Trebinjsko zdravstvo, prema podacima Poreske uprave RS iz februara 2020. godine, dužno je oko 13,6 miliona maraka poreza i doprinosa. Dug Bolnice Trebinje u tom periodu iznosio je oko 7,5 miliona maraka, a dug Doma zdravlja u istom periodu oko 6,1 milion maraka.

Piše: Nikolija Bjelica – Direkt-portal.com

Dugovi se gomilaju godinama, a sagovornici „Direkta“ smatraju da rukovodstvo trenutno nema mehanizme kako da iz njih izađe.

Procjene su da će u ovoj izbornoj godini biti dodatnog zapošljavanja na teret ovih zdravstvenih ustanova.

U periodu korone u trebinjskoj Bolnici, prema našim saznanjima, zaposleno je 22 radnika, a u Domu zdravlja njih sedam.

Povećanje dugovanja zdravstvenih ustanova godinama su pratila povećanja broja zaposlenih radnika – medicinskih i nemedicinskih. Najintenzivnija zapošljavanja su bila u izbornim godinama, što govori u prilog tezi da se zdravstvo uveliko (zlo)upotrebljava u političke svrhe.

Stanje dospjelih a neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova Dom zdravlja Trebinje i Bolnica Trebinje

Na čelu Doma zdravlja trenutno je SNSD-ova Branka Drašković, a prije nje je bio sadašnji odbornik ove partije Vaso Mijanović. Politički je postavljena i Ljiljana Radoičić iz PDP-a i to dok je na vlasti u Trebinju bila ova partija.

U trebinjskom Domu zdravlja sada je 139 radnika, rečeno je tako „Direktu“ u ovoj ustanovi.

Kulminacija zapošljavanja i nekontrolisani sunovrat trebinjskog Doma zdravlja počinje u izbornoj, 2012. godini. Prema saznanjima „Direkta“, samo tada u trebinjski Dom zdravlja zaposleno je oko 25 ljudi, pa ih je bilo skoro 160. Nakon toga, nekoliko radnika je zaposlila i PDP-ova direktorka Ljiljana Radoičić.

Jedan posao, molim!

Ljekar i odbornik Saša Borjan kaže da nisu birana sredstva  kako bi SNSD pobijedio na izborima. Direktori su bili posrednici u zapošljavanju.

“Po 20 ljudi je čekalo ispred kancelarije direktora da budu primljeni na posao. Izmišljala su se radna mjesta, pa je tako jedan zaposlen na radnom mjestu rukovalac vatrogasnim aparatima. Sve to je urađeno da SNSD pobjedi na tim izborima, bez imalo razmišljanja i odgovornosti šta će biti sa Domom zdravlja u budućnosti. Cilj je bio dobiti izbore po svaku cijenu i da bi se to ostvarilo nisu bila birana sredstva”, kaže Borjan i dodaje da je cjenovnik radnih mjesta tada bio javna tajna.

“To je bio period kad se radnim mjestima u DZ trgovalo kao na pijaci. Javna je tajna da je radno mjesto vozača koštalo 10.000 maraka, medicinskog tehničara 15.000, a radno mjesto ljekara 30.000 maraka. U tom periodu su napravljeni dugovi koji su se kasnije gomilali, jer niko nije želio da preuzme odgovornost za otpuštanje radnika. Isti scenario se mogao vidjeti i u Bolnici Trebinje, kad je pred poslednje izbore 2018. godine primljeno oko 60 ljudi, na radna mjesta kurira, portira, vozača i medju njima dva doktora medicine, opet sve sa istim ciljem da se pobjedi na izborima”, tvrdi Borjan.

Iz Fonda su uzalud upozoravali na višak radnika i trošenje novca na njihove plate umjesto na zdravstvenu zaštitu, a u upravama su smatrali da su ugovori sa Fondom nepovoljni.

Nakon pada lokalnog PDP-a, krajem 2016. godine Branka Drašković je na mjestu direktorke zamijenila Ljiljanu Radoičić.

Kako bi smanjili dugovanja i time se hvalili u medijima, početkom 2017. godine rukovodstvo DZ je odlučilo da višegodišnje negativno poslovanje pokuša ublažiti i to na teret radnika, kojima su tada smanjili plate. Posljednja „ušteda“ koju je DZ napravio odnosi se na radnike trebinjske Hitne pomoći, o čemu je „Direkt“ pisao u ovom tekstu.

Kako bi pokušali smanjiti godinama gomilane dugove, rukovodstvo je tada otpustilo najmanje 12 ljudi koji su imali uglavnom ugovore na određeno vrijeme.

Takvih je ugovora bilo i u trebinjskoj Bolnici. Izvori “Direkta” kažu da se u Bolnici Trebinje “više ne može znati ko tu radi, a ko ne”.

“Kad nisu znali gdje će zaposliti ljude, dovodili bi ih u Bolnicu. Bilo je tu ljudi koji su godinu, dvije, tri radili po nekakvim ugovorima o privremenim i povremenim poslovima. I dalje su bili na birou, primali u neku malu platu i nadali su se. Mislim da je dolazila i inspekcija u međuvremenu i naložila im da moraju to ispraviti”, kaže jedan od sagovornika “Direkta”.

Iz trebinjske Bolnice su u odgovoru “Direktu” kazali da je sada 368 zaposlenih, a na ostala pitanja koja smo postavili nisu mogli dati odgovore, jer je direktorka na bolovanju, a njen zamjenik, kako je rekao, ne raspolaže podacima.

Prema Aktinim podacima prošlu godinu Bolnica Trebinje završila je sa minusom od nešto više od dva miliona maraka. Prosječan broj radnika bio je za 33 manji.

Finansije Bolnice Trebinje

Da je u zdravstvo uveliko upletena politika i da se trguje radnim mjestima zna dobro bivši ministar zdravlja u Vladi RS Slobodan Stanić. Podobni rukovodioci nemaju mnogo izbora, tu su da ispoštuju ono što se od njih traži i da zaposle one koje moraju. Uticaj je takav da saglasnost na sistematizaciju za radna mjesta u domovima zdravlja daje gradonačelnik i Grad, a u Bolnici to radi Vlada.

„Nije problem kad se zaposli medicinski radnik, medicinski radnici brzo sagorijevaju na poslu, ali je problematičan taj odnos nemedicinskog osoblja. Te stranke kad s nekim ne znaju šta će, kažu – pa primi ga u bolnicu negdje, radiće već nešto. To je neoprostivo i izaziva dugoročne posljedice u zdravstvu. To destimuliše i zdravstvene radnike – vodi se veliki broj radnika da radi, a nema ko da odradi konkretan posao“, kaže Stanić.

Smanji dug i plate u skladu sa zakonom

Danas se u Domu zdravlja hvale dobrim poslovanjem.

„Smanjen je broj zaposlenih u ovom periodu. Mislim da je i dug nešto manji. Svi zaposleni koji su otišli u penziju od nekog tog perioda tražili su zahtjev, dobili bi sporazum za mirno rješavanje sporova i njima bi ti porezi i doprinosi bili uplaćeni. Jedan trend već dvije-tri godine je da se taj dug ne povećava. Uplaćuju se porezi i doprinosi i izmiruju se dugovi prema dobavljačima. Nagomilani dugovi su iz nekog ranijeg perioda i oni stoje“, kaže pravnica u DZ Aleksandra Vuković.

“U posotjećim okolnostima, ovo je jedna dobra slika“, zaključuje ona.

Podaci Akte pokazuju da je DZ prošlu godinu završio u minusu od skoro 227.000 maraka. Prema istim podacima, najveći minusi su bili 2015. i 2016. godine.

Finansije Doma zdravlja u Trebinju

Smanjenje plata u DZ početkom 2017. godine racionalizovano je smanjenjem koeficijenata – sa srednjih, DZ je prešao na najniže. Bivši ministar Stanić smatra da se dugovi ne bi trebali tako peglati i da bi zdravstveni radnici trebali imati najviši koeficijent. Ipak, politika vodi glavnu riječ.

„Zdravstvena ustanova može dati najveće, može dati srednje, a može dati i najniže koeficijente. Onda oni, da bi mogli naprimati dalje radnike sniže koeficijente na najniže, da bi stvorili ekonomski prostor za još zapošljavanja. To se tako radi godinama. Ja sam za najviše koeficijente za zdravstvene radnike, jer se mora znati šta je čiji posao. Zdravstveni sistem u RS zahtjeva da dođe do reforme i kompletnog restrukturisanja“, navodi Stanić i zaključuje da čak smanjenje broja nemedicinskih radnika ne može pokrpiti nagomilana dugovanja.

Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS

“Zakonom je predviđeno kao krivično djelo pet nauplaćenih poreza i doprinosa, a tužilaštva se sad pravdaju da ne mogu dokazati odgovornost rukovodioca. Ovakav sitem može opstati dok se dižu krediti i dok se ne poštuje zakon. Nema pravne države, nema odgovornosti i zato sve ovako propada“, zaključuje Stanić.

Podjsećamo, Žurnal je nedavno objavio kako je bivši direktor DZ Vaso Mijanović oslobođen krivice za utaju poreza, jer zamjenica glavnog okružnog tužioca u Trebinju Gordana Šalvarica tvrdi da nije bilo dovoljno dokaza.

Nabavka UZ aparata

U oktobru 2018. godine DZ je nabavio multifunkcionalni ultrazvučni 4D aparat za ginekološku ambulantu, za šta je sredstva, kako je rečeno, u iznosu od 52.000 maraka, izdvojio Grad Trebinje. Tender za nabavku je raspisao Dom zdravlja.

Dobro upućen izvor „Direkta“ nezvanično kaže da drugi ponuđač, koji je imao povoljniju cijenu, nije imao nikakve šanse na tenderu.

Iako je Planom javnih nabavki, koji je objavljen na zvaničnoj stranici Doma zdravlja Trebinje, planirano da za nabavku bude izdvojeno 50.000 maraka, tender je raspisan na iznos od oko 68.000 maraka, a ugovor potpisan na iznos od 52.000 maraka.

Uprkos tome što u ginekološkoj ambulanti postoji taj aparat, dio pacijenatkinja kojima treba 4D dijagnostika i dalje ide u privatne zdravstvene ustanove u Trebinju i Mostaru ili u Nevesinje, jer prema nezvaničnim zaznanjima “Direkta” novi aparat se ne koristi u punom kapacitetu.

O tome ništa ne zna direktorka Branka Drašković, ali je rekla da će se o svemu raspitati.

Milion meni, milion tebi

Dok zdravstvo grca u dugovima, a onkološki bolesnici u Trebinju u podrumima primaju terapije i dok je gradnja onkološkog centra svedena na entuzijazam onkologa i dobru volju potencijalnih donatora, dotle se oni koji drže konce u rukama, odlučuju i raspolažu narodnim parama, gađaju milionima i licitiraju ko će više novca uložiti u privatnu kliniku biznismena Draškovića. Tako je bilo još lani, u vrijeme ljubavi Milorada Dodika i Rodoljuba Draškovića kada su, mimo interesovanja za stanje u trebinjskom zdravstvu, u Draškovićevoj rezidenciji dogovarali gradnju kliničkog centra, koju bi Dodik “počastio” sa 50 miliona narodnih para.

Napiši komentar