Kako su sistematski obesmišljeni školski konkursi u RS?

0

Nakon usvajanja posljednjeg Pravilnika* iz 2014. godine, konkursi u školama širom Srpske potpuno su obesmišljeni, ali i krajnje ponižavajući za sve one koji su marljivo završavali fakultete. Istovremeno, sakrivanje direktora škola, nadležnih inspektora i Ministarstva prosvjete i kulture RS iza zakona, koji je i napravljen kako bi legalizovao zapošljavanje preko „štele“, postalo je i više nego neukusno!

Piše: Ognjen Tešić

* riječ je o Pravilniku o kriterijumima i proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj/srednjoj školi

Ogromnu pažnju javnosti izazvao je nedavno objavljeni tekst na našem portalu, o neregularnostima srednje škole u Kozarskoj Dubici na čelu sa direktoricom Senadom Zlokapom, prilikom zapošljavanja favorizovanog kandidata na mjesto profesora geografije. Takođe, interesovanje našeg portala za navedeni slučaj doprinijelo je i tome da je prosvjetni inspektor nakon više od 50 dana ignorisanja ovog slučaja otišao u školu i potvrdio dio nepravilnosti o kojima smo pisali, naredio poništavanje konkursa i raspisivanje novog. Ipak, brojnim nepravilnostima, i većim od utvrđenih, nije se želio baviti, o čemu detaljno možete čitati u tekstu: Kako se sređuje posao profesora u Kozarskoj Dubici?

Srednja škola u Kozarskoj Dubici… Direktorica Senada Zlokapa

Nažalost, pomenuti slučaj nipošto nije jedini, niti je direktorica Zlokapa usamljena u ignorisanju kvalitetnih, a zapošljavanju kandidata koji bi u objektivnim okolnostima bili u drugom dijelu konkursne liste. Naprotiv, rijetki su primjeri škola u kojima se sve sprovodi regularno.

Ono što je na prvi pogled uočljivo jeste da se u većini sumnjivih konkursa sve rješava raspodjelom bodova na stavci intervju, a mnogobrojni su i slučajevi gdje kandidati sa najlošijim prosjekom dobijaju maksimalan broj bodova na testu, koji često bude i više nego zahtjevan, što budi otvorene sumnje da su kandidatima pitanja dostavljana i prije testiranja. Kako bismo potvrdili ovo zapažanje, kontaktirali smo nekoliko sekretara u srednjim školama širom Srpske, ali su rijetki oni koji su željeli govoriti na tu temu.

Sekretar jedne banjalučke škole, koji je pristao govoriti za portal eTrafika isključivo ako će mu biti garantovana anonimnost, kaže da je u njegovoj školi oko 80 posto konkursa naštimano.

– Ta brojka je možda za nijansu i veća, ali otprilike na 20 konkursa tek se kod tri ili četiri ne zna ko će biti zaposlen, već se sva procedura provodi kako treba. Štimanja je uvijek bilo, ali sa novim Pravilnikom iz 2014. godine ono je toliko uzelo maha da je prosto nevjerovatno koliko je postalo nemoguće da objektivno najkvalitetniji kandidat dobije posao – kaže naš sagovornik.

On dalje navodi da “lokalna zajednica”, odnosno politička opcija koja je zaposlila direktora škole, dostavlja ime kandidata koji mora proći na konkursu.

– Neki direktori samo slušaju i sprovode naređenja „odozgo“, dok ima i onih koji su dovoljno politički ojačali da i sami, bez konsultacija sa političkim mentorima, počinju odlučivati ko će biti zaposlen, a ko ne. Nakon što se utvrdi ime kandidata koji će biti primljen, direktor naređuje školskom odboru da imenuje komisiju koja će sarađivati i progurati zadano ime. Školski odbor se nikada ne upušta u istjerivanje pravde, oni imenuju komisiju kako im je rečeno, a već unaprijed znaju sa kim se može dogovoriti, a sa kim ne.

Naš sagovornik ističe da je štimanje posla nekom kandidatu postalo toliko pojednostavljeno da funkcioniše isključivo po jednoj te istoj matrici – odabrani kandidat će dobiti maksimalnih 6 bodova na intervjuu, te će unaprijed dobiti odgovore na pitanja iz testa, kako bi osvojio maksimalan broj bodova.

– Prvo se pregledaju prijave i izračuna broj bodova na osnovu prosjeka ocjena, kao i vremena provedenom na Zavodu za zapošljavanje. Izdvoje se kandidati koji se kotiraju bolje od onog kandidata kome se namiješta konkurs, pa se računa koliko bi oni bodova trebali dobiti na intervjuu, kako ne bi bili bolji od njega. Često neki kandidati dobiju i minimalan jedan bod. Ukoliko među njima ima i onih koji imaju završen master ili prosjek preko 9 ili 9,5, pretpostavlja se da će dobro uraditi test pa se spremaju pitanja znatno teža od prosječnih. Pitanja se izvlače gotovo iz fus nota, kako bi ti kandidati što slabije uradili test. Favorizovani kandidat, koji je već unaprijed dobio pitanja i naučio odgovore, svakako će osvojiti maksimum bodova – govori nam on.

Naš sagovornik navodi i da se oštećeni kandidati obavezno žale školskom odboru, a veliki broj nakon odbijanja žalbe o svemu obavještava i prosvjetnu inspekciju.

– Međutim, inspekcija se nikada neće upustiti u provjeru bodova vezanih za intervju ili test, koliko god bodovanje bilo sumnjivo. Pa makar i pet kandidata imalo jedan, a jedan kandidat šest bodova na intervjuu, jer sve je „po zakonu“. Konkurs će oboriti samo ako se dokažu neke proceduralne greške – zaključuje naš sagovornik.

Iako detalji samo malog broja neregularnih konkursa dospijevaju u medije, javnost u RS je tokom prošle godine svjedočila mnogobrojnim primjerima zloupotrebe zakona.

Emina Čirkić

Prošlogodišnji konkurs za profesora razredne nastave u Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Šipragama, održan je po istoj matrici kao i konkurs iz Kozarske Dubice o kojem je naš portal nedavno pisao. Kandidatkinja koja je izabrana kao prva sa liste već je radila u pomenutoj školi, dobila je bodove na kriterijum radni staž, iako je konkurs raspisan za pripravnika, a jedina je dobila i maksimalan broj bodova na intervjuu, iako je imala najslabiji prosjek ocjena tokom studiranja. Istovremeno, kao četvrta na listi našla se Emina Čirkić, kandidatkinja sa prosjekom blizu desetke, dupli stipendista Fonda Dr Milan Jelić! Da slučaj bude još očitiji, izabrana kandidatkinja je u rodbinskim vezama sa direktorom škole Nikolom Kurušićem.

Konkurs je poništen tek nakon medijskog pritiska, a kao i u Dubici, prosvjetni inspektor se bavio samo sitnim proceduralnim greškama, dok su direktor i škola prošli bez posljedica.

Na isti način je sproveden i konkurs za nastavnika engleskog jezika u Osnovnoj školi “Vuk Stefanović Karadžić” u Kozarskoj Dubici. Prvorangirana kandidatkinja imala je šest bodova na intervjuu, dok su tri ostala kandidata zajedno imala isti broj bodova. Drugoplasirana Marijana Veselinović je imala prosjek 9,29  na studiju za engleski jezik, dok je prvoplasirana imala prosjek 8,14. Takođe, po radnom iskustvu Veselinovićeva je imala 2,7 bodova, dok je prvoplasirana imala 0,5 bodova. Međutim, dobijena samo dva boda na intervjuu poništila su sve što je ova kandidatkinja ostvarila tokom studiranja i rada u prosvjeti.

Brat Veselinovićeve, Igor Tomić javno je rekao da je pored očitog zakidanja na intervjuu, njegova sestra oštećena i na testu, gdje joj nisu priznali jedan tačan odgovor.

– Direktor škole Brane Mijatović rekao je mojoj sestri da je konkurs namješten i da će se isto desiti i u slučaju da on bude ponovljen usljed žalbe – rekao je Tomić.

Miljatović je sam priznao da nije u redu da pored kandidata sa boljim prosjekom ocjena na konkuru prođe kandidat sa više bodova na intervjuu, ali da se na važeći pravilnik ne može uticati.

Igra sa bodovima i očita zloupotreba odigrala se i u Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Banjaluci na konkursu za radno mjesto profesora srpskog jezika.

Slađana Plavšić

– Komisija me je oštetila, prvo su mijenjali pitanja dok je test trajao, a zatim mi nisu priznali tačne odgovore. Oštećena sam za jedan bod i na intervjuu, za koji se zna da je sredstvo manipulacije – rekla je Slađana Plavšić, koja je među prijavljenim kandidatima imala najbolji prosjek ocjena tokom studija – 9,71.

Međutim, vrhunac se ogleda u tome što joj nisu uračunati bodovi koji joj pripadaju po osnovu radnog staža.

– Na moje pitanje predsjedniku komisije, Fuadu Šodiću, zašto mi nisu računati bodovi po osnovu radnog staža, on mi je rekao „da je to malo bodova, svega 0,37“ i da je kasno da to sve sada prepravljaju. Kandidatkinja koja je prošla na konkursu od mene je bila bolja za 0,14 bodova – prepričala je Plavšićeva apsurdnu situaciju.

Međutim, pored gotovo svakodnevnih primjera namještanja školskih konkursa, prošle godine je najviše reakcija izazvalo krajnje sumnjivo zaposlenje snahe predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića, na mjesto pedagoga u banjalučkoj Osnovnoj školi „Aleksa Šantić“.

Olja Čubrilović imala je manji prosjek od čak 20 kandidata, samo 6,78, ali je dobila pet bodova na intervjuu, dok su Miroslava Milivojević sa prosjekom 9,89 i Zorica Sejmanović sa 9,57 dobile dva boda manje. Još je interesantniji podatak da su Milivojevićeva i Sejmanovićeva na testu dobile 0,8 i 1,5 bod dok je Čubrilovićeva pokazala „izuzetno znanje“ i dobila 3,3 od maksimalna četiri boda.

OŠ “Aleksa Šantić”

Inače, mjesto pedagoga u ovoj školi ostalo je upražnjeno nakon što je Svjetlana Radusin, sa pozicije pedagoga izabrana za direktora. Ona je na ovu poziciju imenovana zahvaljujući DNS-u, pa je za protuuslugu morala da zaposli nekog koga odredi ova partija. Škole su stranački „podijeljene“, pa tako “Aleksa Šantić” pripada DNS-u, kao i još nekoliko škola, poput “Branko Radičević”, a SNSD-u između ostalih pripadaju “Georgi Stojkov Rakovski”, “Sveti Sava” na Laušu itd.

Radusinova je nakon konkursa rekla da su „sve procedure i pravilnik o zapošljavanju u školama poštovani i da ukoliko ima potrebe da se mijenja pravilnik, to nije njena stvar“.

Slučaj „Čubrilovićeve snahe“ dospio je i do Narodne skupštine RS, u kojoj se poslanik Davor Šešić raspitivao kod nadležnog ministarstva o detaljima sumnjivog zapošljavanja u banjalučkoj školi.

– Odgovor sam dobio, ali kao i da nisam. Iz Ministarstva prosvjete i kulture su se sakrili iza škole i direktora, te su izbjegli bilo kakav konkretan odgovor. Pitanje školskih konkursa je nešto što se pod hitno mora riješiti, Pravilnikom iz 2014. godine ostavljena je velika širina za manipulaciju, koja u potpunosti urušava svaki kredibilitet i budućnost našeg obrazovanja, kao jednog od najznačajnijih stubova društva – naglašava Šešić.

Davor Šešić

On dodaje da je prosto nedopustivo da postoji mogućnost po kojoj neko sa prosjekom 6 ili 6,5, može da „preskoči“ nekoga ko je fakultet završio sa 9,5 ili boljim prosjekom.

– Bodovi koji se dodjeljuju za prosjek bi morali da se vrate na staro i množe sa koeficijentom 4 ili više, a intervju u najmanju ruku da bude prepolovljen jer je 6 bodova previše na stavku koja se veže za subjektivno mišljenje članova komisije, u kojoj često sjede ljudi koji samo izvršavaju nečija naređenja. Nije rijetkost da kandidati sa izuzetnim prosjekom dobiju jedan bod na intervjuu, što je nedopustivo – ističe naš sagovornik.

DNS-ovci su se prošle godine baš pokazali, pa se pored Čubrilovića istoj rečenici sa školskim konkursima našlo i ime ministra za saobraćaj i veze u Vladi RS Neđe Trninića (DNS). Radno mjesto profesora fizičkog vaspitanja u Srednjoškolskom centru u Bratuncu dobio je Marko Stevanović, ali je direktor škole Ljubo Alempić poništio rezultate i zatražio da postupak bude sproveden iz početka. Razlog je bio što se na prvom mjestu nije našao kandidat koji je prijatelj sina ministra Trninića, jer je Stevanović kao dijete poginulog borca imao dodatnih i nedostižnih 10 bodova, koji su se u tom trenutku još uvijek dodjeljivali.

Usvajanjem Pravilnika 2014. godine, koji je i danas na snazi, namještanje konkursa je toliko pojednostavljeno da se graniči sa otvorenim podsmijavanjem kandidatima koji se prvenstveno uzdaju u vlastito znanje, jer su stavke koje to znanje dokazuju u potpunosti degradirane. Da apsurd bude veći, pravilnici se usvajaju u sklopu Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, u cilju „objektivnijeg i pravednijeg zapošljavanja“! Ono što je očigledno jeste da su pomenute promjene imale potpuno suprotan efekat, te da danas svjedočimo još neobjektivnijim i nepravednijim školskim konkursima nego ranije.

Kriterijumi na osnovu kojih se formira lista kandidata su isti u Pravilniku iz 2013. godine, kao i u onom usvojenom godinu dana kasnije, a to su: prosjek ocjena tokom studiranja, vrijeme provedeno na evidenciji nezaposlenih lica, rezultati ostvareni na intervjuu i testu, dužina radnog staža i socijalni status. Međutim, bodovi koji se dodjeljuju za svaku od pomenutih stavki se drastično razlikuju.

Pravilnikom iz 2013. godine je bilo predviđeno da kandidat koji se prijavio na konkurs za svakih mjesec dana provedenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje dobije 0,25 bodova, a maksimalno 20 bodova, dok je Pravilnikom iz 2014. godine predviđeno da se svakih šest mjeseci koje je kandidat proveo na evidenciji Zavoda dobije 0,25 bodova, a maksimalno 5 bodova. Time je vrijeme provedeno na evidenciji Zavoda kao kriterijum za zapošljavanje znatno izgubilo na značaju.

Dalje, Pravilnikom iz 2013. godine predviđeno je da se prosjek ocjena koji je student ostvario tokom studiranja množi sa koeficijentom četiri, tako da maksimalan broj bodova po ovom kriterijumu može biti 40 bodova za kandidata koji je završio fakultet koji traje četiri godine. Pravilnikom iz 2014. godine je predviđeno da se prosječna ocjena tokom studiranja zaokruži na dvije decimale, tako da maksimalan broj bodova po ovom kriterijumu bude 10. Kako vidimo, prosjek ocjena je četvorostruko izgubio na značaju. Kako on najbolje govori o radnim navikama studenata i njihovom odnosu prema obrazovanju, potpuno je neshvatljivo ovoliko umanjivanje značaja ovog kriterijuma!

Takođe, Pravilnikom iz 2013. godine bilo je predviđeno da se na svaka tri mjeseca radnog staža u vaspitno-obrazovnom radu ostvaruje 0,25 bodova, a maksimalno 20 bodova. Ovaj kriterijum je degradiran Pravilnikom iz 2014. godine koji predviđa 0,25 bodova na svakih šest mjeseci radnog staža u vaspitno-obrazovnom radu, a maksimalno 10 bodova.

Kada je riječ o socijalnom statusu kandidata, oba pravilnika predviđaju da kandidati iz porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS dobijaju 10 bodova. Međutim, odlukom Ustavnog suda RS ova odredba je ukinuta, te se ona u praksi ne primjenjuje od polovine marta 2016. godine.

Testiranje i intervju su kriterijumi koji su najviše podložni korupciji, s obzirom na to da oni prevenstveno zavise od konkursne komisije, odnosno njihovog doživljaja kandidata, što se naročito odnosi na intervju. Naime, Pravilnikom iz 2013. godine je predviđeno da kandidat na pismenom testiranju može da osvoji maksimalno 3 boda dok na intervjuu može da osvoji od jednog do dva boda.  Pravilnikom iz 2014. godine ovaj kriterijum neopravdano dobija puno veći značaj u odnosu na prethodni period, te je predviđeno da se na testiranju maksimalno mogu osvojiti četiri boda, dok se na intervjuu može osvojiti od jednog do šest bodova.

Advokat iz Banjaluke Filip Niškanović ističe za portal eTrafika da ovako veliki raspon bodova na intervjuu ostavlja preveliki prostor konkursnoj komisiji za favorizaciju pojedinih kandidata.

– Ako se još uzme u obzir da je na konkursnim rezultatima veoma mala bodovna razlika među prvim kandidatima, dolazimo do zaključka da su bodovi koje kandidati ostvare po ovom kriterijumu uvijek presudni. Smatram da je Pravilnik iz 2013. godine na puno adekvatniji način regulisao značaj ovog kriterijuma – rekao je Niškanović.

Naš sagovornik navodi da je Pravilnik iz 2014. godine omogućio preveliki uticaj konkursne komisije na sam ishod konkursa.

– To je omogućeno time da se kriterijumi na koje ne može uticati konkursna komisija (vrijeme provedeno na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, radni staž kandidata, prosjek ocjena ostavaren za vrijeme studiranja) u prevelikoj mjeri degradiraju, dok su kriterijumi koji isključivo zavise od konkursne komisije odjednom dobili preveliki značaj. Ovim promjenama je omogućeno da konkursna komisija svojim bodovanjem na testu i intervjuu uvijek odlučuje u konačnici o kandidatu koji će biti primljen u radni odnos – naglasio je Niškanović.

Ako se uzme u obzir da školski odbor igra ključnu ulogu u sastavljanju konkursne komisije, onda se može zaključiti da je Pravilnikom iz 2014. godine otvorena prevelika mogućnost upliva političkih partija u sam proces izbora radnika u škole. Razlog za to jeste činjenica da su članovi školskog odbora mahom pripadnici političkih partija, jer su određeni članovi odbora prestavnici lokalne vlasti koje imenuju lokalni parlamenti, dok su neki članovi i zaposlenici Ministarstva prosvjete i kulture, koji za svoj rad odgovaraju resornom ministru. Pravilnik iz 2013. godine je puno objektivniji i na tragu pravednog zapošljavanja, s obzirom na to da je komisija za izbor radnika imala manje mogućnosti da svojim subjektivnim ocjenjivanjem utiče na krajnji ishod konkursa.

Ministarstvo izbjegava konkretne odgovore

Portal eTrafika obratio se Ministarstvu prosvjete i kulture RS, te pokušao dobiti odgovore na pitanja da li smatraju da je, zbog ogromnog prostora koji je ostavljen za zloupotrebe, neophodno mijenjati aktuelni Pravilnik, zašto se direktori škola često ne sankcionišu  nakon otkrivanja konkursnih nepravilnosti u kojima su sami učestvovali, i da li smatraju da je u redu proglasiti konkurs “regularnim i sprovedenim po zakonu”, ako je prilikom bodovanja jedan kandidat dobio 6 bodova na intervjuu, a svi ostali minimalan 1 bod.

Na gore navedena pitanja iz Ministarstva su izbjegli konkretan odgovor i tako izbjegli suočavanje sa ovom osjetljivom temom, iako je ova institucija iznad ne samo direktora škola, već i same prosvjetne inspekcije.

– Rukovodstvo škole sprovodi konkursnu proceduru i u potpunosti je odgovorno za poštovanje zakonitosti prilikom zapošljavanja. Cilj utvrđivanja kriterijuma i procedura za prijem nastavnika, stručnih saradnika, sekretara i računovođa u radni odnos je osiguranje ravnopravnosti i podsticanje jednakih mogućnosti pri zapoljšavanju. Prijedlog zakona o osnovnom obrazovanju naći će se na narednom skupštinskom zasjedanju, a u narednom periodu planirano je donošenje i novog Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju. Ukoliko procjene budu ukazivale na neophodnost izmjena u konkursnoj proceduri, mogu se očekivati promjene i u definisanju kriterijuma i procedurama za prijem radnika – stoji u odgovoru ministarstva kojem, sudeći po dosadašnjim reakcijama, sadašnje stanje izgleda savršeno odgovara.

Neobavještenost dodatni problem

Jedan od problema jeste i neobavještenost oštećenih kandidata, koji najčešće odustaju od dalje borbe nakon što im školski odbor odbije prigovor. Tako iz kancelarije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u Banjaluci ističu da ne dobijaju veliki broj obraćanja kandidata koji smatraju da su oštećeni na konkursima za radno mjesto profesora u osnovnim i srednjim školama.

– U protekloj godini bilo je jedno obraćanje kandidata koji se žali na nepravilnosti prilikom provođenja konkursa u osnovnoj školi u Novom Gradu. Druga žalba se odnosi na preraspodjelu časova u školama, odnosno dopunu norme u drugim školama.

Ova institucija dalje navodi da podnositelji žalbe u žalbama najčešće ukazuju na nepravilnosti u bodovanju prema kriterijima koji su uspostavljeni pravilnicima.

– Žalbe se uglavnom odnose na nepravilna bodovanja u vezi sa dužinom čekanja na posao, neodgovarajuću stručnu spremu. Dio žalbi se takođe odnosi i na nezadovoljstvo radom nadležnih inspekcija prilikom vršenja inspekcijskih nadzora po prijavama, iz razloga što inspekcije samo konstatuju nepravilnosti, a ne donese rješenje – navode za portal eTrafika ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

eTrafika.net

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Ostavite komentar