fbpx

Mnogi teoretičari tvrde da su mjesta na kojima dolazi do susreta različitih nacija, vjera i kultura najpovoljnija za izbijanje sukoba, kako verbalnih, tako i onih koji predstavljaju produženje politike oružanim putem. Kao tačnost svoje teorije najčešće su za primjer navodili bivšu Jugoslaviju.

Malo je vjerovatno da bi se ratna dejstva na ovim prostorima izbjegla da su ljudi više poznavali druge kulture, ali je sigurno da bi se mržnja među narodima barem malo smanjila, koja je prisutna i danas, 20 godina poslije rata. Odličan primjer prevazilaženja religijskih i drugih različitosti pronalazimo u srednjoj školi „Nikola Tesla“ u Šamcu.

U ovoj opštini na sjeveroistoku Bosne i Hercegovini nalaze se tri vjerska objekta – pravoslavna i katolička crkva, kao i džamija. Iako predstavljaju velelepne građevine, kako izvana tako i iznutra, veliki broj mještana je posjetio samo jednu od njih. Razlog tome su većinom predrasude, koje se vezuju za sve druge religije osim svoje.

samac-kultura-religije-5

Da u predrasudama nema ništa dobro dokazuju i učenici šamačke škole, koji svake godine sa profesoricom Hanom Tabaković u okviru predmeta „Kultura religije“ organizuju obilazak sva tri vjerska objekta svog grada. Oni se kroz obilazak objekata i razgovore sa sveštenim licima upoznaju sa vjerovanjima i kulturom ljudi koji žive u njihovom neposrednom okruženju.

Profesorica Hana kaže da je ideja proizašla iz same prirode predmeta.

„Ideja se nametnula sama po sebi, kroz realizaciju nastavnih sadržaja koji predmet obuhvata. Jedan od ciljeva jeste i fizički kontakt, pored intelektualnog i emotivnog, koji je možda i najvažniji, jer tek preko njega dolazi do prave spoznaje stvari. Zasluge za sprovođenje ovog projekta idu i učenicima koji su pokazali želju i ineteres da do njegove realizacije dođe“, navodi ona.

samac-kultura-religije-4

Važnost upoznovanja različitosti profesorica vidi u stvaranju tolerancije neophodne za dalji razvoj društva u kojem živimo.

„Jako je važno omogućiti mladim ljudima da postanu svjesni različitosti u kojoj živimo i koju bi trebalo da živimo. Jedan od zadataka ‘Kulture religije’ nije samo razvijanje znanja, nego i osjećaja tolerancije na kojoj svi insistiramo“, zaključuje profesorica.

samac-kultura-religije-3

Interes za ovaj projekat u Šamcu pokazali su i predstavnici duhovnih zajednica. Pop Jovo, fratar Josip i imam Efendija već tri godine primaju djecu u svoje vjerske objekte, gdje ih upoznaju sa osnovama vjere.

„Zapravo tu i nema neka velike razlike, posebno u pogledu katoličanstva i pravoslavlja. Kao što znamo, to je hrišćanska vjera. Međutim, ako poredite sa islamom, i to je monoteistička vjera, vjera u jednog Boga. I u njenoj osnovi su ljubav i mir. Post je prisutan i u toj vjeri, tako da razlike nisu toliko velike, samo se previše naglašavaju“, kaže fratar Josip.

Učenici naglašavaju da ih je uvijek zanimalo kako vjerski objekti izgledaju iznutra, ali ih ranije nisu posjećivali.

„Kroz razgovor sa sveštenim licima spoznate da svaka vjera u svojoj osnovi sadrži ljubav i istinu što je važno znati, jer na takav način prestaje povezivanje sa radikalnim vjernicima, koji svojim načinom ponašanja ne poštuju ni osnovne postulate svoje vjere“, govori učenica Jovana Vuković.

Sistem obrazovanja u BiH je diskutabilan i svakako da bi se mogao poboljšati. Povratak vjeronauke u osnovno obrazovanje ima dobre, ali i loše strane, koje u predmetu „Kultura religije“ nisu primjetne. Ovaj predmet za sada slušaju samo učenici Gimnazije u jednom polugodištu, što nije dovoljno, ali uz pravilno rukovođenje nastavom efekti budu i te kako primjetni.

eTrafika.net – Goran Cvjetković

Napiši komentar