fbpx

Narodna izreka kaže „Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara“, ali prave riječi se sve teže pronalaze, pa tako i vrata ostaju zatvorena. Ljubaznost polako iščezava iz svakodnevnog govora, a komunikacija između ljudi je na veoma niskom nivou. 

Posljedice ovakvog trenda osjećaju svi, a najviše trgovci, šalterski službenici, kao i oni koji koriste njihove usluge.

– Mušterije ponekad uđu, kupe, izađu, bez da nam se obrate. Na naše „izvolite“ i „hvala“ rijetko kada odgovaraju, kaže prodavačica u jednoj banjalučkoj trgovini, Maja Radić.

Foto baza

Činjenicu da je ljubaznost sve manje prisutna u svakodnevnom životu ljudi na našim prostorima potvrđuje i sociolog, prof. dr Ivan Šijaković.
– Uzrok je pritisak individualizma koji zahtjeva da ljudi budu bezobzirni u zadovoljenju svojih potreba i interesa, da je svako važan i bitan samo sebi, da se ne treba obazirati na potrebe i želje drugih, da drugi (i drugost) postaju protivnici i neprijatelji, a ne takmičari i saradnici, tvrdi Šijaković.

Šalterski službenici ponekad umiju da budu do te mjere neučtivi, pa da čak i dolaze u otvoren sukob sa klijentima.

– Moja iskustva sa bankarskim službenicima su grozna. Naravno, to nije slučaj sa svim bankama, niti sa svim službenicima. Ali u jednoj poslovnici službenici su uvijek ljuti, neljubazni, kada im kažete „dobar dan“ i „hvala“, blijedo vas gledaju i ne odgovaraju. Kao da vam daju svoj, a ne vaš novac. A jednom prilikom se čak službenica posvađala sa svojim kolegom iz obezbjeđenja dok su stranke čekale u poslovnici, kaže studentkinja Nikolina Petrović.

Ljubaznost nije nepromjenljiva kategorija, niti su svi ljudi u svijetu jednako ljubazni.

– Relativizam koji je prisutan kao svjetski fenomen utiče da ništa nije bitno, čvrsto, standarizovano, određeno, važno, sve se može menjati, podrediti sebi i svojim motivima. Ako se ovome doda i niska opšta kultura naše sredine, onda je očekivano ponašanje, odnosi i međuljudska komunikacija u kojoj izostaje ljubaznost, smatra Šijaković.

Međutim, i dalje postoje ljudi koji nisu zaboravili kako da budu ljubazni.

– U trgovini pored zgrade u kojoj živim radi teta koja je uvijek nasmijana i vesela, pa tako i meni dan uvijek lijepo počne kad ujutru svratim i kada me ljubazno usluži. Jedan od razloga zbog kojeg kupujem upravo tu je i njena ljubaznost, kaže Nemanja Močević.

Ponekad se dešava da obje strane, i prodavač i mušterija, budu neljubazni što dovodi do krajnje neprijatnih situacija. Tako jedna radnica u butiku u Banjoj Luci stalno za kupcima prska osvježivač vazduha. Ne znamo da li im na taj način govori da su onečistili njen poslovni prostor, ali taj čin je jako zasmetao jednoj djevojci koja je nakon toga dovela svog momka da joj mokri na sred radnje.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) jedno od osnovih pravila jeste da prilikom komuniciranja budete ljubazni. Ukoliko tražite neku uslugu, pristojno je uvijek reći „molim“, i naravno, uvijek se zahvaliti.

– Boravila sam dva puta u Americi gdje sam i radila i mogu reći da je 95% Amerikanaca ljubazno. Mnogo je ljepše kad uđeš u prodavnicu i radnik je nasmijan i lijepo te pozdravi nego ovdje gdje samo čekaš da te istjera iz prodavnice, kao da si došao da im uzmeš, a ne da im daš pare. Ljudi na ulici su ljubazni i susretljivi. Šta god da ih pitaš, uvijek će ti pomoći, ukazati šta, kako i gdje. Lažna ljubaznost je ipak bolja nego neljubaznost, prenosi svoje utiske studentkinja Suzana Rašljić.

Sa ljubaznošću se ne rađamo, ona se uči svakodnevnim upražnjavanjem. Hvala, molim, i prijateljski osmjeh ne koštaju ništa, a ponekad mogu otvoriti i najgvozdenija vrata.

FutureBrand Country Brand Indeks napravio je zanimljivo istraživanje i sastavio spisak deset zemalja svijeta u kojima su stanovnici najljubazniji. Na prvom mjestu su stanovnici ostrva Fidži, a dalje slijede:

2. Irska
3. Aruba
4. Tajland
5. Bermudi
6. Tahiti
7. Trinidad i Tobago
8. Urugvaj
9. Kanada
10. Novi Zeland

 

 

eTrafika.net – Jelena Despot

Napiši komentar