fbpx

Zlostavljanje i ubistva životinja su u našem društvu sve češći. Jedan od posljednjih, zabilježen u Kozarskoj Dubici, će vjerovatno ostati upamćen kao i jedan od najbrutalnijih jer je nepoznata osoba psu pucala u glavu. Iz udruženja koja se bave zaštitom i udomljavanjem životinja ističu da su napadi na životinje učestali, te da sistem ne radi apsolutno ništa kako bi se ovaj problem riješio.

Piše: Nataša Tomić

Gore pomenuti slučaj se desio u Knežici u Kozarskoj Dubici. Naime, psa Troya je nepoznata osoba upucala vatrenim oružjem u glavu, a on je pronađen 20 dana nakon što se događaj desio.

„Troyu je raznesena lijeva strana glave, koža sa mišićima, razorena je čeona kost sa sinusima, do tvrde moždane ovojnice. Komadići kosti su bili rasputi po moždanoj ovojnici. Lijevo oko je pretrpjelo mehanički pritisak, čime su najvjerovatnije i oko i očni živci oštećeni. U trenutku kada smo pronašli psa, rana je bila stara oko 20 dana, pod jakom infekcijom, puna larvi muva. Veliko je čudo kako je ovo nesrećno biće uopšte uspjelo da preživi pucanj koji je nastao tako što mu je neki monstrum prislonio vatreno oružje na glavu i pucao“, ističu iz Udruženja građana „Spas“ koje je pronašlo Troya i spasilo ga.

Nesrećni pas je danima tumarao po Knežici prije nego što su ga pronašli članovi Udruženja. Operisan je i povrede su sanirane, ali se ne zna da li će povratiti vid na povrijeđenom oku.

„On je nesrećnik tumarao po Knežici, molio za komad hljeba, za hranu, za spas. Međutim, ljudi su ga se zgražavali i bježali od njega, tako da je pas, pored ovih ozljeda, na rubu iznemoglosti od pothranjenosti i gladi. S obzirom da je imao snage i volje da preživi, vjerujemo da će se i nakon sanacije rane i ove operacije, oporaviti i vratiti u optimalno stanje, s obzirom da je pas veliki borac“, ističu iz Udruženja.

Troy nakon operacije, foto: privatna arhiva

Slučaj je prijavljen i policijskoj stanici Kozarska Dubica, a njihovi službenici će sprovesti istragu.

“Policijskoj stanici Kozarska Dubica, PU Prijedor, dana 21. oktobra 2020. godine, prijavljeno je da je dana 19. oktobra 2020. godine, u mjestu Knežica, opština Kozarska Dubica, nepoznato lice pucalo iz vatrenog oružja na psa nepoznatog vlasnika, kom prilikom je životinja povrijeđena.  O navedenom je obaviješten Veterinarski inspektor opštine Kozarska Dubica, a policijski službenici Policijske stanice Kozarska Dubica rade na utvrđivanju okolnosti ranjavanja psa i upotrebe vatrenog oružja”, navodi se u odgovoru eTrafici.

Zaštitom životinja se bave samo udruženja, sistem zakazao

Iz Udruženja građana „Spas“ ističu da su napadi na životinje naša svakodnevnica. Ipak, dok se u civilizovanom društvu pod nasiljem nad životinjama smatra i nepropisno držanje, zanemarivanje i napuštanje, svijest bh. društva još uvijek nije odmakla toliko daleko.

„Napadi na pse i mačke u civilizovanom društvu podrazumijevaju bilo kakav vid dovođenja životinja u životnu opasnost, pa u te napade uključujemo i napuštanje, zanemarivanje, nepropisno i nehumano držanje životinja. Ako tako posmatramo, to je naša svakodnevnica. Ako posmatramo u domenu fizičke agresije, za sedam godina od kad se bavimo spasavanjem životinja ovakav slučaj nismo još vidjeli“, govore iz Udruženja za eTrafiku.

Svi članovi udruženja koja se bore za zaštitu životinja se svakodnevno susreću sa raznim oblicima nasilja koji idu od zanemarivanja, treniranja za borbe pa do fizičkih napada.

„Nemali broj puta smo svjedočili nesavjesnom držanju životinja: psi postaju žrtve ilegalnih borbi pasa ili ilegalnih gatera koje drže lovci. Sličan slučaj ovome smo imali prije par mjeseci kada je lokalni lovac pucao na svog psa, te ga je time trajno oslijepio, ili pitbulla kojeg smo početkom godine pronašli koji je pobjegao iz borbi pasa – unakažen ranama i ožiljcima, sa oštećenim organima jer su mu ti monstrumi davali enormne količine steroida i proteina injekciono, te je imao problema maltene sa svim organima“, dodaju oni.

Iz Udruženja tvrde i da se zaštitom životinja bavi samo nevladin sektor a da ih u mnogim slučajevima nadležne institucije u tome sprečavaju.

„U BiH zaštita životinja postoji samo u nevladinom sektoru – u domenu udruženja koja se bave zbrinjavanjem i zaštitom napuštenih životinja, a i u tome ih u mnogim slučajevima nadležni organi pokušavaju spriječiti, kao što je bio slučaj sa nama do unazad dvije godine. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH jasno nalaže u kakvim uslovima se psi moraju držati, kako vlasnici, tako i prihvatilišta. Nalaže kako trebaju izgledati prihvatilišta, definiše kazne ukoliko ljudi napuštaju životinje, ukoliko im se ne obezbijedi redovna vakcinacija i čipovanje, ili ako im se nanosi fizička bol i slično“, govore oni.

Foto: Pixabay

Ipak, bez obzira što postoji zakon koji to sve jasno definiše, on se ne sprovodi onako kako treba. Rezultat – katastrofalni uslovi u prihvatilištima, veliki broj napuštenih životinja na ulicama, sve veći broj napada na napuštene pse i mačke.

„Dovoljan je pokazatelj da su prihvatilišta za zbrinjavanje životinja širom Bosne i Hercegovine koja se finansiraju iz opštinskih i gradskih budžeta zapravo samo mučilišta za životinje iz kojih niko ne izlazi živ. I kako oni da sprovode zakon nad običnim čovjekom kad sami finansiraju ustanove koje krše sve odredbe Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH te Pravilnika o osnivanju prihvatilišta za životinje BiH?“, pitaju se iz Udruženja „Spas“.

Goran Milojević iz Udruženja građana „Kerber“ ističe da ni pandemija virusa korona, ni period izolacije i policijskog sata nisu spriječili nasilje nad životinjama.

„Napadi na pse i mačke i druge životinje su nažalost jako česti. Imali smo u Banjaluci dva prijavljena slučaja u toku pandemije i to za vrijeme policijskog časa u naselju Debeljaci gdje se pucalo na psa i u naselju Priječani, gdje je pucano na tri mačke. Slučajevi su isti, tj. brutalni su kao i bez pandemije“, tvrdi on.

I Milojević ističe da je stanje na polju zaštite prava životinja jako loše.

„Stanje je jako loše, svakodnevno se susrećemo sa najbrutalnijim nasiljem i zlostavljanjima životinja, nadležni organi skoro nikako ne reaguju na to. Većina udruženja je svoj rad svela samo na udomljavanje, jako mali broj udruženja se bori protiv nasilja, zlostavljanja i jako malo udruženja pravno reaguje, tj. podnosi krivične prijave, prijave inspekcijama, i nadležnim organima“, govori on za kraj.

Napiši komentar