fbpx

Da li znate koji je najzastupljeniji plin u zemljinoj atmosferi, kako se zvala prva uspješno klonirana životinja ili u kojoj se državi nalazi najveća hidroelektrana na svijetu? Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja zna Zvonimir Pejić (31), organizator pub kvizova za mlade i osnivač udruge kvizaša „Enigma” iz Matića, pored Orašja. Zvonimir je nakon prvog vješto organiziranog pub kviza u svojoj lokalnoj zajednici pobrao podršku i simpatije svojih sumještana, sudionika kviza, ali i brojnih medija koji su pisali o njemu.

Piše: Samra Šakanović Prgić, Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Zvonimir za sebe kaže kako je veliki ljubitelj kvizova, obožavatelj filmova i serija, te strastveni nogometni navijač. Svoju nogometnu karijeru, nažalost, prekinuo je zbog brojnih ozljeda, ali još uvijek rado podržava lokalne klubove, kao i svoje bivše suigrače. Ovaj svestrani mladić rođen je 1990. godine, a trenutno radi kao voditelj i tonski tehničar na lokalnoj radio postaji. Godine aktivnog učešća na raznim takmičenjima, širok spektar znanja, te voditeljske sposobnosti, potakle su Zvonimira na to da počne aktivno razmišljati o kvizaškoj sceni u Posavini. Zahvaljujući pozitivnim reakcijama svoje okoline i prijatelja koji su ga prozvali matićkim Joškom Lokasom u prosincu 2019. godine, Zvonimir je organizirao prvi pub kviz u svojoj lokalnoj zajednici.

„Ideja za ovom vrstom zabave došla je nakon što sam sudjelovao na nekoliko kvizova na području općine Orašje koji su jednostavno nestali sa scene. Prvi kviz održao sam u zimskom periodu u lokalnom kafiću koji okuplja velik broj mladih ljudi iz našega sela. Moj prvi kviz premašio je sva očekivanja mojih sumještana. S obzirom na to da je u njemu sudjelovalo neočekivanih jedanaest ekipa, te da je, uz manje tehničke probleme, sve  proteklo u vrlo zabavnoj i zanimljivoj atmosferi jedva sam čekao organizirati novi”, rekao je Zvonimir.

Zvonimir Pejić, Foto: Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Malo po malo, priče o zanimljivim večerima mladih kvizaša u Matićima počele su se širiti munjevitom brzinom, kao i sve veći broj onih koji su željeli testirati svoje znanje.

„Svakim kvizom je bilo sve više i više sudionika. Njihov broj se popeo na približno stotinjak sudionika po jednom kvizu. Tehnički i smještajni kapaciteti kafića omogućili su mi da održavam kviz za toliki broj ljudi i ekipa”, rekao je Zvonimir, te dodao kako trenutno radi na trećoj sezoni kviza u kojoj surađuje s osamnaest redovnih ekipa.

Ono najljepše u Zvonimirovom nesebičnom pothvatu da okupi svoje sumještane jeste to što danas u kvizu sudjeluju sve generacije podjednako. Prema njegovim riječima za titulu najboljeg bore se sudionici od petnaest do šezdeset godina. Bez obzira na godine muška populacija je ipak brojnija od ženske.

„Uz nekih sedamdeset posto muške populacije na kvizu koja je dominantna, raduje me i to što sve više i više dolazi i ženska populacija”, ističe.

Trenutno na kvizu sudjeluje tridesetak djevojaka, a pitanja koja su najzastupljenija sežu od filma, glazbe i sporta pa sve do geografije i povijesti. Uz redovan posao, hobije i privatne obaveze, Zvonimir svo svoje slobodno vrijeme posvećuje organizaciji kvizova pomno bilježeći i smišljajući nova pitanja.

„Pitanja sastavljam iz raznoraznih izvora, neka i “iskopiram” iz nekih drugih kvizova, testova znanja i slično, ali najveći dio su autorska pitanja. Često zapisujem u mobitel natuknice kada naletim na neki zanimljiv podatak i onda iz tih natuknica sastavljam, odnosno, kreiram pitanje. Ponekad na jednom pitanju znam ostati i po sat vremena dok provjerim sve činjenice, te sve izvore kako ne bi dolazilo do nekih grešaka”, kaže Zvonimir.

Privatna arhiva, ustupljeno eTrafici

Ističe kako se do sada nije susretao s lošim komentarima, te da su njegovi prijatelji uvijek tu za njega.

„Svi su puni podrške, savjeta, pa čak i pomoći u vidu organizacije. Naravno, moja najveća zahvala ide društvu i ljudima koji uživaju u ovom vidu zabave”, govori on, te dodaje kako je, bez obzira na pozitivne komentare sumještana, podrška vlasti gotovo nepostojeća.

Sva sredstva uložena u ova takmičenja dolaze iz njegovog privatnog budžeta, kao i fond za nagrade uz povremenu, ali vrlo rijetku pomoć lokalnih sponzora.

„Svjesni smo da je bez financijske pomoći teško održavati bilo kakav vid društveno- korisnog rada ili aktivnosti. Dok oko mene postoje dobri ljudi koji su mi voljni izaći u susret neće mi biti teško, ali ipak smatram kako bi uz pomoć s općinske ili županijske razine sve bilo puno lakše”, priča nam ovaj mladić.

Kako bi nastavio organizirati ova takmičenja, Zvonimir je prije tri mjeseca osnovao i udrugu kvizaša koja nosi naziv „Enigma”. Što se tiče samih sudionika Zvonimir ističe, kako se za njegov kviz prijavljuju ljudi iz svih sfera života, od pravnika, doktora i ekonomista pa sve do prosvjetnih radnika. Takmičari osim iz Matića i okolnih mjesta i općina dolaze i iz drugih gradova Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske.

„Trenutna situacija sa virusom korona malo komplicira situaciju za neke takmičare. Određene ekipe koje žele sudjelovati iz restriktivnih razloga, nažalost, ne mogu doći”, kaže Zvonimir.

Bez obzira na trenutačnu situaciju vezanu za pandemiju i manjak podrške od strane vlasti, Zvonimir je siguran kako će ljudi koji vole kvizove i koji žele sudjelovati u istim uvijek pronaći put do dobre zabave i edukacije.

„Važno mi je da se mladi druže. Ja im nudim nešto novo i drukčije, a ipak iznimno zabavno. Uz kvizove možete naučiti mnogo novih stvari koje bi vam nekad mogle koristiti u životu. Onima koji vole kvizove savjetujem da sudjeluju u istim i da se ne ustručavaju. Ako mislite da ćete se osramotiti, vjerujte mi da nećete. Ono što vam mogu garantirati jeste to da ćete se stvarno dobro zabaviti”, rekao je Zvonimir za kraj našeg razgovora.

Njegova želja da pokrene mlade iz svoje lokalne zajednice urodila je plodom i zasigurno neće ostati nezamijećena, pa će tako i nove, mlađe generacije, još dugo spominjati matićkog Joška Lokasa.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Napiši komentar