Kako mediji brinu o djeci: Idoli im junaci sapunica i rijaliti emisija

0

Djeca u Republici Srpskoj sve češće padaju pod uticaj raznih neprimjerenih TV sadržaja za njihov uzrast, a u posljednje vrijeme sve više mališana se poistovećuje sa likovima iz sapunica poput Sulejmana Veličanstvenog ili učesnicima mnogobrojnih rijalitija poput Farme.

Tako nam se jedan roditelj požalio da se njegova djeca, usljed bombarovanja nekvalitetnim TV sadržajima, umjesto tradicionalnih igara okreću Sulejmanu i Goci, Ekremu i sličnima.

„U početku sam mislio da je to prolazna faza kao i sve drugo, ali te serije i rijalitiji se konstantno prikazuju skoro na svim televizijama i normalno je da djeca upijaju sve što je popularno. A što je gore, to je jedna od glavnih priča među djecom u školi. Čak i najmlađi sin mi je to poprimio od starijeg pa i on u igri kreće u pohode na Balkan kao Sulejman”, zgrožen je ovaj otac koji kaže da ni zabrane gledanja TV-a ne pomažu.

Sociolog Ranka Perić Romić kaže da su djeca svakodnevno izložena sadržajima raznih TV emisija koje nisu primjerene njihovom uzrastu čak i onda  kada postoji oznaka za roditeljsku pažnju.

„Tome doprinosi činjenica da roditelji ne pristupaju selektivno izboru TV programa koji se nudi nego dokolicu koja je uzrokovana nezaposlenošću upražnjavaju najčešće TV serijama niskog kvaliteta u pogledu informacija i vrijednosti koje iste nude. Ukoliko roditelji redovno prate određene sadržaje niskog kvaliteta kao što su sapunice, po principu  uzora, djeca usvajaju  ponašanje roditelja“, kazala je Perić Romićeva.

Ona napominje da u potrošačkim društvima komercijalizacija ima primarnu ulogu i svi TV sadržaji koji daju očekivane rezultate u pogledu ostvarivanja profita bivaju  reprodukavani u svim modelima i opcijama koje i dalje privlače pažnju stanovništva, jer je to garant novčane dobiti.

„Starosna dob korisnika je nebitna. Medijske kuće koje svoju održivost i gledanost pospješuju ovakvim sadržajima direktno su odgovorne za ono što naše stanovništvo gleda. Kada vam se na programima ne nude obrazovni i naučni sadržaji, ili kvalitetna filmska ostvarenja, primorani ste da gledate sadržaje niskog kavliteta“, rekla je Perić Romićeva i naglasila da se ovakvo stanje može promijeniti samo zabranom prikazivanja TV serija i emisija koje utiču na “otupljivanje” ljudskog mozga i nekritičko, konforimstičko prihvatanje svega što se nudi  putem medija.

Ipak, prema njenim riječima, djeca su žrtve u onoj mjeri u kojoj roditelji ne obraćaju pažnju šta im djeca gledaju i slušaju i na koji način upražnjavaju svoje slobodno vrijeme.

I zamjenica Ombudsmana za djecu RS Zlata Hadžić Bajrić kaže da današnja djeca od najranijeg uzrasta odrastaju uz medije i njihove sadržaje nisu u dovoljnoj mjeri prilagođeni djeci i njihovoj dobi i potrebama.

“Analizi programskih šema i sadržaja koji su namijenjeni djeci  trebali bi doprinijeti stručnjaci psiholozi, pedagozi, sociolozi i komunikolozi i drugi uz puno uvažavanje i razumjevanje specifičnog načina na koji mediji funkcionišu. Djeca od najranijeg uzrasta uče kako razlikovati dobro od lošeg, kako se ponašati u različitim situacijama, kako riješavati probleme, kako iskazivati emocije, kako odlagati svoje potrebe, sarađivati sa drugima i upravo na to učenje mogu uticati programski sadržaji koji ne moraju uvijek biti primjereni djetetu. Stoga je veoma važno prisustvo roditelja koji će objasniti detetu razlikovanje realnog svijeta i onoga koji je predstavljen u medijima. Upravo kod predškolske djece česta je pojava da oni više nisu sigurni što je stvarna, a šta medijska situacija, pa je odgovornost roditelja i vaspitača da o tome razgovaraju s djecom”, objašnjava Hadžić Bajrićeva.

Ona kaže da stručnjaci preporučuju da se sa djecom analiziraju i komentarišu televizijski sadržaji, da se djeca podstaknu da iznesu svoj doživljaj ponuđenih sadržaja kako bi se onda i roditelji i vaspitači mogli pravilno postaviti.

“Samo u razgovoru s djecom o medijima postajemo svjesni njihovog značaja i uloge u dječijem životu, koliko su bitne priče što ih donose mediji, likovi i slično”, rekla je Hadžić Bajrićeva i dodala da mediji danas imaju sve veću ulogu u odrastanju djece, pa i u njihovoj edukaciji.

„Djeca se edukuju iz medija, ne samo u programima koji su označeni kao edukativni, nego i u svim sadržajima koji im se nude. Osim vremena koje provode u gledanju TV-a, vrlo je važno, kojem sadržaju su izloženi, a to su često i programi za odrasle koji po svom primarnom sadržaju nisu za djecu ali privlače njihovo interesovanje bojom, muzikom, bajkovitim pristupom i brzom smjenom situacija”, kazala je Hadžić Bajrićeva koja upozorava na prisutnost scena nasilja u različitim programskim sadržajima i na njihov uticaj na razvoj djeteta.

“Nasilje je prisutno u filmovima, reklamama, muzici i imajući u vidu da djeca od najranijeg uzrasta najveći dio svog slobodnog vremena provode uz televizijski program, sadržaji koji im se nude imaju izuzetno važan uticaj na njihovo odrastanje, bilo da se radi o pozitivnim ili negativnim sadržajima, što znači da mogu biti vrlo korisni, zabavni, informativni, edukativni, ali njihovi efekti mogu biti i potpuno suprotni” naglasila je Hadžić Bajrićeva.

Dražena Kraulj, pedagog u Osnovnoj školi Georgi Stojkov Rakovski u Banjaluci objašnjava da su današnja djeca bombarovana raznim neprimjerenim televizijskim sadržajima, usljed čega se najmlađi identifikuju sa likovima iz mnogih rijalitija i sapunica koji se na prvi pogled čine bezazlenim, ali u odgoju našeg djeteta oni su veoma nepoželjni.

“Danas se djeci malo toga kvalitetnog nudi na TV-u. U moje vrijeme tu su bile jako zabavne, ali ono što je bitnije, i jako poučne emisije poput Branka Kockice ili Vesele sveske. Danas se to negdje izgubilo i logično je da djeca u vremenu poremećenih vrijednosti stvaraju sebi idole koji nisu primjereni za njihov uzrast. Moramo biti iskreni i priznati da i roditelji snose dio krivice jer djeca gledajući televizijske sadržaje koje prate njihovi roditelji upijaju sve to kao spužve, bez obzira da li je to neki obrazovni program ili rijaliti. Ipak, jako je teško i zabraniti djeci da gledaju takve sadržaje koji se svakodnevno emituju”, zaključila je Kraguljeva.

Inače, internet, digitalna era u kojoj živimo i slaba kontrola televizijskih programa, upozoravaju sociolozi, doveli su do omasovljenja nakaradnih sadržaja, koji su sve pristupačniji djeci. Za razliku od svojih roditelja, koji su odrastali uz Diznijeve junake, te “Atomskog Mrava”, “Kalimera”, “Gustava”, “Lineu”, emisije kao što su bile “Na slovo na slovo”, “Fazoni i fore”, današnja djeca podvrgnuta su nezaustavljivoj promociji iskrivljenog sistema vrijednosti, koja određuje put formiranja njihove ličnosti.

(eTrafika.net – Milovan Matić)

Ombudsman Plavi telefon Nova generacija

Zdravo da ste Za svako dijete Djeca svjetlosti

Ostavite komentar