Stanovnici Federacije BIH sedmično na raspolaganju imaju 96 sati tzv. jeftine struje, a stanovnici Republike Srpske 88 sati. U Republici Srpskoj ovaj period radnim danima obuhvata samo noć, dok je u Federaciji on raspoređen tako da obuhvata i dio dana.

Piše: Bojana Radić; Foto: Pixabay

Andrea S. živi kao podstanarka u Banjaluci. Smatra da su računi za struju previsoki, posebno ako se uzmu u obzir previsoke kirije. Njen stan nije povezan sa gradskom toplanom, pa se grije pomoću električne energije.

„Komentar stanodavca je bio da su režije povoljnije zbog grijanja na struju. Rekli su mi da očekujem da račun bude između 100 i 200 KM tokom zime. Mi smo se u stanu počeli grijati već u oktobru i već za taj mjesec je račun bio više od 100 KM. Grijanje koristimo u samo jednom periodu tokom dana, ne palimo ga kad smo na poslu ili tokom noći”, govori nam ona.

Računi su iz mjeseca u mjesec samo rasli, da bi dosegli 230 KM. Upozorava i na greške pri upisivanju potrošenih kilovata.

“Primjetila sam da stanodavci svaki mjesec upoređuju stanje na satu sa brojevima na računu, što ukazuje na opravdan nedostatak povjerenja u ovu ustanovu. U junu mjesecu se desilo da nam je došao apsurdno visok račun za struju od 140 KM, nakon čega su stanodavci odmah kontaktirali Elektrodistribuciju, te je račun ispravljen sljedećeg mjeseca. Razlika u iznosu bila je oko 70 KM”, priča nam Andrea.

Potrošnja se obračunava po zimskim i ljetnim tarifama, dok tokom dana postoje periodi tzv. jeftine i skupe struje.

U Republici Srpskoj se jefitnija struja obračunava radnim danima od 22 časa do 6 časova tokom zimske, te od 23 časa do 7 časova tokom ljetne tarife. Subota i nedjelja se u potpunosti obračunavaju po jeftinijem modelu.

U Federaciji je situacija drugačija. Građani jeftiniju struju koriste tokom ljetnog računanja vremena, radnim danima i subotom od 14 do 17 časova, te od 23 časa do 8 časova. Nedjeljom se obračunava samo jeftinija struja. Tokom zimskog računanja vremena, jeftinija struja se obračunava radnim danima i subotom od 13 do 16 časova, te od 22 časa do 7 časova. Nedjeljom je takođe jeftinija struja.

Elektroprivreda RS tvrdi kako Republika Srpska ima najniže cijene električne energije za kategoriju domaćinstava u regionu. Ipak, ako analiziramo sistem susjedne Srbije, uviđamo da se struja obračunava u tri nivoa, tj. postoje zelena, plava i crvena zona. Tzv. zelena zona podrazumijeva potrošnju do 350 kilovata po cijeni od 0,085 KM. Plava zona je definisana u okviru od 351 do 1600 kilovata potrošnje sa cijenom u iznosu od 0,127KM, dok se crvena primjenjuje za potrošnju preko 1600 kilovata i iznosi 0,255 KM po kilovatu. Republika Srpska u ljetnoj sezoni naplaćuje 0,0945 KM po kilovatu, a zimi 0,1229.

“Građani Republike Srpske plaćaju nižu cijenu električne energije od građana Federacije BIH u svim tarifama i nikako ne možemo govoriti o diskriminaciji potrošača iz kategorije domaćinstava u Srpskoj u odnosu na Federaciju”, navode iz Elektoprivrede Republike Srpske.

Iz Pokreta potrošača, ipak objašnjavaju kako je cijena u Republici Srpskoj za cijelih 8,50 odsto veća nego u Federaciji BIH.

“U Federaciji Bosne i Hercegovine odnos skuplje i jeftinije tarife je 12 prema 12 sati, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 16 prema 8 sati”, kazali su.

Iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske navode kako ove razlike ne znače da je jedan od modela u odnosu na drugi povoljniji za krajnjeg kupca.

“U BIH energetska politika je u nadležnosti entiteta. Tarifni sistem i dnevne i sezonske periode primjene različitih stavova, propisuju regulatorne komisije u skladu sa propisima, koji su utvrđeni entitetskim zakonima o elektičnoj energiji. Pošto je elektična energija roba kao i svaka druga, metodologija utvrđivanja cijene zasnovana je na parametrima koji, prije svega, odražavaju troškove proizvodnje el. energije, distribucije i snabdijevanja”, dodali su.

Na pitanje da li možemo da očekujemo smanjenje tarifa, Elektroprivreda i Regulatorna komisija za energetiku RS, kažu kako takva očekivanja nisu realna.

“Inicijativu za promjenu cijene elektične energije u sistemu javnog snabdijevanja pokreće javni snabdjevač koji podnosi zahtjev Regulatornoj komisiji. Komisija zatim razmatra zahtjev i utvrđuje njegovu opravdanost”, pojasnila nam je Jelena Prtilo, portparolka Regulatorne komisije.

Bosna i Hercegovina posjeduje povoljne resurse za proizvodnju električne energije. U skladu sa tom činjenicom, ukoliko bi se na odgovorne funkcije imenovao stručan kadar, uz poštovanje ekonomskih postulata, oba entiteta bi trebalo da uživaju u blagodatima kroz niske cijene električne energije.

Napiši komentar