Da bi ukazali na dvostruku diskriminaciju sa kojom se suočavaju djevojke i žene sa invaliditetom, Udruženje za kulturu, afirmaciju i savjetovanje ”KAS” iz Banjaluke organizovalo je konferenciju u sklopu koje su održana predavanja i radionice. 

Piše: Nataša Lazukić

Marginalizacija žena i djevojaka sa invaliditetom posebno je izraženo kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje, o čemu je govorila izvršna direktorica Udruženja “KAS” Draga Gajić.

“Učesnice konferencije su tokom tri dana održavanja imale priliku da kroz edukativne i kreativne sadržaje nauče više o rodu, invaliditetu i nasilju, kao i rodno zasnovanom nasilju i nasilju nad ženama sa invaliditetom, kako sa pravnog i psihološkog aspekta, tako i sa aspekta rodnih studija i feminizma. One su otvoreno dijelile svoja iskustva, kao i primjere dobre prakse kada su u pitanju inicijative i programi koji imaju za cilj podizanje svijesti o temama kao što je rodno zasnovano nasilje i nasilje nad ženama s invaliditetom”, navodi Gajićeva.

Almira Hasić iz sarajevskog Savjetovališta za osobe s invaliditetom istakla je da će njihovi ciljevi biti usmjereni na individualni, grupni i terenski rad uz mogućnost pružanja usluge personalne asistenicije.

Heroji su među nama

“Ovakve i slične konferencije su potrebne osobama s invaliditetom, posebno ženama, kako bi ih motivisale, osnažile i podigle im samopouzdanje. Mnoge žene nisu u prilici da se integrišu u društvenu sredinu upravo zbog okruženja u kome žive, nedovoljne informisanosti i nedovoljnog samopouzdanja”, rekla je Hasićeva.

Ispred Udruženja žena sa invaliditetom “Nika” iz Banjaluke govorila je Dušica Lipovac i naglasila da u budućnosti možemo očekivati nove projekte koji će dodatno osnažiti žene, te poseban akcenat staviti na osobe s invaliditetom (OSI) iz ruralnih područja o kojima se malo zna.

“Žene sa invaliditetom suočavaju se sa barijerama u ostvarivanju svojih prava i u pojačanom su riziku od nasilja.  Djevojčice i žene sa invaliditetom su dvostruko diskriminisane: na osnovu pola i na osnovu invaliditeta. Često smo posmatrane kroz naš invaliditet što dovodi do predrasuda i raznih stereotipa, te se osporava pravo na majčinstvo, porodicu, nedostupna je adekvatna zdravstvena zaštita. Bez obzira na svakodnevne prepreke, žene sa invaliditetom se ostvaruju kao majke, osnivaju svoje porodice, zaposlene su, aktivistkinje. Međutim, skoro u potpunosti su marginalizovane žene iz ruralnih područja i često izložene nasilju, nailaze na prepreke u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, siromašnije su. Važno je da radimo na eliminaciji diskriminacije žena, na njihovom osnaživanju, uspostavljanju ravnospravnosti i pojačamo učešće žena sa invaliditetom u donošenju odluka, kreiranju politika što će doprinijeti boljem položaju u svim sferama života i rada”, govori Lipovac.

Sa psihološkog aspekta o problemu nasilja govorila je psihologinja Tamara Bjelić iz Centra za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora, koja je ujedno vodila i radionice o prevazilaženju traume i bola.

“Rodno zasnovano nasilje, a pogotovo ako su žrtve osobe s invaliditetom tema je o kojoj se, nažalost, nedovoljno govori. Za svaku osobu, bilo da se radi o muškarcu, ženi ili djetetu u zajednici, porodici ili intimnoj vezi, postoji rizik da postane žrtva nasilja. U mnogim slučajevima osobe ne prepoznaju nasilno ponašanje na samom početku njegovog javljanja ili ga opravdaju nekim unutrašnjim ili spoljašnjim faktorima. Interpersonalni proces komunikacije koji postoji među članovima porodice ili partnerima u vezi moćniji su prediktor nasilja od individualnih ili sociodemografskih karakteristika. Zbog toga sam kroz rad sa učesnicama nastojala da im približim komunikacijske modele koji su primjenjivi u svakodnevnom životu i mogu da doprinesu boljem razumijevanju vlastitog ponašanja i drugih”, tvrdi Bjelić.

Učesnice i organizatori su najavili slične događaje i konferencije koji će dodatno poboljšati svijest o problemima sa kojima se žene susreću i ponuditi alate za njihovo rješavanje.

Napiši komentar