fbpx

“Dole kod ‘Zlatne krigle’ se širi nesnosan smrad, a iz Pivarinog kanalizacionog ispusta izlazi neko ulje pomiješano sa rđom. Ovo nije prvi put, uvijek pojede vuk magarca ili inspekcija utrdi da je riba uginula od nedostatka kiseonika.” Ovako glasi dojava koju smo proteklog mjeseca dobili od čitaoca našeg portala, u vezi masnih mrlja u Vrbasu pored Banjalučke pivare u Delibašinom selu.

Piše: Anja Zulić

Iz Sportskog ribolovnog društva Banjaluka (SRD) za portal eTrafika.net potvrdili su da su se i ranije dešavale slične situacije, u različitim omjerima i sa različitim vrstama onečišćenja – od slada do motornog ulja i drugih nedefinisanih mehaničkih i hemijskih onečišćenja.

Foto baza
Masne mrlje u Vrbasu, 18. maj

Po pozivu SRD 18. maja Odjeljenju za inspekcijske poslove, vodna inspekcija je izašla na teren.

“Inspekcija je izlazila nekoliko puta po dojavama naših članova ili ribočuvara koji su zatekli onečišćenja, a u dva navrata i pomor ribe. Uvijek smo od inspekcije dobijali odgovore da je sve u skladu sa ekološkom dozvolom koju oni posjeduju i da im je dat nalog da otklone trenutne nepravilnosti. O dalje poduzetim koracima od strane pivare i inspekcijskih organa nismo bili obaviještavani”, govori nam sekretar SRD, Andrija Žunić.

Prema Zapisniku dobijenom od strane SRD, dolaskom vodne inspektorice na ispust u vodotok Vrbas iz Banjalučke pivare (tačnije zatvorenog dijela potoka Raškovac) utvrđena je prisutnost masne mrlje.

“U momentu dolaska mrlja je bila intenzivnija i vidljivija duž desne obale rijeke Vrbas sve do novog mosta preko rijeke Vrbas. Vodni inspektor je obavijestio tehnologa u pivari koja je takođe bila prisutna na ispustu. Nakon dvadesetak minuta, smanjila se količina isticanja masnoće – u momentima i prestala“, stoji u zapisniku.

Zapisnik vodnog inspektora
Zapisnik vodnog inspektora

Prekontrolisani su šaht 1 i šaht 2 (varionica, fermentacija i filtracija), te u momentu kontrole nije vidljivo prisustvo masnoće.

„Ova dva šahta prikupljaju vode sa platoa i u zatvorenom dijelu vodotoka Raškovac koji protiče kroz krug pivare. Spajaju se sa vodotokom te ulijevaju u rijeku Vrbas na navedenom ispustu. Iskontrolisan je krug pivare sa osvrtom na taložni sa rešetkom koji je smješten ispod silosa u kome se deponuje treber. Po izjavi prisutnih lica, postoji mogućnost da je od vozila (kamioni) koji dolaze po treber (prašina od pneumatskog transporta pivskog slada, lomljena zrna iz procesa prosijavanja slada) i koriste ga za vlastite potrebe, došlo do curenja ulja što je moglo uzrokovati incident. Po izjavi prisutnih lica, u posljednja 24 sata prošlo je preko 10 motornh kamiona preko navedene rešetke. Napominjem da je kanalizacija razdvojena na oborinsku (separatni sistem kanalizacije odnosno razdvojene su oborinske vode od fekalnih). Na lokaciji vodotoka Raškovac uzvodno ka Pivari u otvorenom toku nije primijećena pojava masti i ulja”, stoji u zapisniku inspekcije.

Upitali smo Banjalučku pivaru da li su upoznati sa ovom situacijom, te zbog čega dolazi do pojave masnih mrlja, na šta dobili smo odgovor da Pivara nije odgovorna za zagađenje. Od tri konkretna pitanja, Pivara nije odgovorila na dva, pa smo ostali uskraćeni za informaciju koliko često se ovo dešavalo u posljednjih godinu dana, koliko puta je inspekcija intervenisala i zbog čega.

„U konkretnom slučaju vodni inspekor je odmah posjetio Banjalučku pivaru i nakon detaljnog obilaska kompletnog kruga Banjalučke pivare, i njenih proizvodnih pogona, nije utvđeno da je do zagađenja rijeke došlo iz kruga Pivare. Mogućnost pojave tih mrlja, a prema nalazu nadležnih organa, može se povezati sa divljom deponijom smeća iznad Pivare, odnosno ispod puta za Slatinu“, kažu nam iz Banjalučke pivare.

Dalje nam iz Banjalučke pivare navode da već godinama ukazuju na ovaj problem, te da nekoliko puta godišnje organizuju čišćenje i uklanjanje otpada sa te lokacije.

„Paraleno sa akcijom uklanjanja divlje deponije, koju provodimo nekoliko puta godišnje, dodatno smo preventivno očistili kanal u krugu pivare, kojim protiče potok Raškovac, a samoinicijativno smo na ušću potoka Raškovca u Vrbas postavili upijače koji mogu pokupiti eventualne masne mrlje koje potok može donijeti sa sobom“, poručuju oni.

Prema informacijama Odjeljena za inspekcijske poslove, Banjalučka pivara jednom godišnje čisti kompletne kanalizacione mreže sa a.d. Čistoća Banjaluka, a proslijeđeno nam je i uvjerenje o izvršenom čišćenju od 19.5. 2017. godine. Takođe, ispitivanje otpadnih voda jednom mjesečno vrši Institut za javno zdravstvo Banjaluka. Posljednja ispitivanja vršena su u aprilu 2018. godine, ali nema ispitivanja na masti i ulja.

Masne mrlje u Vrbasu, 18. maj

Iako je prema svim sagovornicima ovo pojava koja se ponavlja, njen uzrok još uvijek nije utvrđen. Prema Zapisniku Pivari je naređeno da u roku od 24 časa očisti taložnik ispod silosa za treber, u roku od sedam dana očisti kanalizacione mreže unutar kruga pivare, te da se sprovede ispitivanje otpadnih voda za mjesec maj sa parametrom za ulja i masti. Iz Odjeljenja za inspekcijske poslove dobili smo odgovor da su sve naložene mjere ispoštovane.

“U posljednjih godinu dana ovo je bila jedina prijava vodnom inspektoru. Inspekcija radi redovne kontrole jednom godišnje po vodnoj dozvoli u Pivari. Sve naložene mjere je subjekt izvršio i nema kaznene odredbe ako subjekt preduzme sve mjere da spriječi akcident. Ukoliko odbije da angažuje sredstva i opremu za sanaciju akcidenta postoji kaznena odredba, što nije bio slučaj u ovom postupku”, govori nam Milenko Šajić u ime Odjeljenja za inspekcijske poslove.

Iz Sportskog ribolovnog društva potvrdili su da je u ovoj godini ovo prvi put da inspekcija izlazi na teren po njihovom pozivu.

“Prošle godine, koliko se sjećam nije bilo ovakvih situacija, pa samim time ni potrebe za reakcijom. Ako je u pitanju Banjalučka pivara ona je konstantan zagađivač ili onečiščivać rijeke Vrbas, ali dobijanjem ekološke dozvole oni su dobili neku vrstu odobrenja za to. Od ribolovaca koji love ribu na tom terenu povremeno se dobiju informacije o ispuštanju neke sluzave materije u manjim količinama, za koju kažu da je slad i da nije štetna po zdravlje, ali utiče na kvalitet vode”, za eTrafiku zaključuje Andrija Žunić, sekretar SRD.

Napiši komentar