fbpx

Zvanično ime Egipta je Arapska Republika Misir. Egipat je transkontinentalna država čiji veći dio teritorije leži u sjeveroistočnoj Africi a manji dio (Sinajsko poluostrvo) nalazi se na području jugozapadne Azije. Egipat pokriva površinu od oko 1.001.450 km2.

Na zapadu graniči sa Libijom, na jugu sa Sudanom, na sjeveru sa Sredozemnim morem, dok na istoku s Izraelom i Gazom. Egipat je poznat po svojoj antičkoj civilizaciji i po nekim poznatijim svjetskim spomenicima.

  •  Oblik drevnih egipatskih piramida, vjeruje se, inspirisan je širenjem sunčevih zraka.
  •  Egipat je najmnogoljudnija arapska zemlja.
  •  Faraon Pepi II, koji je vladao u trećem milenijumu prije nove ere, vladar je sa najdužim stažom u istoriji, pošto je na tronu sjedio rekordne 94 godine. Kralj je postao u svojoj šestoj.
  •  Isti faraon Pepi II navodno je oblagao robove medom kako bi otjerao muve od sebe.
  •  Egipatska zastava slična je zastavama Sirije, Iraka i Jemena. U pitanju je zastava arapskog oslobođenja: crvena boja predstavlja krvavu borbu protiv represije, crna predstavlja represiju, a bijela svijetlu budućnost. U sredini se nalazi zlatni Saladinov orao.
  •  U prosjeku samo 2,5 kubna centimetra kiše godišnje padnu na Egipat.
  •  Egipatska istorija se smatra da je počela 3200. godine prije nove ere, kada je kralj Menes ujedinio Gornji i Donji Egipat.
  •  99 odsto populacije ove države živi na 5,5 odsto zemljišta.
  •  Sa 83 miliona ljudi, Egipat je 16 najmnogoljudnija zemlja svijeta.
  •  Temperatura unutar Keopsove piramide u Gizi jednaka je prosječnoj temperaturi na Zemlji: 20 stepeni Celzijusa.
  •  Egipćani nisu mumificirali samo ljude, već i životinje. Tako je pronađeno nalazište sa četiri miliona mumificiranih ptica ibisa.
  •  Žene u Starom Egiptu su imale veća prava nego u drugim državama tog vremena. Mogle su da posjeduju imovinu, vode svoje poslove i iniciraju razvod. Žene iz bogatih porodica su mogle da postanu doktori ili sveštenice. Postojale su i samostalne faraonke.
  •  U Starom Egiptu šminkali su se i muškarci i žene, a vjerovalo se da šminka ima magične moći iscjeljenja.
  •  Hljeb je za drevne Egipćane bio najbitnija hrana, a pivo najbitnije piće. U grobnicama su sa preminulima često ostavljani i minijaturni modeli pivara kako bi pokojnik imao dovoljno piva u zagrobnom životu.
  •  Hijeroglifi su nastali oko 3000. godine p.n.e., a postoji više od 700 simbola. Oni su se koristili samo za obredne i zvanične stvari, dok se u svakodnevnom životu koristilo pismo po imenu “hijeratik”, a kasnije je nastalo i pismo “demotik”.
  •  Stari Egipćani su poštovali više od hiljadu različitih bogova i boginja. Najbitniji je bio Ra, bog sunca.
  •  12 odsto egipatske radne snage danas zaposleno je u turizmu.
  •  Egipat je 30. zemlja na svijetu po teritoriji koju zauzima.
  •  Egipćani su izmislili časovnik i prvi su imali godinu koja je trajala 365 dana.
  •  Egipćanin Imhotep je poznat kao prvi ljekar, prvi inženjer i prvi arhitekta u istoriji.
  •  “Mat” je bila najviše cjenjena; ova riječ označava dobrotu, poštenost i pravednost. Tako se zvala i boginja istine koja je vagala sve Egipćane nakon smrti.
  •  Riječ “faraon” je nastala prvobitno kao nadimak za kralja, a znači “velika kuća”, pošto se vjerovalo da je tijelom vladala zapravo kuća u kojoj stanuje bog.
  •  Keopsova piramida ima otvore koji su upereni u sazvježđe Orion kako bi duh vladara mogao da odleti pravo prema bogovima.
  •  Najstarije sačuvano djelo iz matematike je djelo staroegipatskog pisara Ahmesa napisano oko 1650. godine p.n.e.
  •  Najstarija smrtna presuda zabilježena je u Egiptu 1500. p.n.e., kada je tinejdžer bio osuđen na samoubistvo ili otrovom ili ubadanjem nožem u stomak, zbog praktikovanja magije.
  •  Graditelji egipatskih grobnica su živjeli u posebnim dobro čuvanim selima, i vodilo se računa da su dobro hranjeni, jer je njihov posao bio izuzetno važan.
  •  Najstarija zabilježena mjera težine je staroegipatska beka, koja se koristi i danas.
  •  Sfingin nos je vjerovatno slomio islamski klerik Saim al-Dar, koji je u 14. vijeku obješen zbog vandalizma.
  •  Istoričari smatraju da su stari Egipćani prije oko 4.000 godina bili prvi koji su uspješno hiruški ušivali rane.
  •  Berlinski papirus sadrži dokaz o prvom testu na trudnoću u istoriji, koji se obavio 1800. godine prije nove ere.
  •  Sfinga je najveća monolitna statua na svijetu i vjeruje se da predstavlja Kefrena, sina Keopsovog. Sfinge generalno, vjeruje se, čuvaju grobnice.
  •  Neke egipatske grobnice su imale toalete.
  •  Kleopatra nije bila rodom Egipćanka, već Grkinja. Pripadala je dinastiji Ptolomejida, koja je na tron u ovoj zemlji sjela nakon što je njihov osnivač i general Aleksandra Velikog, Ptolomej I Soter, osigurao sebi vlast u dolini Nila.
  •  Egipćani su piramidu zvali “mer”, ali etimologija ovog izraza nije poznata. Riječ “piramida” je od grčkog “piramis” – u pitanju je bio kolač u ovom obliku.
  •  Kada bi Keopsovu piramidu isjekli na kocke od 30 kubnih centimetara, bilo bi ih dovoljno da se opaše Mjesec tri puta.
  •  Najstarija haljina na svijetu je iz Egipta i stara je 5.000 godina.
  •  Drevni stanovnici ove zemlje znali su za Merkur, Veneru, Saturn, Mars i Jupiter, i dali su im imena povezana sa njihovim najbitnijim bogovima.
  •  Egipćani  su toliko pouzdano čuvali izvještaje o plavljenju Nila da današnji naučnici koriste njihove podatke kako bi bolje shvatili kišne obrasce.
  •  Pošto hijeroglifi nemaju samoglasnike, nikada nećemo znati kako su Stari Egipćani izgovarali svoje riječi.
  •  Inače riječ “hijeroglif” dolazi od od grčkih riječi “hijeros + glife”, odnosno “sveto + pisanje”.

Podrži eTrafiku

Napiši komentar