redovno plaćao, stan sam na kredit otplatio, ni račun za telefon nisam zakasnio da platim, a onda ispadne da imam negdje neki kredit, da sam podigao i nisam plaćao, i to toliku sumu”, priča Jokić.

Krajem prošle godine, Vrhovni sud Republike Srpske zauzeo je stav povodom višedecenijskog problema hiljada građana u vezi potraživanja neisplaćenih anuiteta (rata) iz ugovora o kreditu i odlučio da oni zastarijevaju, ne samo dok ugovor još traje, već i u slučaju kada je rok istekao, a nije došlo do njegovog raskida. Taj rok je pet godina za neprekinute ugovore, a deset za one koji su raskinuti.

„U slučaju kada je ugovor o kreditu raskinut zbog neplaćanja i neurednog plaćanja rata, potraživanje davaoca kredita, koje se odnosi na cjelokupno vraćanje duga na ime neplaćenog iznosa kredita, zastarijeva u roku od deset godina. Isplatom dijela duga nakon raskida ugovora o kreditu ne prekida se zastarjelost potraživanja preostalog neplaćenog duga. Kada je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice), radi isplate potraživanja ugovora o kreditu, a sud naknadno donio rješenje da će se taj prijedlog smatrati tužbom, nije došlo do preinačenja tužbe ako u parničnom postupku tužitelj ne zahtijeva isplatu duga po osnovu mjenice, već po osnovu ugovora o kreditu, a u tom slučaju je rok zastarjelosti potraživanja prekinut prvom radnjom, tj. podnošenjem prijedloga za izvršenje“, naveli su iz pomenutog suda.

Međutim, „Eos matrix“ i dalje progoni i zastrašuje navodne dužnike, pozivima, pritiscima i tužbama “Prizmine”, a sada su polje dejstva proširili i na veliki broj građana koji su od Mikrokreditnog društva „Sinergija plus“ dizali kredite u periodu od 2001. do 2008. godine, a koja je 2012. godine otišla u stečaj. Od tada do danas, istekli su svi rokovi za tužbe, ali to nije nimalo demoralisalo “Eos matrix” čiji radnici nastavljaju svakodnevno da zovu i pritišću građane da plate dugove za koje nisu ni znali ili koji su pali u zastaru, što nam je potvrdio veliki broj oštećenih građana.

Desetine građana koji se bore sa ovim pritiscima i tužbama, a sa kojima smo razgovarali u proteklom periodu, tvrde da su svi oni bili žrtve od prvog dana, kada su nagovarani da podignu nerealno visoke iznose, a onda su im kroz razne “reprograme”, u kojima nisu ništa potpisivali, olakšavali otplatu zadužujući ih još više i lijepeći im kamate kojih uopšte nisu bili svjesni.

Slavica Popadić iz Laktaša jedna je od onih koja je pobijedila „Eos matrix“ na sudu i dokazala da su je prevarili. Međutim, maltretiranje „Eosa“ nakon pobjede nije prestalo, jer je zovu zbog drugog navodnog dužnika, tjerajući je da ona u njihovo ime vrši pritisak. Zbog svega ovoga, priča Slavica, imala je ozbiljne zdravstvene probleme, zbog čega razmišlja da iznova tuži ovu kompaniju, ovoga puta zbog proganjanja i maltretiranja.

„Ne mogu da vam objasnim šta oni meni rade. Imala sam slom živaca zbog njihovih uznemiravanja i progona. Onda sam ih tužila i izgubili su. Zvali su me do posljednjeg trenutka, do presude. Sada čekamo da vidimo šta će biti sa drugom mojom prijateljicom koja ih je takođe tužila. Zanimljivo je da ona nema telefon i oni nastavljaju da zovu mene zbog nje. Blokirala sam najmanje 50 njihovih brojeva. Čula sam da je dosta njih prijavljivalo policiji, i ja razmišljam da to uradim i da ih tužim zbog svega što su uradili“, ispričala je ona.

Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prevaru uvukli na hiljade građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute nemaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima. Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose.

Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarali su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli. Vrlo često, dešavalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude protiv njih, dok se sa nestrpljenjem iščekuju presude u nekoliko stotina podignutih pojedinačnih, ali i kolektivnih tužbi po istim osnovama. Procjenjuje se da je MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još nema ni procjene stanja.

Iako su ove prevare počinjene prije više od deset godina i podneseno je na stotine tužbi, a posljednjih godina priča se ponavlja i u javnom prostoru, ostaje nejasno zašto se tužilaštva ne angažuju više oko istrage jedne tako velike prevare, ali i zašto sudovi ne pristaju da objedine tužbe oštećenih građana. Ohrabruje to, što su polovinom prošle godine sudovi počeli da presuđuju u korist oštećenih građana. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, navodi se da je zahtjev „Eos matrixa“ neosnovan i da tuženi neće morati da izmire navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi. Radi se o samo dva primjera od najmanje 3.000 građana.

Pitali smo više tužilaštava u BiH da li su i po kojem osnovu istraživali bilo šta vezano za ove dvije organizacije ili su zaprimili bilo kakve krivične prijave protiv njih, te da li su istraživali odgovorna lica? Federalno tužilaštvo FBIH nam je odgovorilo da ne raspolaže podacima.

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je istraživalo u više predmeta protiv prijavljenih radnika u Mikrokreditnoj organizaciji „Prizma“, od kojih su neke okončane podizanjem optužnice.

„OJT Banjaluka je 25. 12. 2018. godine podiglo optužnicu protiv Balać Dragane iz Šipova, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i produženim krivičnim djelom prevara. Optužnica je podignuta i protiv Radosave Savić, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u sticaju sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave. Tužilaštvo je podiglo optužnicu 16. 11. 2021. godine protiv Gorana Čikića, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. U radu se nalaze još tri predmeta koja se odnose na Mikrokreditnu organizaciju ’Prizma’. Predmeti su otvoreni na osnovu krivičnih prijava građana. Takođe, Tužilaštvo postupa u tri predmeta protiv prijavljenog pravnog lica “Eos matrix”, vezano za krivično djelo proganjanje“, rekli su u OJT Banjaluka.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane.

Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko hiljada maraka kredita i imali su problema sa otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani jer je neko ko je podigao kredit od hiljadu maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije hiljade. Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije hiljade maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da obezbijede novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM, itd. Neki su dolazili i do duga od 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina, koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Kada je organizacija otišla u stečaj navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za finansiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.

Iz kompanije “Eos martix” su rekli da nemaju ništa sa eventualnim spornim djelima službenika “Prizme”, a da im se svi klijenti, koji se osjećaju prevarenim, mogu obratiti u bilo kojem trenutku.

Međutim, kada se radi o „Sinergiji plus“, tužilaštvo nema otvorenih predmeta u radu.

Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske i njegovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, nema prijava niti podnesaka koji se mogu dovesti u vezu sa mikrokreditnim organizacijama „Prizma“ i „Sinergija plus“, niti prijava protiv fizičkih lica povezanih sa ovim organizacijama.

Takođe, zanimljivo je i to što je trgovanje potraživanjima uporno ostavljeno u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.

U oktobru prošle godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je „Prizma“ nezakonito uvukla u kredite, a „Eos matrix“ pokušao naplatiti određene iznose. Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema „Eosu“. Pomenuta firma mora da isplati naknadu za troškove postupka.

Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je „Eos matrix“ potraživao preko 9.500 maraka.

Napiši komentar