fbpx

Osam napada na medije od strane policije i inspektora u kampu „Lipa“, prijavljeno je udruženju BH novinari. Neke od novinara i fotografa inspektori za strance su zatvarali u svoje automobile, prijetili im batinama, te ih primoravali da izbrišu snimljeni materijal. Služba za poslove sa strancima, koja je nadležna za ovaj kamp, odbija da odgovori na naša pitanja u vezi ovih slučajeva. Takođe, redakciji eTrafike i našim kolegama slobodnim novinarima, već 20 dana odbijaju da dozvole pristup kampu, dok istovremeno tvrde da je pristup omogućen svim medijima.

Piše: Vanja Stokić

Fotograf agencije „Pixsell“ Armin Durgut već godinama izvještava o putu izbjeglica i migranata ka Evropi. Tragajući za pričama prošao je cijeli njihov put od Turske do BiH. U kamp „Lipa“, pored Bihaća, prvi put je otišao 15. januara.

„Na ‘ulazu’ u kamp, stoji patrola koja mi kaže da oni više nisu nadležni za kontrolisanje ulaska i izlaska novinara u kamp, te da ja slobodno mogu proći pored njih. Nakon 100 metara zaustavila me je druga patrola i rekla da ne smijem snimati, jer mi je potrebna dozvola Službe za odnose sa strancima. Službu sam kontaktirao više puta telefonski i mejlom, naravno nisam dobio niti jedan odgovor. U komunikaciji sam, također, bio sa Ministarstvom sigurnosti i Internacionalnom organizacijom za migracije (IOM)“, kaže Durgut.

Nakon upozorenja parole napustio je kamp, ali je nastavio snimati prostor oko njega. Inače, kamp „Lipa“ nije ograđen i niko od policajaca i inspektora na terenu ne zna da kaže medijima, šta sve spada u kamp i koje su njegove granice. Nakon nekoliko sati, Durgut se vratio do kampa, gdje je sreo kolegu fotoreportera iz Njemačke. Odlučili su da uđu unutra.

„Zadržali smo se otprilike pola sata, uglavnom razgovarajući sa migrantima, a manje snimajući. Nismo prišli dijelu gdje su šatori Oružanih snaga, jer jedino taj dio zvuči kao ‘oficijelni kamp’ i za to možda ima smisla zahtjevati od novinara dozvole za snimanje. Nigdje ni na jednom dijelu kampa nije napisano da je zabranjeno snimanje. Nigdje nema mape koja definiše granice kampa. Ograda ima više, tako da se jasno ne može utvrditi početak i kraj kampa“, objašnjava Durgut.

Ubrzo su se pojavili ljudi koji su se predstavili kao “Inspekcija Ministarstva sigurnosti BiH”. Uslijedilo je grubo ispitivanje. Fotografi su primorani da uđu u automobil koji su koristili inspektori. Uzeli su im dokumenta i prijetili oduzimanjem telefona i aparata.

„U toku vožnje prijetili su nam batinama, pričali kako tuku krajiški policajci i slično. Objasnio sam im da sam bezuspješno pokušao kontaktirati Službu za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti, te da sam razgovarao sa ministrom Cikotićem. Nakon toga je jedan od inspektora htio uzeti moj telefon da pročita poruke sa ministrom. Naravno, to mu nisam dozvolio i rekao da nema pravo da mi čita poruke. Odgovorio je ‘da on može sve’“,  prisjeća se Durgut.

Inspektori nisu željeli da se predstave, ali je Durgut, uz pomoć kolega koji su iskusili slične situacije, došao do imena i prezimena jednog od njih. Saznao je da se radi o čovjeku koji je nedavno postavljen na mjesto inspektora za strance, vlasnik je nekoliko ugostiteljskih objekata, a na nedavnim lokalnim izborima je bio kandidat za načelnika opštine u kojoj živi.

„Natjerao nas je da obrišemo materijal na aparatima, zbog čega smo izgubili dio snimaka iz kampa. Prije nego su nas ostavili pored naših automobila, zaprijetili su nam ‘da se nećemo lijepo provesti’ ako nas opet uhvate“, govori nam Durgut.

Isto nam govori i Ferhat Girbiz, dokumentarni i socijalni fotograf iz Njemačke, koji je tog dana bio sa Durgutom u kampu “Lipa”. Kako ističe, situacija nije bila nimalo prijatna, a srećnom okolnošću smatra to što su bili zajedno na terenu.

„Odmah su počeli da nam prijete. Nisam mogao najbolje razumjeti šta govore, ali sam razumio poneku riječ. Govorili su da želimo BiH predstaviti u lošem svjetlu. Bili su dosta agresivni prema Arminu. Nisu nam se ni predstavili, nisu rekli svoja imena niti funkcije, nisu nam pokazali svoje značke. Mi smo imali svu opremu sa sobom i pres akreditacije, očigledno je da smo novinari. Tražili su od mene da obrišem sav materijal, a zatim i od Armina“, kazao nam je Ferhat Girbiz.

Ovo je bila njegova prva posjeta BiH, ali ne i izbjegličkim kampovima. Još od 2015. godine radi na ovoj temi.

„Bio sam na tursko-sirijskoj granici, istočnoj Turskoj, Grčkoj… Ova situacija me je zatekla, nisam očekivao da će se to dogoditi. Ne mogu ni zamisliti šta bi se desilo da je tamo bio samo jedan od nas dvojice. Ovo me neće obeshrabriti, ja ću uskoro ponovo doći u BiH da se bavim istom temom“ , govori nam on.

Reagovali BH novinari

Zbog ovih i sličnih napada na medije u kampu “Lipa”, udruženje BH novinari kontaktiralo je 19. januara Ministarstvo sigurnosti BiH, Službu za poslove sa strancima, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Zahtjev udruženja je da se hitno svim novinarima omogući slobodan i nesmetan rad, bez obzira da li su u pitanju slobodni ili stalno zaposleni novinari, fotografi i snimatelji.

„Odlučno zahtijevamo da navedeni neprofesionalni postupci prema novinarima na terenu odmah budu zaustavljeni a novinarima omogućen rad u skladu sa svjetskim standardima zaštite slobode medija“, naveli su BH novinari u svom zahtjevu.

Oni podsjećaju, da su ovakvi postupci policajaca i inspektora u suprotnosti sa pravima novinara na slobodan i siguran rad, slobodu izražavanja i medijske slobode. Oni, takođe, predstavljaju eksplicitna kršenja domaćih zakonskih propisa, međunarodnih konvencija i OSCE smjernica za postupanje policije u kontaktu sa medijima. Novinari imaju pravo na slobodu izražavanja i slobodu kretanja, te “pravo da fotografišu, snimaju, prave bilješke, promatraju, rade intervjue i/ili prave izvještaje a da pri tom ne moraju tražiti dozvolu od vlasti ili policije”. Tako je, takođe, navedeno u OSCE smjernicama da “policija ne može novinarima oduzimati opremu ili materijale, osim ako nije riječ o sudskoj naredbi ili nalogu”.

Odgovor na svoj dopis nisu dobili ni iz jedne institucije. Iz MUP-a USK, kažu da su primili ovaj dopis BH novinara, ali da je proces istrage otežan zbog manjka podataka o datumu, vremenu i mjestu postupaka koji se pominju.

„Naravno, to nikako ne znači da se navodi iz dopisa ‘BH novinara’ neće detaljno provjeravati i utvrditi eventualna pojedinačna odgovornost za neprofesionalno postupanje. Kako i Vi u svom upitu navodite, novinari i snimatelji su navodno zatvarani u automobile koje koriste inspektori za strance, te se, s tim u vezi, opravdano može posumnjati da se ne radi o pripadnicima policije USK-a, već neke druge sigurnosne agencije koje, također, borave na ovom području, te Vas pozivamo da dodatna pojašnjenja potražite i kod ovih agencija“, kazao nam je inspektor Ale Šiljdedić u ime MUP-a.

On podsjeća, da su restrikcije u vezi kretanja postojale tokom obavljanja uviđaja u kampu “Lipa”, kako bi se utvrdile okolnosti požara i pronašli počinioci.

„Također, pojedina lica koja su se lažno predstavljala kao novinari, odnosno humanitarni radnici, unosili su dodatnu uznemirenost, te poticali migrante na proteste i stvaranje nesigurne situacije, odnosno haosa na ovoj lokaciji. Zbog navedenih pojava, policija USK je na prilaznim putevima prema kampu, vršila pojačane kontrole svih lica koja su se kretala prema kampu ”Lipa”, a s ciljem povećanja lične i imovinske sigurnosti svih lica koja su se nalazila na ovom lokalitetu, pa i samih domaćih i stranih novinara koji su dolazili na ovo područje“, podsjeća Šiljdedić.

Muk iz Službe za poslove sa strancima

Služba za poslove sa strancima, pod čijom upravom se nalazi kamp “Lipa”, već tri puta ekipi eTrafike nije izdala dozvolu za pristup kampu. O napadima na novinare ne žele da razgovaraju, pa su ignorisali naša pitanja o načinu na koji će kazniti svoje službenike koji napadaju novinare, onemogućavaju im rad i tjeraju ih da brišu snimljeni materijal.

„U vezi vašeg upita, koji se odnosi na posjetu privremenom prihvatnom centru na lokalitetu ‘Lipa’, ovim putem Vas informišemo da zbog izvođenja građevinskih radova i mašina koje se kreću na navedenom lokalitetu nije dozvoljeno kretanje u djelokrugu izvođenja radova. Zbog gore navedenog, kao i zbog pitanja sigurnosti, nismo Vam u mogućnosti obezbjediti pristup privremenom prihvatnom centru ‘Lipa’“ . Navedeno je u odgovoru Službe za poslove sa strancima 12. januara, nakon nekoliko naših poziva i insistiranja da se odgovori na naš zahtjev za ulazak u kamp.

Naredna dva puta, kada smo ih kontaktirali istim povodom, nismo dobili odgovor ni na imejl, ni na telefonske pozive. Istovremeno,  predstavnici Službe kažu da je u blizini kampa “Lipa” određena lokacija gdje mediji mogu da snimaju kadrove i obavljaju intervjue, ali na terenu niko od službenih lica ne zna da objasni da li ta lokacija postoji i gdje se nalazi.

Ministarstvo sigurnosti BiH, u okviru kog djeluje Služba za poslove sa strancima, takođe, nije odgovorila na naša pitanja u vezi napada na novinare u kampu “Lipa”. Samo su nas uputili na Službu za poslove sa strancima.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, takođe, prati situaciju u kampu “Lipa”, povezanu sa ljudskim pravima, ali i slobodom medija. Kako kažu, u stalnom su kontaktu sa medijima i medijskim udruženjima, radeći na stvaranju sigurnog okruženja za novinare, u kome imaju slobodu da izvještavaju o svim pitanjima od javnog interesa.

„Iako se, u određenim izuzetnim okolnostima, može odstupiti od slobode izražavanja i prava na pristup informacijama, takva ograničenja moraju odgovarati domaćim i međunarodnim zakonima i obavezama, i moraju se primjenjivati samo u svrhu ostvarivanja legitimnih ciljeva, kao što su istinske prijetnje javnoj sigurnosti. Kao takva, neopravdana ograničenja nisu prihvatljiva“, upozoravaju iz misije OSCE-a.

Oni podsjećaju na slučaj u Mađarskoj iz 2019. godine, kada je novinaru odbijen pristup izbjegličkom kampu. Sud je odlučio da je zabrana u ovom smislu predstavljala uplitanje u novinarsku slobodu izražavanja, jer je novinar bio spriječen u svom istraživačkom radu.

„Pored toga, Smjernice OSCE-a definiraju odnose medija i policije, promoviraju standarde i politike rada, i imaju za cilj zaštititi medije od nezakonitog postupanja policijskih službenika. Kao takvi, u većini slučajeva, novinari imaju pravo snimati, fotografirati i bilježiti, promatrati događaje, voditi intervjue i objavljivati izvještaje. U izuzetnim i suženim okolnostima, od novinara se može zatražiti prethodno odobrenje nadležnih vlasti. Misija kontinuirano sarađuje s ministarstvima unutrašnjih poslova i policijskim službenicima širom BiH, kako bi osigurala da razumiju i u potpunosti poštuju ove standarde i prava novinara i medija“, navedeno je iz misije OSCE-a.

Centar za promociju civilnog društva osuđuje pritiske na novinare i fizičke prijetnje, te u okviru projekta IMEP nudi pravnu pomoć i finansijsku podršku novinarima za angažovanje advokata, ukoliko se odluče da tuže organe koji su ih napadali.

Napiši komentar