fbpx

Ženska istorija postoji i bitna je. Jasna je to poruka koju su tri prijateljice Masha Durkalić, Hatidža Gušić i Amila Hrustić Batovanja odlučile prenijeti knjigom ‘Žene BiH’. Naime, one su došle na ideju da na jednom mjestu prikupe informacije o nešto više od 50 žena koje su obilježile bosanskohercegovačku istoriju, te su crowdfunding kampanjom u nekoliko sati prikupile novac za štampanje 500 primjeraka knjige.

Piše: Nataša Tomić, Foto: promo

Prema riječima Hatidže Gušić, ovako pozitivan odziv na kampanju je pokazatelj da se počeo shvatati značaj žena i njihovog mjesta u društvu.

„Mi smo vjerovale da će nas ljudi podržati, prije svega jer su nas od početka podržavali, pa smo u razvoj ove ideje uključile sve one koji/e su nas pratili/e na društvenim mrežama. Slušale smo njihove ideje, svakodnevno razgovarale sa njima i zaista se potrudile napraviti nešto što pripada svima nama i u što smo svi/e uključeni/e. Naravno da nas je ovako brz i velikodušan odziv zaista oduševio, ali tek na osnovu toga vidimo koliko ljudi zaista vjeruju da su ove priče bitne za sve nas. Očito ih je bilo potrebno ispričati, i to je, po našem mišljenju, najveći razlog ovog uspjeha“, započinje priču Hatidža za eTrafiku.

Foto: promo

Ideja za knjigu se javila spontano, nakon što su autorke na svojim Fejsbuk stranicama tokom marta – mjeseca ženske istorije, svaki dan objavljivale tekst o nekoj od žena koje su ostavile trag u bosanskohercegovačkoj istoriji.

Kako tvrdi  Hatidža, te heroine su bile neustrašive i odlučne, te su žensku populaciju zadužile da prate njihove primjere i dalje ispisuju stranice ženske istorije.

„To su žene koje su bile pionirke u različitim oblastima, prve ulazile u javne prostore i prve ‘osvajale’ tzv. isključivo muške prostore. Zatim su to žene koje su prve progovorile o društvenim problemima, te neke od najznačajnijih književnica, teoretičarki i umjetnica. Naravno, ovo je samo dio izuzetnih bosanskohercegovačkih  žena, onih koje su krojile i oblikovale, te i dalje kroje i oblikuju istoriju, kao i društvenu realnost ovog područja. To su žene koje su nas zadužile i svakodnevno nas zadužuju. Sve i jedna njihova priča je inspirativna, i ne smiju biti zaboravljene i nevidljive“, tvrdi Hatidža i dodaje da je poruka ove knjige „da je ženska istorija bitna, da su žene bitan dio istorije, te da je od ogromnog značaja da ženska postignuća budu vidljiva, ne samo u BiH, nego i u svijetu“.

Radojka Lakić, Vahida Maglajlić, sestre Natalija i Ljubica Vaclav, Razija Mujanović i njihove priče su samo neke od 50 onih koje se mogu naći u ovoj knjizi, a sam istraživački proces je bio najzahtjevniji i pokazao je koliko malo znamo o ovim ženama i o sopstvenoj istoriji.

„Istraživački proces je možda najizazovniji u cijeloj priči. Mi svakodnevno napominjemo da postoji premalo podataka o ovim ženama. Mi imamo sreću da živimo u ovo vrijeme, pa možemo koristiti Internet i arhive, te konsultovati i kontaktirati sve dostupne izvore, što nam donekle olakšava proces. Međutim, o nekim je ženama jako teško pronaći bilo šta, jer su bile potpuno zanemarene, a pokatkad i izbrisane, iz istoriografije naše zemlje. Zbog toga je bitno da napravimo pisani trag o ovim ženama“, tvrdi Gušić.

Cijelu priču je dodatno uljepšala i činjenica da su na pripremi i izradi knjige radila ženska ekipa. Osim autorica Mashe, Hatidže i Amile koje su prikupile sve podatke, na knjizi su radile i dizajnerice, umjetnice, spisateljice koje su zajedničkim snagama omogućile postojanje ove knjige i poslale jasnu poruku – žena je ženi drug!

„Na knjizi su radile, te i dalje rade, spisateljice, dizajnerice i umjetnice. Jako nam je bitno da o ženama govorimo u ženskom rodu, jer se predugo o njima govorilo u muškom rodu, zbog čega se i dešavalo da su bile zanemarene, izbrisane i zaboravljene, jer u jeziku nisu shvatane kao ravnopravne. Žene o kojima pišemo su hrabro koračale i ulazile u do tada muške prostore, i smatramo da im dugujemo to da danas koristimo ženski rod u jeziku kada pričamo o njima, ali i o nama samima. Jako je bitno da i zanimanja u ženskom rodu bivaju shvaćena ozbiljno i da se žene ne osjećaju manje vrijednima ako su advokatice umjesto advokati. Kada je u pitanju međusobna podrške žena, ona je jako važna, posebno u svakodnevnom životu. Mi konstantno naglašavamo da smo kroz ovaj proces željele da istaknemo kako ženska solidarnost može izroditi sjajne stvari, i beskrajno nam je važno što su u ovoj priči  učestvovale žene koje su nam dale svoje povjerenje i zajedno s nama radile na ostvarivanju ove ideje“, ponosno ističe Gušić, te dodaje da su se na raznim nivoima identifikovale sa heroinama iz knjige.

Foto: promo

Iako su mnoge od njih živjele u vremenu drugačijem od našeg, susretale su se sa problemima identičnim onim savremene žene. Žene su oduvijek tražile svoje mjesto u društvu, borile se za svoja prava, borile se za jednakost i integritet. Sve nam to pokazuje koliko smo malo odmakli na tom polju.

„Ono što je zajedničko svima njima i svima nama je činjenica da svakodnevno moramo osvajati iste prostore i boriti se za ista prava. Jako je poražavajuće to što se žene i danas bore za osnovna ljudska prava, kao što su se borile i prije stotinu godina, poput prava na obrazovanje, prava na život bez nasilja, i slično. Kroz rad na ovoj knjizi, te kroz istraživanje života ovih žena, otkrile smo da, iako smo u tehnološkom smislu daleko odmakle od tog vremena od prije stotinu godina i dalje u historiji, suštinski smo još uvijek tamo. Primjerice, Milena Mrazović je bila prva urednica novina u BiH, i to je za to vrijeme bilo nevjerovatno. Međutim, i danas se susrećemo s tim da je nevjerovatno kad je žena na čelu nekog medija. Naravno, ima ih mnogo više na uredničkim pozicijama nego u doba Milene Mrazović, ali obično su žene novinarke, a urednici i vlasnici su muškarci. Zamislite samo šta bi tek bilo da nisu postojale žene poput Milene koje su prve osvojile javni prostor rezervisan za muškarce“, govori naša sagovornica.

Foto: promo

Sve ovo je bilo i više nego dovoljno da autorke novac neophodan za štampanje prvih 500 primjeraka knjige prikupe već u prvih nekoliko sati kampanje. Kako je iznos prikupljenog novca sve više i više rastao Maša, Hatidža i Amela su odlučile da štampaju više primjeraka i da jedan dio doniraju bibliotekama širom BiH i tako ovu knjigu učine dostupnom svima. Prema Hatidžinim riječima, zbog administrativnih prepreka i činjenice da knjigu izdaju potpuno samostalno, za sada  nije planirana slobodna prodaja knjige, ali su planirane dodatne aktivnosti.

„Planiramo i dodatne aktivnosti, ali nastavak knjige za sobom povlači dodatne resurse poput slobodnog vremena i uvođenja novih ljudi u proces, zbog toga što mi pored ovog projekta imamo i svoje redovne poslove i aktivnosti, pa je proces jako iscrpljujući. Voljele bismo, naravno, da u priču uvedemo još ljudi,  međutim, naš rad na ovoj knjizi je volonterski i  to je bio izbor koji smo nas tri donijele na početku. Međutim, ne želimo i ne možemo ni od koga drugog tražiti da svoje slobodno vrijeme ulaže u nešto što ne može biti kompenzirano na pravi način, posebno zbog toga što bismo nastavile raditi sa ženama, a ženski rad je svakako potplaćen“, završava Hatidža priču za eTrafiku i najavljuje izdavanje knjige u februaru 2019. godine a početak promocije na dan koji se najviše veže za žene – 8. mart.

Ovu akciju svojom donacijom možete podržati ovdje, a za određeni iznos uplate dobijate knjigu Žene BiH na poklon. Takođe, ovu inicijativu možete pratiti i na njihovoj Fejsbuk stranici.

Napiši komentar