Da pravosuđe u BiH ne funkcioniše tvrde i međunarodna zajednica i političari i građani, ali i sve veći broj ljudi iz samog pravosuđa. Suprotno tvrdi, čini se, samo vrh Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), tijela najodgovornijeg za ćorsokak u kome se ova oblast nalazi.

 

Piše: eTrafika.net

Da bi se uveo red u domaće pravosuđe, pored personalne promjene svih kompromitovanih kadrova, potrebno je i mijenjati određene zakonske propise. Redakcija eTrafike raspitala se koji su postojeći zakoni “zreli” za izmjenu a koji bi tek trebali da budu usvojeni.

Ivana Korajlić

Izvršna direktorka Transparency international BiH Ivana Korajlić naglašava da je, prije svega, nužna izmjena postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

“Ključne su izmjene Zakona o VSTS-u, koje čekamo već godinama. Taj zakon treba značajno mijenjati. Od samog načina izbora članova VSTS-a pa do procedura izbora sudija i tužilaca. Dalje, mi smo predlagali, kao posebnu inicijativu, uvođenje detaljnog sistema provjera za sve nosioce funkcija u pravosuđu koje neće podrazumijevati samo provjeru imovine, na čemu se sada pokušava raditi, već i u smislu eventualne povezanosti sa organizovanim kriminalom i političkim konekcijama. Potrebna je i provjera njihovih kvalifikacija, s obzirom da smo imali brojne situacije gdje su imenovani ljudi koji su osuđivani ranije, čije su kvalifikacije bile sporne i slično”, navodi Korajlićeva za eTrafiku.

U čitavoj toj priči je, dodaje ona, bitan i sistem odgovornosti, posebno one disciplinske.

“On u samom zakonu nije adekvatno definisan. Procedura podrazumijeva da se ponovo članovi VSTS-a pitaju za sve. Dakle, mora se raditi na izdvajanju Kancelarije disciplinskog tužioca iz VSTS-a i jačanju njegove nezavisnosti. Toliko problema ima i toliko stvari treba mijanjati u samom zakonu a on još uvijek stoji. Takođe, imajući u vidu situaciju koju imamo sa sadašnjim sastavom VSTS-a i probleme koje ih prate, izmjene zakona bi morale podrazumijevati i smjenu sadašnjeg sastava VSTS-a i imenovanja novog sastava po novim procedurama”, navodi naša sagovornica.

Ističe da postoje prijedlozi o razdvajanju VSTS-a na dva dijela, sudijski i tužilački, ali navodi, i ako savjet ostane u jednom dijelu, da treba raditi na rješavanju spornog pitanja članova koji su advokati.

“Samim tim što su dio VSTS-a oni su u sukobu interesa. Nije tu samo pitanje što je to zajednički savjet već što on apsolutno nema odgovornosti ni prema kome”, zaključila je Korajlićeva za naš portal.

Milan Blagojević

Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i autor brojnih knjiga i naučnih radova iz oblasti prava, ističe za eTrafiku da u oblasti pravosuđa treba najprije donijeti pet novih zakona.

“Dva se odnose na VSTV. Jedan je Zakon o Visokom sudskom vijeću, a drugi je Zakon o Visokom tužilačkom vijeću. To je neophodno kako bi se te dvije institucije konačno razdvojile, bez mogućnosti uticaja tužilaca na izvor sudija i obrnuto, kao i bez članstva advokata. Tim zakonima treba brisati i sadašnje pravo Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BIH da imenuju po jednog člana, čime će se smanjiti značajno mogućnost politike da utiče na pravosuđe. Ta vijeća trebaju biti isključivo profesionalna”, ističe naš sagovornik.

Ali prije ta dva zakona, dodaje sudija Blagojević, mora se hitno donijeti Zakon o prestanku mandata sadašnjem VSTS.

“Zatim, treba donijeti novi Zakon o krivičnom postupku kojim će biti vraćeno staro dobro pravilo da se sud stara za svestrano razmatranje stvari i utvrđivanje istine u svakom krivičnom predmetu, iz čega onda proizlazi i obaveza suda da on određuje dokaze, pa i one koje ne predlažu stranke. To je snažan alat u rukama suda, kojeg nema od 2003. godine a važan je u borbi protiv kriminala i pravilnom presuđivanju. U istom pravcu treba donijeti i novi Zakon o parničnom postupku, jer i u parnici su od 2003. sudovima vezali ruke kod utvrđivanja istine, i prebacili na stranke, a bez istine i zadaće suda da brine za nju nema pravilnog suđenja i presude”, ističe naš sagovornik.

Sudija Blagojević je u nedavnom razgovoru sa novinarom eTrafike opširnije govorio o stanju u domaćem pravosuđu. Čitajte u sljedećem tekstu:

Sudija Milan Blagojević: Istina je istjerana iz domaćih sudnica

Banjalučki advokat Bojan Mikanović ističe za eTrafiku da bi, prije svega, trebalo mijenjati Zakon o izvršnom postupku.

Bojan Mikanović

“Iako su aktuelni važeći zakoni dali priliku sudijama, advokatima, tužiocima i svim ostalim učesnicima u postupcima da budu maksimalno efikasni i da se o pravima ili obavezama svakog lica odluči u razumnom roku smatram da je Zakon o izvršnom postupku potrebno korigovati i učiniti efikasnijim. Važeći Zakon o izvršnom postupku je postupak prinudnog izvršenja izvršnih i vjerodostojnih isprava samo teorijski učinio provodivim. Veliki proj izvršnih postupaka se završava obustavom izvršnih postupaka a da pritom tražilac izvršenja nije u stanju da ostvari svoje pravo koje mu je garantovano pravosnažnom i izvršnom presudom”, kaže naš sagovornik.

On dodaje da u ovom momentu postoji dovoljan broj pokazatelja na koji način ovaj postupak učiniti efikasnijim i efektivnijim tako da se obezbijedi veći broj realizovanih izvršnih postupaka.

”Takođe izvršeniku se mora smanjiti manipulativni prostor i mogućnost izbjegavanja obaveze utvrđene pred sudom mora biti zaista minimalna”, zaključio je Mikanović.

Advokatica iz Banjaluke Jovana Kisin ističe da je potrebno jasno urediti sistem odgovornosti za nepostupanje po zakonu, za nesavjestan rad kako sudija i javnih tužilaca, tako i radnika u upravi suda, te stvoriti pogodne mogućnosti za realizaciju i primjenu takvih rješenja koja vrlo često ostaju samo “mrtvo slovo na papiru”.

Jovana Kisin

“Za razliku od zakonskih rješenja Federacije BiH te većine drugih država, za štetu koju sudija nanese svojim radom strankama u postupku odgovara država, a potom država tu štetu regresno potražuje od sudije ukoliko je isti postupao namjerno ili iz krajnje nepažnje. U Zakonu o sudovima Republike Srpske odgovornost za štetu nose samo radnici uprave suda, ali ne i sudije. Dakle, prema važećim zakonskim rješenjima, sudija u Republici Srpskoj ne može uopšte da odgovara za načinjenu štetu zbog nezakonitog ili nesavjesnog rada, dok u svim drugim državama oštećeni ima pravo da tuži državu zbog nanesene štete koju je prouzrokovao sudija svojim radom. U Republici Srpskoj, prema Zakonu o sudovima, građani nemaju to pravo i ovakvo rješenje pod hitno treba mijenjati”, kaže naša sagovornica.

Zakon o VSTV, dodaje ona, treba izmjeniti u pogledu transparentnosti kod objavljivanja konačnih disciplinskih mjera kao i povećanja odgovornosti disciplinskog tužioca koji odlučuje o pritužbama na rad sudija i javnih tužilaca.

“Podnosilac pritužbe na rad sudija i tužilaca mora imati mogućnost dvostepenog odlučivanja ili revidiranja prijave te razmatranje takve prijave od strane svih članova VSTS-a a ne samo disciplinskog tužioca. Trebalo bi razdvojiti sudski od tužilačkog savjeta. Tužilaštvo je stranka u postupku i treba da ima isti tretman kao i odbrana što se zajedničkom krovnom institucijom narušava”, kaže Kisin za eTrafiku.

Kad je u pitanju položaj građana pred pravosudnim institucijama i ostvarivanje njihovih prava, dodaje ona, u tom dijelu se pod hitno treba izmjeniti Zakon o krivičnom postupku.

“Izmjena u pogledu prava oštećenog na privatnu tužbu i gonjenje ukoliko javni tužilac odluči da neće pokretati istragu ili podizati optužnicu. Kroz trenutni model uređenja krivičnog postupka, prava oštećenog u postupku su minimalna te se znatno narušava pravo oštećenog na pristup sudu kao jedno od ustavom zagarantovanih prava. A ako ovaj problem uvežemo sa prethodnim navodima vezanim za nezakonit rad sudija ili tužilaca, te ako i kada oštećeni odluči da preispita njihovu krivičnu odgovornost, opet će krivična prijava za nezakonit rad sudije ili javnog tužioca da završi u rukama javnog tužica koji ima apsolutno diskreciono pravo da takvu prijavu odbaci te oštećeni u tom slučaju gubi sva dalja prava pred pravosudnim organima”, kaže naša sagovornica.

Zakon o prekršajima, kaže ona, je potrebno mijenjati u dijelu u kojem, po trenutnom zakonu, okrivljeni potpisivanjem prekršajnog naloga gubi bilo kakvo pravo na sudsku zaštitu što rezultira brojnim iznuđenim iskazima i priznanjima u policijskoj stanici a bez prava oštećenog/okrivljenog da ovo pitanje dokazuje pred sudom.

“Zakon o parničnom postupku i generalno sudske postupke treba uređivati na način da prate tokove moderne komunikacije jer po trenutnom važećem Zakonu o parničnom postupku stranke ne mogu izvoditi audio i video zapise pred sudom jer takav vid dokaznog materijala zakon ne poznaje, a na kojima često počivaju tužbe za klevetu, diskriminaciju i sl. Na ovakav način stranke u postupku i pored raspolaganja dokaznim materijalom gube mogućnost dokazivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva”, kaže Kisin.

U sklopu ove tematike, dodaje, spomenula bi i Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koji je u pripremi i još nije usvojen.

“Trenutno je vakum stanje (koje traje već dvije godine) u kojem građani apsolutno nemaju nikakvu pravnu zaštitu kada je u pitanju povreda prava na suđenje u razumnom roku jer se Ustavni sud proglasio nenadležnim za rješavanje ovog pitanja, iako je isto u sferi ustavnih prava, a redovni sudovi čekaju da pomenuti zakon stupi na snagu, a koji još nije usvojen i nije stupio na snagu. Glavna posljedica ovakve pravne praznine, tj. odricanja Ustavnog suda da sudi po apelacijama građana za povredu prava na suđenje u razumnom roku i nemogućnost postupanja redovnih sudova u ovim slučajevima jeste potpuni nedostatak zaštite ovog ustavnog prava. Dakle, predmeti stoje u ladicama, godine prolaze, stvari koje su predmet sporova propadaju, troškovi rastu, kamata teče – a bez da iko odgovara za to”, zaključila je advokatica Jovana Kisin.

Rajnhard Pribe (Foto: Gostovanje na N1, screenshot)

U fokusu međunarodne zajednice

Podsjećamo, katastrofalno stanje u domaćem pravosuđu, nagomilano višedecenijskim lošim radom, a naročito nakon skandaloznog postupanja u slučajevima smrti mladića Davida Dragičevića i Dženana Memića, došlo je i u fokus međunarodne zajednice.

Nakon višemjesečnog praćenja stanja u pravosuđu BiH od strane njemačkog stručnjaka za pomenutu oblast Rajnharda Pribea, krajem prošle godine je zvanično predstavljen “Stručni izvještaj o pitanjima vladavine prava u BiH”, koji je bio prepun kritika i ukazivanja na brojne manjkavosti. Ovaj izvještaj trebao bi da posluži Evropskoj komisiji kada se bude razmatralo davanje kandidatskog statusa BiH za pristupanje Evropskoj uniji.

U izvještaju se, između ostalog, primjećuje da je “sam VSTS postao dio problema”, da se krivičnopravni sistem u BiH neuspješno bori protiv kriminala i korupcije, da je nejasan odnos tužilaca i policije, kao i da je slaba saradnja između različitih nivoa institucija. Navodi se i kako se ne koristi na pravi način mogućnost oduzimanja ilegalno stečene imovine te da se pravosnažne presude uglavnom odnose na sitnu korupciju a da je kod visoke korupcije čest slučaj profesionalnih i pravnih grešaka, nepažnje, zloupotrebe postupka i upitne sudijske odluke. Pribe ukazuje i na raširenu korupciju u javnoj sferi i snažnoj vezi sa organizovanim kriminalom, na dugotrajne postupke, miješanje u tekuće slučajeve, pritisak i prijetnje pa i zastrašivanje tužilaca i sudija. Naveo je i da je kvalitet krivičnih istraga nizak, da u nekim slučajevima nema procesuiranja i kada postoje jasni dokazi za to ali i da tužioci zanemaruju upotrebu svih postojećih istražnih alata i mjera.

Kada je riječ o domaćim akterima, kako iz vrha pravosuđa, tako i politike, izvještaj su okarakterisali kao miješanje stranog faktora u unutrašnja pitanja zemlje, te je sve brzo zaboravljeno.

Napiši komentar