Novinari trpe mnoge pritiske, malo su plaćeni, ne postoji solidarnosti među kolegama, izrazito prisutna cenzura i autocenzura samo su neki od zaključaka do kojih se došlo u sklopu istraživanja „Stvarni glas novinarstva: Izvještaj o stanju slobode medija u 17 lokalnih zajednica Bosne i Hercgevine“ sprovedenog od strane Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI) iz Sarajeva.

Piše: Anja Zulić

Jedna od osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja i jedna od autorki izvještaja, Velma Šarić istakla je važnost prikazivanja stvarnog stanja novinarstva u lokalnim zajednicama i davanja riječi upravo novinarima.

Autorka Tatjana Milovanović govori da je u istraživanju učestvovalo 30 novinara koji profesionalno rade u lokalnim medijskim kućama, novinari koji pišu za različite medije, dopisnici i frilenseri.

Foto: Joanna Burleigh

„Samo istraživanje je podijeljeno u nekoliko cjelina. Pitali smo ih da nam opišu jedan svoj radni dan, da nam ispričaju o izazovima sa kojima se susreću. Govorili su nam i šta oni smatraju kao  prednost jednog novinara u BiH i koje su njihove preporuke za izvještavanje“, govori Milovanović, te dodaje da je istraživanje pokazalo da novinari znaju da ne rade najprofesionalnije svoj posao.

„To se dešava zbog mnogih problema, od kojih su najveći različiti pritisci i prijetnje. Novinari su govorili da bi voljeli da imaju prostor za priče koje zaista imaju vrijednost za njihovu lokalnu zajednicu, a ne samo senzacionalizam“, objašnjava Milovanović.

Novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) i autorka izvještaja, Marija Arnautović takođe je istakla značaj na šta i naziv istraživanja ukazuje, a to je da su ove priče ispričali novinari.

„Upravo njihove priče su pokazatelji stanja i uslova u kakvim današnji novinari rade. Ono što smo detektovali kao najveći problem je definitivno cenzura u lokalnim sredinama. A ono što je meni kao nekome ko prati ovu oblast bilo najgore čuti jeste to da su novinari malo solidarni i da se svih 30 novinara osjeća vrlo nezaštićeno. Činjenica je da je novinarima u manjim lokalnim zajednicama puno teže da odrade neku temu, nego novinarima npr. u Sarajevu, Banjaluci ili Mostaru“, govori Arnautović.

Erna Mačkić iz Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) ističe da se krše osnovni profesionalni standardi.

„Novinari su pod stalnim pritiscima, a ono što dodatno otežava je upravo i finansijska situacija. Novinari rade za više medijskih kuća i opet nemaju novac da prežive jer su primanja jako mala. Ono što je jako specifično je da se sa istim problemima suočavaju ne samo novinari u Bosni i Hercegovini već i u regionu. Svjedoci smo šta se dešavalo kada je u pitanju nagrada Hrvatskog novinarskog društva. Ono što moramo napomenuti jeste da upravo takav težak položaj novinara dovodi do kršenja osnovnih novinarskih načela i pravila“, poručuje Mačkić.

Foto: Joanna Burleigh

Iz Udruženja BH novinari, Borka Rudić ukazala je da političari ne pridaju dovoljan značaj radu BH novinara.

„Vaša analiza je detektovala kritične probleme. A jedan od njih je i pokretanje medija od strane političara. Mi imamo novinare i urednike na izbornim listama. Novinari smiju i trebaju aktivno politički djelovati, ali to ne smije uticati na njihov rad, odnosno na medijski sadržaj koji proizvode. Samo novinari se mogu izboriti za profesionalno novinarstvo. Ako oni sami ne štite svoju profesiju, ni jedan sistem ne može to riješiti“, poručuje Rudić.

Ona dalje dodaje da broj onlajn medija samo raste, te da je neophodno napraviti analizu o zvaničnim uvjetima za rad novinara, a koja bi utvrdila koji je to optimalan broj novinara u lokalnim medijima, da li se može odobriti rad sa dva uposlena novinara itd.

Takođe, Rudić postavlja pitanje „da li smo potpuno zaboravili građane u čijem interesu rade mediji“?

„Potpuno je zanemarena javna odgovornost medija. Ne samo javnih, već i lokalnih radio- televizija kao i privatnih medija. Treba da se zapitamo kome se mi obraćamo? Na koji način kreiramo naše sadržaje? Da li to odgovara na pitanja i potrebe naših lokalnih građana“, ističe Rudić.

Kroz rad Udruženja BH novinari, uočeno je da stalni politički pritisci jačaju, pogotovo u lokalnim medijima, zbog čega se i izgubilo profesionalno novinarstvo. Takođe, veliki problem je i izostanak adekvatnog procesuiranja napada na novinare. Jako mali postotak prijavljenih slučajeva je riješen, a i ako su riješeni oni su tretirani kao prekršajno a ne kao krivično djelo. Tako se napadi na novinare tretiraju kao remećenje javnog reda i mira, a ne kao krivično djelo kršenja prava novinara na izvještavanje, čime se umanjuje težina tih krivičnih djela.

Foto: Joanna Burleigh

Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, saglasna je sa Rudić, kada se govori o javnom interesu i ulozi novinarstva danas.

„Mi više ne govorimo u interesu javnosti, već o onome što bi javnosti moglo biti interesantno. Tu se vraćamo i na to kako kao novinari vidimo svoju ulogu. Tu su veliki napori i pritisci da se komercijalni interesi ostvare zahvaljujući klikovima, otvaranjima, lajkovima“, dodaje Turčilo.

Takođe, ističe da smo kao profesionalna zajednica i kao novinari zaboravili pored postojanja pritisaka na medije, da postoje i pritisci medija kao medijskih kuća kojima je zapravo sve važnije od novinara.

„Vrlo često se čuje da je prva adresa gdje je ugroženo pravo novinara, upravo adresa medija u kojem rade. Vlasnici i urednici tih medija više vode računa o politici i publici i svemu drugom osim o novinarima. I kada ukažete urednicima, šta njihovi novinari kažu o uslovima rada, jedini odgovor koji dobijete jeste ako imaju negdje da odu neka idu. To je zapravo najstrašniji odnos prema novinarima koji postoji“, govori Turčilo.

Na kraju svi izvještaji objavljeni posljednjih godina pokazali su upravo to – da novinari nisu zaštićeni. Ovaj izvještaj koji je kao fokus imao lokalne zajednice, pokazao je da su novinari u lokalnim sredinama u još težoj situaciji i to najčešće zbog sukoba sa lokalnim moćnicima. Dok u većim gradovima novinari mogu pronaći druge sagovornike, u manjim zajednicama je to dosta teško.

„Kakvu mi priču kao građani očekujemo od novinara koji rade u takvim uslovima? I kakvu mi novinarsku hrabrost očekujemo od novinara u lokalnim zajednicama kojima politički moćnici dolaze i prijete?“ pita se profesorica Turčilo, te dodaje da to neopravdava česti neprofesionalizam koji imamo u medijima.

I kako piše na kraju izvještaja:

„Novinarima je potrebna pomoć kako bi se izborili za dostojanstven rad u lokalnoj zajednici, no prije svega potrebno im je jedinstvo u toj borbi i insistiranju da novinarska profesija mora biti oslobođena od svakog uticaja, jednako koliko mora biti odgovorna za svaku napisanu i izrečenu riječ, jer za ozbiljno i slobodno novinarstvo mogu se izboriti samo novinari.“

Napiši komentar