fbpx

Samovolja pojedinih sudija Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci dodatno je zbunila Banjalučane, kada je riječ o tome da li su dužni da plaćaju račune „Eko toplanama“ za grijanje ukoliko sa njima nemaju potpisan ugovor niti žele njihove usluge. I pored presude Ustavnog suda RS i nekoliko presuda sa nižih pravosudnih instanci koje su držale stranu građanima, pojedine sudije i dalje ignorišu slovo zakona i presuđuju u korist preduzeća kojeg od samog osnivanja prate brojne afere.

Piše: Istraživački tim eTrafike

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio svoj stav o tome da li su odluke Grada Banjaluka bile u skladu sa zakonom, a koji je zauzeo stranu građana u sukobu sa pomenutim preduzećem, mnogi su mislili da je time riješen ovaj problem. Međutim, uslijedile su kontradiktorne presude Osnovnog suda u Banjaluci, zbog čega su i mnogi pravnici ostali zbunjeni. Zbog toga se, sa pravom, postavlja pitanje da li je riječ o snažnom lobiju koji je saveznike pronašao i u pravosudnim redovima?

Pojedine sudije su donosile odluke da građani nisu dužni plaćati račune „Eko toplani“, jer je mimo zakona sklopljen sporazum između grada Banjaluke i tog privatnog preduzeća. Međutim, postoje i sudije koje su donosile presude protiv građana, a u korist toplane.

Tako je nedavno sudija Osnovnog suda u Banjaluci Dragana Kovačević donijela presudu, koja je u posjedu redakcije eTrafike, u kojoj je prihvatila tužbu „Eko toplana“ i presudila protiv Banjalučanke koja je odbila da plati grijanje, jer kako je tvrdila nikada sa njima nije sklopila ugovor o isporuci toplotne energije. Po ovoj presudi, ona je dužna da plati dug toplani sa zateznom kamatom, kao i naknadu za advokate.

U ovoj presudi sudija je odbila sve prigovore koje je uložio advokat Bojan Mikanović, a takođe, nije se vodila odlukom Ustavnog suda Republike Srpske.

Prošli mjesec je i Okružni sud u Banjaluci donio pravosnažnu presudu u korist „Eko toplana“. Prema ovoj presudi svaki korisnik mora da plati toplotnu energiju koja mu je isporučena, ali se dodaje da imaju pravo, u skladu s propisima, odbiti isporuku toplotne energije ukoliko je ne žele. Time je omogućeno isključenje sa sistema daljinskog grijanja, što su pojedinci u ranijem periodu osporavali.

Jedan od korisnika, koji je pokrenuo sudski spor radi utvrđivanja ovih obaveza bila je i V.L, koja je željela da sud utvrdi da li postoji obligacioni odnos, imajući u vidu da ne postoji ugovor i nije željela da plati račune za isporučenu toplotnu energiju. Osnovni sud i Okružni sud u Banjaluci zauzeli su stav da obligacioni odnos postoji, jer je stan spojen na toplifikacioni sistem Grada, te se komunalna usluga uredno koristi, pa je V.L. izgubila spor.

Nakon ove presude iz „Eko toplane“ su rekli da je niz korisnika bio zbunjen „zlonamjernim dezinformacijama koje su se pojavile u početku njihovog rada“. Dodali su i to, da su mnogi korisnici postali „žrtve“ istih i upustili se u sudske postupke bez potrebe. Vjeruju da je ovo vrijeme iza njih, jer procenti naplate pokazuju da je najveći dio korisnika zadovoljan grijanjem, ali su svjesni da se na sistemu mora još mnogo raditi zbog vrlo stare i zapuštene mreže, za šta već imaju planove, koje su dostavili osnivačima.

Što se tiče slučaja V.L, navode da se ona pojavila u više sporova protiv „Eko toplana“ kao punomoćnik, jer je po zanimanju advokatica, ali se pojavila i lično kao korisnica. Svi do danas, okončani sporovi u kojima se pojavljuje V.L. su presuđeni u korist „Eko toplana“.

Ignorisanje činjenica

Međutim, da nešto ‘ne štima’ u Osnovnom sudu, i da nije baš sve onako kako tvrde u pomenutom preduzeću, ukazuje i presuda koja je donesena samo mjesec dana ranije, a koju iz „Eko toplana“ vješto izbjegavaju spomenuti u svojim saopštenjima.

Ovaj put presuda, koju je objavio portal Capital, je suprotna od one koju je donio Okružni sud. Prema toj presudi banjalučko preduzeće “Eko Toplane”, nema pravo da naplaćuje grijanje korisnicima sa kojima nema potpisan ugovor niti da ih primorava na tu uslugu ako oni to ne žele, odlučio je tada Osnovni sud u Banjaluci.

Ovo preduzeće je na sudu dobio Banjalučanin nastanjen u Bulevaru Desanke Maksimović.

“Eko Toplane” su mu mjesecima slale račune iako ih je on pismeno obavijestio kako ne želi njihove usluge, smatrajući da nije u obavezi da ih koristi jer sa “Eko Toplanama“ nema, niti želi da potpiše ugovor o snabdijevanju.

Spor je nastao 2018. godine, kada su “Eko Toplane“ od stare “Toplane“ preuzele sistem daljinskog grijanja i njene korisnike. Zakon o obligacionim odnosima RS to dozvoljava, ali samo u slučaju kada je treća strana, u ovom slučaju korisnik grijanja saglasan.

„Međutim, tužilac nikada nije pristao na ustupanje ugovora zaključenog sa Toplanom i ne postoji pravni osnov da tužilac bude dužnik po osnovu isporuke toplotne energije sasvim drugom licu, kada sa istim nije zaključio ugovor niti pristao na ustupanje ugovora zaključenim sa Toplanom“, navedeno je u presudi.

U skladu sa tim, sud je utvrdio da korisnik nije u obligacionom odnosu, odnosno dužničko-povjerilačkom odnosu prema “Eko Toplanama”, zbog čega je oslobođen plaćanja računa.

Ustavni sud sve objasnio

Iz “Eko Toplana“ svoje ponašanje pravdaju time da je Skupština grada Banjaluka svojim odlukama propisala uslove i način na koji se ova usluga pruža, kao i da ne postoji nikakva obaveza za ustupanjem ugovora koji bi korisnici odobravali, jer uslugu vrši samo jedan subjekt na području grada.

Pravnici sa kojima smo razgovorali pojašanjavaju da je Ustavni sud Republike Srpske do detalja objasnio šta je sporno u pomenutim ugovorima, ali i pored toga neke sudije nastavljaju da donose presude koje su u suprotnosti sa zakonom, za šta je teško pronaći valjan razlog. Jedan od prvih koji je ukazao na nezakonitosti u cijelom slučaju jeste banjalučki advokat Aleksandar Jokić.

U razgovoru za naš portal, on je pojasnio presudu Ustavnog suda Republike Srpske, te naveo koji su  sljedeći koraci mogući.

„Ustavni sud Srpske je utvrdio da neke odredbe odluke Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa zakonima. U obrazloženju te odluke, jasno je navedeno koji su uslovi za isporuku i naplatu komunalne usluge, a to su postojanje zaključenog pisanog ugovora između korisnika i pružioca usluge“, kaže Jokić za eTrafiku.

Aleksandar Jokić (Izvor fotografije: advokatjokic.com)

Dodaje da ovaj stav jasno proizilazi i iz Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o zaštiti potrošača, pa je to obrazloženje Ustavnog suda samo dodatno pojasnilo i otklonilo sve dileme.

„Međutim, obrazloženje i stavovi Ustavnog suda Republike Srpske nisu obavezujući na način da su izvor prava, niti se moraju poštovati u odlukama redovnih sudova. Da li će Osnovni i Okružni sud u Banjaluci na isti način da tumače i primjenjuju, po mom mišljenju, potpuno jasne i nedvosmislene norme, ostaje da se vidi“, pojasnio je advokat Jokić.

Kaže da će na kraju konačnu riječ na ovaj problem dati Vrhovni sud Republike Srpske i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Sličnog mišljenja je i njegov kolega, advokat Bojan Mikanović, koji za naš portal pojašnjava da je, kada se analizira situacija u koju su dovedeni građani Banjaluke, u pogledu obaveze plaćanja ili neplaćanja „Eko toplanama“, vrlo teško objasniti način postupanja redovnih sudova po tužbama „Eko Toplana“ protiv građana koji nisu zaključili ugovore o isporuci toplotne energije.

Bojan Mikanović

„Naime, Zakon o komunalnim djelatnostima propisuje obavezu zaključivanja ugovora o isporuci toplotne energije, kako bi nastao obligacioni odnos između korisnika i isporučioca toplotne energije. Sa druge strane, redovni sudovi zanemaruju zakon u tom dijelu i tumače da postoji obligaciono-pravni odnos između potrošača i ’Eko toplana’ iako nema zaključenih ugovora, te obavezuju građane da plaćaju navodnu obavezu, iako su se koristili samo svojim pravom da ne žele nikakav ugovor sa ’Eko toplanama’“, kaže Mikanović za eTrafiku.

Ističe, da konfuzija bude još veća, Ustavni sud RS je donio odluku da potrošači nisu dužni plaćati toplotnu energiju ako nemaju ugovor, čak iako su primili toplotnu energiju koju su im svojom voljom isporučile „Eko toplane“.

„Zanimljivo je da ovu odluku Ustavnog suda Srpske sudovi redovno ignorišu i čak je i ne pominju u svojim odlukama jer im, vjerovatno, stvara poteškoće u logičnom obrazloženju. Da stvar bude zanimljivija, ’Eko toplane’ isporuku vrše putem sistema koji je vlasništvo ’Toplane ad’ sa kojom su zaključili ugovor o ustupanju toplifikacionog sistema“, pojašnjava ovaj advokat.

Dodaje kako je Okružni privredni sud Banjaluka, dodatno zakomplikovao stvari nakon što je poništio dijelove ovog ugovora, pa i takva presuda ide u korist građanima.

„Međutim, kako će izgledati pravosnažna presuda u ovim sporovima i dalje ostaje nejasno, budući da sudska vlast daje dijametralno različite poglede na ovu problematiku. Ovakva različita praksa suprotna zakonu sigurno ne doprinosi pravnoj sigurnosti, zaštiti prava pojedinaca i zaštiti potrošača, iako su im ova prava deklarativno zakonom garantovana“, poručio je advokat Bojan Mikanović.

Potrebna veća transparentnost

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša, koji je po zanimanju pravnik, kaže za eTrafiku da je o firmi „Eko toplane“ teško imati generalni stav, jer su sudovi istovremeno donesili presude i u korist građana i u korist preduzeća.

Milko Grmuša (Foto: S. Pašalić)

„Oni građani koji nisu obavijestili ’Eko toplane’ da ne žele koristiti njihove usluge uglavnom gube sporove pred sudovima. Građani koji su ’Eko toplane’ obavijestili pismeno ili direktno da ne žele da koriste više njihove usluge najčešće dobijaju sporove“, pojasnio je Grmuša.

Naš sagovornik dodaje da ovo preduzeće, u čijem poslovanju udio ima i Grad Banjaluka, treba da bude transparentno i da radi u skladu sa zakonom.

„Tu niko ne smije da pokušava neki ’lov u mutnom’. Sve treba da bude transparentno i javno i ne smije tu da bude sukoba interesa. Ako je neko u Upravnom odboru u sukobu interesa to treba da bude riješeno. Imam informacije da bi to u narednom periodu moglo biti riješeno“, istakao je Grmuša za naš portal.

Podsjećamo, Grmuša je pred nedavnu sjednicu gradskog parlamenta javno kritikovao pomenuto preduzeće, jer se prilikom rasprave o poslovanju “Eko toplana” nigdje nije navelo da je preduzeće nekoliko godina nezakonito naplaćivalo grijanje od korisnika sa kojima nije bio potpisan ugovor, niti su ti korisnici željeli da ga potpišu.

“Štaviše, u odgovarajućoj proceduri i na predviđen način su obaviještavali ’Eko Toplane’ da ne žele njihove usluge. ’Eko Toplane’, suprotno svim dobrim poslovnim praksama, ali i protivno zakonu, naplaćivale su i takve ’usluge’. Sad kad su sudovi u svojim presudama jasno naveli da je takvo ponašanje protivno zakonu, ova kompanija ćuti. Kao što ćuti i na pitanja na koji način planira da plati eventualne odštetne zahtjeve koji će neminovno uslijediti“, dodao je on.

On je naveo i mogućnost da bi se takve štete mogle pokušati nadoknaditi poskupljenjem grijanja, ali i dodao, da za takav zahtjev nikada kao odbornik neće glasati.

„Ne pada mi na pamet da dozvolim da se pravne greške i bahato ponašanje plaćaju iz džepa građana. Nemam ništa protiv da te greške plaćaju članovi Upravnog odbora ’Eko toplana’, čiji članovi najuže porodice, bez javnog poziva i bez bilo kakvog nadmetanja, imaju ugovor da pružaju advokatske usluge ovom privrednom društvu, a što je suprotno svim standardima korporativnog upravljanja, prevencije sukoba interesa i transparentnom poslovanju. I o ovoj lako provjerivoj činjenici ’Eko Toplane’ ćute. Važno je da svi zajedno razmislimo da li su nam i dalje potrebne kompanije koje posluju na ovakav način, da li su nam potrebni netransparentni ugovori, da li je realno da se u dvadeset i prvom vijeku civilizovan grad grije sječkom?“, pita se Grmuša.

Problemi i kontroverze

Od samog početka rada, preduzeće „Eko toplane“ prate brojni problemi i kontroverze, a i sadašnji gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković često je komentarisao njihov rad, dok je bio opozicija. On je najavio reviziju poslovanja ovog preduzeća, ali do sada ništa od toga nije urađeno.

Takođe, izjavio je da je i ranije na problem grijanja u Banjaluci potrošen veliki novac i da Grad u ovom trenutku nema ekonomske snage da promijeni način grijanja, iako su svijesni da je postojalo i boljih rješenja.

Bivša gradska vlast na čelu sa gradonačelnikom Igorom Radojičićem snažno je podržavala ovo preduzeće, te potencirala kako će sadašnji način grijanja najvećeg grada u Republici Srpskoj riješiti višedecenijski problem sa kojima su se suočavale prethodne administracije.

Podsjećamo, u priču oko “Eko Toplane”, Grad Banjaluka je ušao u partnerstvu sa privatnim preduzećem IEE d.o.o na čelu sa Brankom Torbicom, ali osim 16 miliona gradskog novca, nikada nije javno objavljeno i ulaganje privatnog preduzeća, iako bi ono trebalo da bude 51 odsto ukupnog iznosa.

Sa radom su počeli početkom februara 2018. godine, a već sredinom istog mjeseca pojavila se informacija da preduzeće grije grad, a da nema upotrebnu dozvolu. Zbog toga je reagovala i Republička urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija, koja je potvrdila ove informacije.

Nakon što je skupština akcionara banjalučke „Toplane“ dala saglasnost na potpisivanje ugovora o poslovno tehničkoj saradnji sa „Eko Toplanom“, reagovali su i mali akcionari koji su najavili podnošenje žalbi na ovu odluku.

Istovremeno, iz Udruženja termotehničara RS su poručili, na samom početku rada “Eko Toplane”, da je njen rad “tehnički i zakonski nedopustiv”, te da je to preduzeće “izvedeno i pušteno u rad bez ugrađenog sistema za održavanje pritiska”. Predsjednik pomenutog udruženja, Pero Petrović, poručio je da nije izvršeno mjerenje garancijskih parametara ugrađenih kotlova prema važećoj metodologiji. Dodao je, da ložišta kotlova ne posjeduju atestno tehničku dokumentaciju, te da nije izvršeno ispitivanje parametara otpadnih plinova.

Krajem 2017. godine, u probnom radu sistema došlo je do požara na filterima, zbog čega vrećasti filteri nisu bili u funkciji. U analizi Udruženja termotehničara RS je navedeno da sistem nema ugrađene multiciklone za odvajanje krupnih čestica, a iznesena je i procjena da je u atmosferu izbačeno više od 90 tona pepela, zajedno s produktima sagorijevanja.

Svoj glas su podigli i radnici ”stare toplane”, koji su javno rekli da je novo preduzeće prevara, te da ono ne može da grije Banjaluku. Drugi dio njihovog navoda se pokazao tačnim, jer je u nekim periodima ”stara toplana” radila i do 70 odsto grijnog perioda i isporučivala više od 75 odsto potrebne energije za grijanje najvećeg grada RS.

Napiši komentar