fbpx

Zahvaljujući roditeljima koji se pčelarskom proizvodnjom porodično bave od 1999. godine, Almirina ljubav prema pčelarstvu rodila se u djetinjstvu. Sa svojih osam godina prvi put je ušla u pčelinjak. U svijet preduzetništva uplovila je po završetku master studija mikrobiologije u Sarajevu i nemogućnosti pronalaska posla u struci. Nakon povratka u rodnu Bosansku Krupu odlučila je svo stečeno znanje usmjeriti u proširenje porodičnog biznisa i ponude brenda.

Piše: Dženita Strukan; Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Proizvodi Pčelarstva Harbaš prvi put su izloženi 2014. godine na Sajmu meda u Bosanskoj Krupi, što je bio početak širenja i afirmacije pčelarske proizvodnje porodice Harbaš. Prije toga su, kaže Almira, med prodavali na kućnom pragu i dosta njihovih sugrađana nije ni znalo da se bave pčelarstvom. Od 2014. godine u ponudi, osim meda, imaju polen, propolis i razne mješavine s medom.

Podrži eTrafiku
Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Vremenom su se Almira i njena porodica počeli baviti i drugim granama poljoprivrede, prvo za potrebe svog domaćinstva, ali su i na zahtjev mušterija proširili proizvodnju. Uzgajaju organsko povrće bez upotrebe hemikalija i plastenika, a mušterije se, naglašava ona, sve više zanimaju za njih i alternativnu biljnu medicinu.

„Svi naši proizvodi su lančano povezani. Prvo sakupljamo biljke i sušimo ih za čajeve, zatim pravimo razna ulja, tinkture, kapi, mehleme, pa onda kreme od ulja i čistog pčelinjeg voska. Sve naše proizvode prvo mi u porodici isprobamo i testiramo, pa tek onda stavljamo u prodaju. Danas imamo široku paletu proizvoda, uključujući marmeladu i pekmez od šljive i šipka, sokove od zohve, drijenka i grožđa, salate, ajvare, trahanu, bungur… Sve je to pripremljeno bez ikakve  hemije i konzervansa, na tradicionalan bosanski način“, objašnjava nam Almira.

Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Svoje znanje sticala je i kroz neformalnu edukaciju. Pohađala je dvije škole za pčelare početnike, teorijski i praktični dio pčelarstva. Uspjeh i kvalitet njenog rada prepoznati su i od strane tehnoloških stručnjaka. Svoj rad na temu Palinološka analiza meda s područja Unsko-sanskog kantona, prezentovala je 2019. godine na IV Kongresu o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima s međunarodnim učešćem, a na poziv prof. dr Mirzeta Jašića s Univerziteta u Tuzli.

„Članica sam i senzorne komisije na takmičenjima iz kvaliteta meda u Cazinu, Brčkom i Tuzli. U Udruženju pčelara Lipa iz Bosanske Krupe i Savezu pčelara USK, aktivna sam od 2012. godine. Lokalna udruženja u velikoj mjeri olakšavaju povezivanje pčelara, pružaju priliku za obilazak ostalih udruženja i pčelinjaka te izlaganja proizvoda na sajmovima. Ipak, u promociji biznisa u BiH i dijaspori naročito su mi pomogla poznanstva stečena kroz Udruženje Ujedinjene žene. Radimo na umrežavanju i osnaživanju žena širom Bosne i Hercegovine i dijaspore“, navodi Almira koja je na čelu odjeljenja Mlade poduzetnice, u sklopu Udruženja.

Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Pčelarstvo Harbaš šalje svoje uzorke na ocjenjivanje kvaliteta meda u BiH, Sloveniju i Hrvatsku, gdje osvajaju brojne medalje i priznanja. Njihov med se primjenjuje i u apiterapiji, odnosno prevenciji i liječenju određenih zdravstvenih tegoba i bolesti konzumacijom pčelinjih proizvoda.

„Zavisno od pčelinje paše i sastava medonosnog bilja, postoji više vrsta meda. Bitno je napomenuti da izvjesna svojstva kao što su boja i aroma variraju ili zavise od tipa zemljišta i drugih faktora. Vrsta meda koju mi imamo u ponudi zavisi od godine do godine, a najčešće su to livadski, šumski, bagremov, lipov, kestenov i miješani med. Svaki med je dobar za određene tegobe. Ako se ne može osigurati željena vrsta meda, dobar je svaki, ali pod uslovom da je prirodni pčelinji. Matična mliječ obnavlja matične ćelije i jača imunitet, dok su svaka tinktura i čaj različiti i imaju drugačije dejstvo i primjenu“, kaže Almira.

Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Ipak, ono što posebno privlači klijente je Almirin prijateljski pristup i spremnost da nesebično podijeli savjet i sugestiju, čime je stekla njihovo povjerenje.

„Za uspjeh u biznisu bitan je prije svega kvalitet, jer kada je nešto dobro i mušterija će se vratiti. Takođe, tu su i ljubav i predanost poslu. Sve što ja radim, radim iz čiste ljubavi. Meni nije u prvom planu prodati, nego da moj proizvod bude od pomoći nekome. Nema veće sreće nego kad se vrati zadovoljni mušterija ili dođe novi kupac po nečijoj preporuci“, navodi ona.

Jedan od velikih problema na globalnom nivou je nestajanje pčela, najvažnijih insekata od kojih u velikoj mjeri zavisi budućnost čovječanstva. One su oprašivači koji održavaju biološku raznolikost i stabilnost ekosistema. Nažalost, i većini kranjskih pčela koje žive u Bosni i Hercegovini prijeti izumiranje. Ugibanje pčelinjeg svijeta počelo je, ističe Almira, s pretjeranom upotrebom pesticida i hemikalija, ali i indirektnog uticaja sve radikalnijih klimatskih promjena. Pored toga, i učestala pojava lažnog, takozvanog patvorenog meda, koji može naštetiti ljudskom organizmu problem je koji ugrožava bh. pčelare.

„Ovu godinu obilježili su slabi prinosi meda, ali najbitnije je da nam pčele prežive. Borba s patvorenim medom je kao borba s vjetrenjačama. Brendiranje meda je početak otpora lažnom medu. Najbolje je kupovati med od pčelara kojeg poznajete i za kojeg znate da ima pčele“, savjetuje Almira.

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za poljoprivredu u Sarajevu, BiH je u 2019. godini uvezla šest puta više meda nego izvezla. I dok izostanak sistematske podrške bh. pčelarima implicira smanjenje proizvodnje pčelinjih proizvoda, Almira i u budućnosti  odlučno planira nastaviti s proizvodnjom kvalitetnog meda i širenje raznovrsnosti spektra proizvoda, te njihovu prezentaciju na sajmovima organskih proizvoda širom BiH. Samo je uz pomoć znanja, tvrdi ona, moguće sebi obezbijediti bolji život, ali i pomoći drugima u tome.

„Jedna sam od rijetkih mladih žena koja se bavi pčelarstvom, a meni je to zaista jedna velika ljubav u koju ulažem svoje znanje. Iako sam nezaposlena magistra, to me ne sprečava da proizvodnjom pčelinjih proizvoda osiguravam sebi egzistenciju.  U nesavršenom sistemu gdje se znanje još uvijek ne cijeni dovoljno, ja sam pronašla način da prevaziđem sve prepreke i radim ono što najviše volim“, za kraj hrabro poručuje Almira.

Proizvode Pčelarstva Harbaš moguće je poručiti na njihovoj Fejsbuk stranici, gdje možete pronaći i mnogo korisnih savjeta o njihovoj primjeni i apiterapiji.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta isključiva je odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Evropske unije.

Napiši komentar