Adolf Hitler, Herman Gering, Hajnrih Himler, Martin Borman i mnoge druge nacističke vođe iz drugog svjetskog rata sa krajem najvećeg sukoba u istoriji čovječanstva došli su do kraja životnog puta. Neki su sami sebi oduzeli život dok je ostale stigla pravda saveznika koji su im sudili u Nirnbergu. Ipak, mnogo zločinaca uspjelo je nakon rata da “pacovskim kanalima” pobjegne u Argentinu i tako izmakne kaznu za počinjena zla. O današnjoj situaciji vezanoj za ostatke nacizma u Evropi i hvatanju ratnih zločinaca iz tog doba za eTrafiku je govorio Efraim Zurof, direktor centra “Simon Vizental” i najpoznatiji svjetski lovac na naciste.

Piše: Slobodan Manojlović

Centar je osnovao sam Vizental, koji je preživio Holokaust nakon što je bio zatočen u više logora koje su kontrolisali nacisti. Oslobodila ga je američka vojska 1945. godine. Vizental je ostatak života (preminuo je 2004. godine) posvetio pronalaženju onih koji su odgovorni za smrt šest miliona Jevreja. Kao njegova “velika djela” u ovom poslu najviše se ističu učešće u hvatanju Adolfa Ajhmana (vođa organizacije za deportaciju i protjerivanje Jevreja, osuđen na smrt i obješen u Izraelu 1962. godine) i oficira Gestapoa odgovornog za hapšenje Ane Frank.

Rad Vizentala pratio je Zurof, Amerikanac jevrejskog prijekla rođen u Njujorku koji se 1970. godine doselio u Izrael i nakon izvjesnog vremena se i sam posvetio lovu na naciste. Tokom godina ostvario je mnoge uspjehe.

“Pomogao sam vladama raznih zemalja da se preduzmu legalne akcije protiv 40 nacističkih ratnih zločinaca. Najpoznatiji od njih su bili Dinko Šakić, komandant ustaškog logora Jasenovac, Aleksandras Lileikis, šef litvanske tajne policije u Viljnusu i njegov zamjenik Kazis Gimzauskas te mađarski oficir žandarmerije Šandor Kepiro”, kaže Zurof.

Njegova iskustva u hvatanju Šakića prevedena su i na srpski jezik.

“Ta priča je opisana u dva srpska izdanja mojih knjiga ‘Lovac na naciste’ i ‘Operacija posljednja šansa’. Nije bilo teško da pronađemo Šakića, obzirom da se on nije ni krio. Nikada nije pokazao ni najmanje žaljenje za svoje postupke i akcije, na koje je bio ponosan do svog posljednjeg dana. Hrvatska vlada zaslužuje pohvalu što ga je izvela na suđenje koje je održala na veoma visokom nivou”, rekao je Zurof, koji pored američkog posjeduje i državljanstvo Izraela.

On navodi da nikada u karijeri nije doživio da se neki od nacista pokaje zbog počinjenih zlodjela. I pored mnogih podataka i zvanične istoriografije, ipak postoje oni koji i danas poriču Holokaust.

“Takve stvari su relativno nova forma antisemitizma, zajedno sa anticionizmom. U Zapadnom svijetu ova bolest je na margini društva. Problem je što su u muslimanskom svijetu ovakve laži obično finansirane i podržane od strane vlada”, smatra lovac na naciste i dodaje da primjećuje sve veće jačanje desnice u Evropi.

“Mnogo je razloga za oživljavanje desničarskih stranaka i politike ovih dana. Pošto neke od ovih grupa inspirišu antisemitske i fašističke grupe koje su djelovale u međuratnoj Evropi, one predstavljaju opasnost po demokratiju”, ističe on.

Nekih pomaka u iskorjenjivanju nacizma svakako ima u posljednje vrijeme. Nedavno je katolička crkva u Austriji zabranila misu u Blajburgu zbog političke instrumentalizacije ovog događaja koji često veliča ustašku ideologiju. Sam vrh katoličke crkve već decenijama je optuživan da je pomagao nacistima da se prebace u Južnu Ameriku gdje su nakon drugog svjetskog rata našli utočište. Vatikan je nedavno najavio da će otvoriti arhive sa dokumentima o ovakvim slučajevima.

“Odluka o zabrani u Blajburgu je odlična odluka katoličke crkve u Austriji. Trebalo je da se donese mnogo godina ranije. Odluka da Vatikan otvori tajne arhive je pozitivan korak pape Franje. Moramo da se nadamo da će oni istoričari kojima bude dozvoljeno da istražuju imati potpun i necenzurisan pristup svim dokumentima”, optimista je Zurof.

Za kraj je na pitanje da li je moguće da se ikada ponovi sukob poput Drugog svjetskog rata rekao da jeste, ali da se nada da se to ipak neće desiti.

Napiši komentar