fbpx

Zabrinuti? Nervozni? Razlika između anksioznih poremećaja i “normalne” anksioznosti nije uvijek jasna.

Šta je normalno?

Svako se s vremena na vrijeme osjeća nervoznim ili uznemirenim – kada govori u javnosti, na primjer, ili prilikom finansijskih poteškoća. Za neke ljude, međutim, anksioznost postaje tako česta, ili tako snažna, da počinje da preovladava njihovim životima. Kako možete znati da li je vaša svakodnevna anksioznost prešla u poremećaj? Nije lako. Anksioznost dolazi u mnogo različitih oblika kao što su panični napadi, fobije i socijalna anksioznost – a razlika između zvanične dijagnoze i “normalne” anksioznosti nije uvijek jasna.

Foto baza

Ako redovno doživljavate bilo koji od sljedećih simptoma, možda ćete željeti da razgovarate sa svojim doktorom.

Previše zabrinutosti

Značaj generalizovanog anksioznog poremećaja (GAD) – najšireg tipa anksioznosti podrazumijeva previše brige o svakodnevnim stvarima, velikim i malim. Ali šta čini “previše”? U slučaju GAD-a, to znači da imate trajne uznemirene misli većinu dana u nedjelji, tokom šest mjeseci. Takođe, anksioznost mora biti toliko loša da ometa svakodnevni život i praćena je primjetnim simptomima, kao što je zamor. Razlika između anksioznog poremećaja i normalne anksioznosti jeste da li vaše emocije izaziva mnogo patnje i disfunkcije.

Problemi sa spavanjem

Ukoliko imate problem da zaspete ili održite san on se vezuje sa širokim spektrom zdravstvenih stanja, kako fizičkih tako i psiholoških. I naravno, nije neuobičajeno imati nesanicu u noći prije velikog govora ili intervjua za posao, ali ako uvidite da hronično ležite budni, zabrinuti ili uznemireni –  razmišljajući o specifičnim problemima (poput novca), ili ništa posebno – to može biti znak anksioznog poremećaja. Po nekim procjenama, polovina osoba sa GAD-om doživljava probleme sa spavanjem. Još jedan problem koji može biti uključen u anksioznost? Probudite  se osećajući se čudno, vaš um je uznemiren i ne možete se smiriti.

Iracionalni strahovi

Neka anksioznost uopšte nije generalizovana, naprotiv, ona je vezana za specifičnu situaciju ili stvar poput letenja, životinja ili gužve. Ako strah postane ogroman, neugodan i izuzetak u odnosu na stvarni rizik, to je značajan znak fobije, vrsta poremećaja anksioznosti. Iako fobije mogu biti paralizirajuće, one nisu očigledne u svakom trenutku. One mogu da ne izađu na površinu dok se ne suprotstavite određenoj situaciji i otkrijete da ste nesposobni da prevaziđete vaš strah. Osobe koja se plaše zmija mogu godinama biti bez problema, ali onda iznenada njihovo dijete poželi da kampuje a oni tada shvate da im je potrebno liječenje.

Napetost mišića

Neprekidna napetost mišića – bez obzira da li se sastoji od stezanja vaše vilice, skupljanja pesnica ili savijanja mišića kroz cijelo telo – često prati anksiozne poremećaje. Ovaj simptom može biti toliko uporan i prodoran da ljudi koji dugo vremena žive sa njim mogu prestati da ga primjećuju poslije nekog vremena. Redovna vježba može pomoći u održavanju napetosti mišića pod kontrolom, ali napetost može da se ubrza ako povreda ili drugi nepredviđeni događaji ometaju navike treniranja osobe.

Hronični problemi sa probavom

Anksioznost može započeti u umu, ali se često manifestuje u tijelu fizičkim simptomima, kao što su hronični digestivni problemi. Sindrom razdražljivog crijeva (IBS), stanje koje karakterišu stomačni bolovi, grčevi, nadimanje, gasovi, dijareja, u osnovi je anksioznost izražena u digestivnom traktu.  IBS nije uvek povezan sa anksioznošću, ali se često pojavljuju zajedno i mogu se pogoršati. Crijevo je veoma osjetljivo na psihološki stres – i obrnuto, fizička i socijalna neugodnost zbog hroničnih probavnih problema može učiniti da osoba osjeća više anksioznosti.

Trema

Većina ljudi osjeća bar male tenzije i uznemirenost  prije nego što se obrati grupi ljudi ili se na neki drugi način nađe u centru pažnje. Međutim, ako je strah toliko jak da ga ni trening ili vježbanje neće olakšati, ili ako provodite puno vremena razmišljajući i brinete o tome, postoji mogućnost da imati oblik socijalnog anksioznog poremećaja poznatog i kao društvena fobija.

Samosvjesnost

Socijalni anksiozni poremećaj ne uključuje uvijek govor pred publikom ili bivanje u centru pažnje. U većini slučajeva, anksioznost je izazvana svakodnevnim situacijama kao što je razgovor na zabavi ili jedenje i pijenje pred čak i malim brojem ljudi. U takvim situacijama, ljudi sa socijalnim poremećajima anksioznosti imaju tendenciju da osjećaju kao da su sve oči uprte u njih  i često doživljavaju stid, drhtanje, mučninu, znojenje ili teškoće u govoru. Ovi simptomi mogu biti toliko neprijatni i da otežavaju upoznavanje novih ljudi, održavanje odnosa i napredovanje na poslu ili u školi.

Panika

Napadi panike mogu biti zastrašujući -iznenadni osećaj straha i bespomoćnosti koji mogu trajati nekoliko minuta, praćeni strašnim fizičkim simptomima kao što su problemi sa disanjem, udaranjem srca, znojenje, slabost ili vrtoglavica, bol u grudima, bol u stomaku i osjećaj vrućine ili hladnoće. Nema svako ko ima panični napad poremećaj anksioznosti, ali ljudima koji ih više puta doživljavaju može biti dijagnostikovan panični poremećaj. Ljudi sa paničnim poremećajem žive u strahu kada, gdje, i kako se može desiti njihov idući napad, i oni imaju tendenciju da izbjegavaju mjesta na kojima su se napadi dogodili u prošlosti.

Flešbekovi

Prisjećanje na uznemirujući ili traumatični događaj – nasilni susret, iznenadnu smrt voljene osobe, predstavlja znak posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSD), koji dijeli neke osobine sa poremećajima anksioznosti .

Perfekcionizam

Izbirljiv i opsesivni um poznat kao perfekcionizam ide ruku pod ruku sa poremećajima anksioznosti, ako se neprestano procjenjujete ili imate puno preuranjene anksioznosti oko pravljenja grešaka ili ako ne zadovoljavate svoje standarde, onda vjerovatno imate poremećaj anksioznosti. Perfekcionizam je posebno prisutan kod opsesivno-kompulsivnih poremećaja (OCD), koji je, kao i PTSP, dugo posmatran kao poremećaj anksioznosti. OCD se može
suptilno dogoditi, kao u slučaju nekoga ko ne može izaći iz kuće tri sata jer mu šminka mora biti sasvim ispravna.

 Kompulsivno ponašanje

Napiši komentar