fbpx

Znanje o koeficijentu inteligencije konkretne osobe utiče na njegovu motivaciju i na motivaciju ljudi u njegovoj okolini. Može ga dovesti u stanje elitizma ili socijalne stigme, koja se kasnije odražava na cijelo društvo. Problem je što on sveukupan diverzitet ljudskih djelatnosti predstavlja samo brojevima, koji bi trebali prikazati sposobnosti određenog čovjeka.

U roditeljskoj, školskoj i obrazovnoj praksi roditelji i predavači se mnogo oslanjaju na koeficijent, koji ustvari smanjuje stvarni prikaz ljudskih sposobnosti i djelatnosti.

O zabludama koje se stvaraju na osnovu IQ-a govorio je Ognjen Tadić, student drugog ciklusa psihologije, u okviru predavanja pod nazivom „Stogodišnji mit o koeficijent inteligencije“.

Foto baza

„Suština predavanje jeste da se kod ljudi stvori svijest da programi, koji promovišu razvoj i kreativnost djece ne mogu to da rade, jer je sam koncept inteligencije takav da to nije moguće. Nije da oni ne doprinose razvoju dijeteta, oni to pomažu u veoma maloj mjeri. Kada slušamo te pograme, pomislimo da su to revolucionarni pristupi koji mijenjaju svijet, ali oni ne mogu napraviti genija“, izjavio je Tadić.

Prema zvaničnim svjetskim podacima, oko 68% svjetske populacije ima prosječan IQ, dok je nešto više od 15% ispod, odnosno iznad prosjeka. Kada se primjene najobičnije računske operacije dobije se podatak da sada u svijetu ima milijardu i 187 miliona ljudi koji imaju inteligenciju ispod prosjeka, što je populacija jedne Kine.

„To je prvi podatak na koji stavljam veliki upitnik, čak i ako je tačan, meni je jeziv. Ako istu statistiku primijenimo na BiH dobijamo oko pola miliona ljudi koji su ispod normalnog IQ. Sa druge strane ako imamo svijest šta je inteligencija tj. koliko je široko polje ljudskih sposobnosti, meni lično ovaj podatak ne djeluje validan“, naveo je on.

Društvo u cijelini zavisi od raznovrsnosti ljudskih sposobnosti, a ne od jedninstvenog odnosno singularnog koncepta sposobnosti, što znači da bi društvo bilo uspješno potrebni su dobri vatrogasci, doktori, nastavnici… Ono gdje IQ stvara problem jeste to što guši interesovanja kod ljudi, jer čim im se odredi IQ oni ih preodređuje šta će biti iako oni to možda i ne žele. Najbolji primjer toga jeste da se uporedi ono što su osobe žele kao djeca i koliko njih je to zaista postalo.

Predavanje je održano u okviru projekta „Forum“, koji je pokrenuo Savez studenata Filozofskog fakulteta, a on se zasniva na dvije hipoteze. Prva hipoteza jeste da je fakultet konzervativna institucija, a druga je da su profesori i studenti dvije suprostavljene grupacije.

„Kao posljedica prvi hipoteze stvara se to da fakultet i profesori uvijek kaskaju za aktuelnim problemima naše stvarnosti, a druga nam pokazuje permanentni sukob između profesora i studenata. Sukob proizilazi iz različitiog statusnog simola koji posjeduju i jedni i drugi i različite intencije. Kao krajnji cilj projekta jeste stvaranje paralelnih institucija u okviru fakulteta, kojim će studenti aktuelizovati svoj status i intencije“, rekao je predsjednik Saveza studenata Aleksandar Vučković.

Predavači na ovom projektu biće uglavnom studenti sa postdiplomskih studija, a konačni zaključci će biti donoseni u maja kada se „Forum“ završava.

eTrafika.net – Goran Cvjetković

Napiši komentar