Zaokupljeni svojim problemima, užurbanim načinom života, sve manje nas interesuju drugi ljudi. Za svojih pet minuta znamo, a za nečijih pet minuta nas nije briga. Pa se tako tih pet minuta često pominju kada su u pitanju nepropisno parkirana vozila. Iako postoje sankcije, čini se da nam je nekultura postala trend. Loše ponašanje pripisuje se onim jačim, superiornijim i stoga se nekako podvodi pod normalno.

Piše: Biljana Nedić

Iako se sistemski pokušava raditi na suzbijanju nekulture u saobraćaju, lijepo ponašanje je uglavnom dio lične kulture i odgoja.

„Kultura u svakodnevnom životu zavisi od socijalizacije, porodične i/ili školske, ali od čvrstih i preciznih pravila i normi koje jedna sredina ili društvo nameću. Kod nas su oba ta elementa nestala. Pravila i norme o svakodnevnom ponašanju ne postoji ili se ne poštuju. Prema tome ne može biti ni lijepog ponašanja u bilo kojoj oblasti, od prolaska ulicom, susreta u autobusu, marketu ili školi, pa do ponašanja vozača u saobraćaju. U većini, nismo kulturni ili još preciznije, doživjeli smo veliki kulturni pad u odnosu na period od pre 30 godina. Nemamo izgrađenu saobraćajnu kulturu jer nam je niska opšta kultura“, pojašnjava za portal eTrafika profesor sociologije Ivan Šijaković.

Članom 73. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, jasno su propisana pravila gdje vozači ne smiju parkirati. Između ostalog, na mjesta koja su namjenjena vozilima kojima upravljaju lica sa invaliditetom, pješačkom prelazu, biciklističkoj stazi, zelenoj površini i slično.

„Analizirajući broj prekršaja sankcionisanih od strane policijskih službenika Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banja Luka, tokom 2017.godine, utvrdili smo da je za prekršaje nepropisnog zaustavljanja i parkiranja vozila sankcionisano 328 vozača. Dok je zbog nepostupanja u skladu sa odredbama, tj pravim i obavezama pješaka koji učestvuju u saobraćaju sankcionisan 251 pješak“, rekli su nam iz Policijske uprave Banjaluka.

Foto: Pexels

Iako postoje Zakoni i sankcije za njihovo kršenje, skloni smo ponašanju suprotnom od propisanog. Međutim, postoje mjesta koja ipak izbjegavamo. Uglavnom se radi o onim koja su rezervisana za zvaničnike i direktore, one koji imaju moć zahvaljujući poziciji ili novcu.

„Ljudi slabe i niske kulture, svesti, navika i potreba, ‘priznaju’ i prihvataju samo ‘pravo jačega’, moć, uticaj i novac. Moć, pozicija i novac su poluge savremene komunikacije svuda u svijetu, pa i  kod nas. Njima se društvo dijeli na mali sloj koji posjeduje te poluge i ostatak društva koji se ‘snalazi’ na svoj specifičan način, približavajući se tom sloju ili bježeći od njega“, govori profesor Šijaković.

On je takođe dodao da kao pojedinci uglavnom djelujemo spontano, afektivno, neracionalno, misleći da neko drugi treba da brine o pitanju bezbjednosti u saobraćaju, zbog toga ne mislimo o mogućim posljedicama i prevenciji. Koliko je važno učiti o saobraćajnoj kulturu slažu se i u Policijskoj upravi Banjaluke.

„Radi ostvarivanja povoljnih uslova za bezbjednost saobraćaja, Auto-moto savez Republike Srpske u saradnji sa MUP RS, Ministarstvom prosvete i kulture, školama i nadležnim organima lokalne samouprave organizuju školske saobraćajne patrole. Predavanja o bezbjednom učestvovanju u saobraćaju, kao i obuka članova školskih saobraćajnih patrola vrši se od strane policijskih službenika i rukovodnih radnika MUP RS uz saradnju sa predstavnicima navedenih institucija. Takođe, pored predavanja na predmetnu temu od strane predstavnika MUP RS u školskim ustanovama, organizuju se i u predškolskim ustanovama, tj najmlađoj kategoriji učesnika u saobraćaju“, pojasnili su.

Foto: Pixabay.com

Kako je individualizam pobijedio nad kolektivizmom, tako je organizovani, grupni način učenja, ali i ponašanja odbačen. O kulturi u saobraćaju, možda najviše učimo, ili najviše upamtimo dok se pripremamo za polaganje vozačkog ispita.

„Većina naših vozača je kulturna i disciplinovana u saobraćaju. Mali je broj onih koji prave probleme, ali su oni veoma uočljivi pa nam se zbog toga čini da je saobraćajne kulture veoma malo. Na tome treba da se radi i da se oštro kazne nedisciplinovani vozači, uporedu s tim treba javno da se osuđuje takvo ponašanje i da ti vozači nemaju podršku za takvo ponašanje, da su nepoželjni jer time pravimo dobar temelj za dalji rad sa vozačima. Mi u auto školama intenzivno radimo na saobraćajnoj kulturi i međusobnom uvažavanju među vozačima. Ipak, ne mogu to samo auto škole da rade, mora se raditi na mnogo širem nivou društva u cjelini i svaki korak je važan i dragocjen“, kaže direktor auto škole Volan Milenko Stanetić.

Vjerujući da je manje nekulturnih kada je u pitanju kultura u saobraćaju, ipak obradite pažnju na sve naljepnice na autu. Nemojte trubiti ukoliko ste nestrpljivi jer je neko usporio ispred vas ili je stao, nikad ne znate koji su njegovi razlozi za to. Pazite na označena parking mjesta, pješačke prelaze, trotoare. Isto važi i za pješaka, nisu uvijek vozači krivi za sve prekršaje.

Za kraj jedan podatak koji možda mnogi ne znaju: vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju, dužan je da prilagodi brzinu kretanja vozila i tako izbjegne prskanje pješaka koji se kreće ivicom kolovoza. Za navedeni prekršaj zaprijećena je novčana kazna u iznosu od 30 konvertibilnih maraka. Za sljedeći put kada vas neko „okupa“.

Napiši komentar