fbpx

Iako potpisivanje ugovora između stanodavca i podstanara nije obavezno, vlasnici nekretnina koji ih izdaju u zakup su obavezni da svoj dohodak od izdavanja prijave Poreskoj upravi RS kako bi im se na iznos zakupa obračunao porez. Ipak, mnogi se oglušuju od ovu zakonsku obavezu a tačan iznos novca koji godišnje uskrate državnom budžetu nije poznat.

Piše: Nataša Tomić, foto: Pixabay

Iz Poreske uprave Republike Srpske ističu da je na zakup imovine obavezno plaćanje poreza na dohodak od kapitala koji iznosi 10% bez obzira da li se izdaje stan ili poslovni prostor.

“Osnovica za oporezivanje je dohodak ostvaren davanjem u zakup nepokretne, odnosno pokretne imovine, koji se dobija kada se od ukupnog prihoda odbiju normirani troškovi u visini od 20% od tog prihoda. Svi poreski obveznici-građani koji izdaju stanove ili poslovne prostore u zakup drugim fizičkim licima – građanima, obavezni su podnijeti poresku prijavu za porez na dohodak od kapitala. Prijava poreza na dohodak od kapitala u ovom slučaju vrši se na Obrascu 1008 – Akontacija poreza na dohodak, na kojoj se iskazuje ukupan dohodak od kapitala, normirani troškovi i iznos obračunatog poreza. Rok za podnošenje prijave je do 10. u mjesecu za prethodni mjesec”, ističu u Poreskoj.

Međutim, u praksi se ovo pravilo veoma rijetko primjenjuje a kako ni potpisivanje ugovora nije obavezno, ne postoji ni registar ni tačan broj ljudi koji izdaju nekretnine u zakup na duži vremenski period. Ekonomista Slaviša Raković ističe da je iznos novca koji se na ovaj način uskrati državnom budžetu veoma teško procijeniti jer je riječ o neformalnoj ekonomiji.

“To spada u neformalnu ekonomiju s tim što je jasno da veliki centri tu prednjače. Kod nas velikih centara nema mnogo, možemo govoriti o području Istočnog Sarajeva, Banjaluke i Bijeljine dok ostatak predstavlja neki marginalni broj slučajeva, tako da ne možemo govoriti o nekoj ogromnoj šteti”, ističe Raković.

On dalje govori da je ovo tržište kod nas tek u povoju te da bi u slučaju njegovog daljeg rasta i ekspanzije svakako trebalo zakonodavne prakse prepisati iz razvijenijih zemalja.

“Problem je mnogo kompleksniji nego što izgleda na prvu. Prije svega, moderno tržište je mnogo razvijenije i taj odnos zakupoprimca i zakupodavca je mnogo kompleksniji. Oni koji daju kiriju ne razumiju koliko se velikom riziku izlažu kada izdaju stan jer svoju vrlo vrijednu imovinu stavljaju na raspolaganje i upravljanje onima koji tu stanuju a sa druge strane imamo i slučaj zakupoprimaca koji nisu zaštićeni zakupom zbog tog nekog standarda stanova, načina na koji su održavani i tako dalje. Tako da imamo jedno neformalno tržište sa više aspekata gdje je poreski faktor čak i posljednji. To je vjerovatno zato što to nije veliko tržište i jednostavno zakonodavac, društvo i građani jednostavno ne obraćaju pažnju da taj problem postoji i imam osjećaj da će do razvoja na toj sceni doći tek možda sa većim obimom takvih odnosa”, priča naš sagovornik i dodaje da bi se, u slučajevima bolje regulacije ovih odnosa  i ovog tržišta, kod nas moralo postaviti pitanje koliko su zakonodavstvo i vlada zainteresovani, na koliki broj slučajeva se to odnosi i kako da se naprave odgovarajući propisi.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, ističe da je ovom problemu svakako potrebno posvetiti više pažnje u budućnosti.

“Uvjeren sam da je nama neohodno značajno rasterećenje privrede i stanovništva, tako da je neohodno smanjiti ukupnu javnu potrošnju (kao procenat BDP-a), ali i poštenije raspodjeliti fiskalni teret. U tom smislu svakako je neohodno da se oporezuje dohodak od rente koji do sada nije bio obuhvaćen, ali i da se za isti iznos rastereti privreda, posebno u dijelu koji se odnosi na poresko opterećenje rada”, ističe Đogo.

FOTO: Pixabay

Iz Poreske uprave RS kaže da ne znaju tačan iznos novca koji građani godišnje plate državi kao porez na dohodak od kapitala jer te podatke evidentiraju kao porez na nepokretnu imovinu i to zajedno sa porezom na pokretnu imovinu. Ipak, Raković ističe da je šteta koju država trpi od neplaćanja poreza na dohodak od kapitala neznatna.

“Mislim da su posljedice na državu i njen budžet vrlo male zato što imamo porez na nekretnine kao prihod lokalnih zajednica. On im nešto znači, ali nije to ključno niti je to neki nivo prihoda od kojih bi opština mogla da ostvari neke veće planove”, tvrdi Raković.

Iz Poreske uprave RS ističu da je neprijavljivanje ovog dohotka prekršaj fizičkog lica koji se kažnjava novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM, a da građani koji primijete kršenje zakona vlasnike stanova mogu prijaviti Insprektoratu RS kao primarnom kontrolnom organu ali i Poreskoj upravi na mejl adresu kontakt@poreskauprava.org ili brojeve telefona koje mogu pronaći na njihovoj zvaničnoj stranici. Oni ističu da pozdravljaju preduzetničke aktivnosti građana, ali ih pozivaju na odgovorno ponašanje.

“Poreska uprava RS pozdravlja sve preduzetničke aktivnosti gdje su građani pronašli novi izvor sticanja dohotka, pa tako i ove ali, isto tako, i građani koji iznajmljuju stan trebalo bi da izvršavaju svoje obaveze prema državi i da posluju u skladu sa zakonskim propisima”, ističu oni za kraj.

Napiši komentar