fbpx

Želje i snovi o budućnosti ponekad se čine nedostižnim, posebno kada o njima maštate još kao dijete. Ipak, oni se mogu da se ostvare ako ste prilično odlučni i uporni u svojoj namjeri. Tako je bilo i sa dizajnerkom iz Dervente Majom Knežević Birmančević (35) koja je od malih nogu gajila ljubav prema modi i dizajnu, ali je smatrala da je tako nešto za nju nemoguće. Danas je uspješna dizajnerka, koja veliku pažnju pridaje ekologiji i osvještavanju drugih o ulozi mode u zagađenju životne sredine.

Piše: Snježana Aničić; Foto: Privatna arhiva

Još kao osnovac je počela da lista mamine časopise u kojima je pronalazila poznate ličnosti i njihove kreacije. Upravo to joj je pomoglo da se isproba u prepravci odjeće koja joj se činila previše običnom i da o dizajnu razmišlja kao o budućem pozivu.

„Moje kreacije su namijenjene svima koji vole neobično, drugačije i unikatno, i onima koji vole da iskoče iz jednostavnosti i pomalo zakorače u drugi svijet. Njihova jedinstvenost krije se u priči koja uvijek prati kolekciju na kojoj radim. Volim, na neki način, da šaljem poruke kroz odijevanje ili ukazujem na određeni akcenat dok se bavim istraživanjem tema koje mi se učine zanimljivim i značajnim“, objašnjava za eTrafiku.

Od materijala, do sada, najčešće je koristila pamuk sa raznim kombinovanim materijalima, dosta kepera, viskozu i povremeno likru. Slaže se da je modna industrija veliki zagađivač životne sredine i da svi treba da vodimo računa o odjeći, te da je „spasimo“ otpada kada nam se više ne sviđa. Prepravkom i redizajnom može se dobiti potpuno novi izgled.

„Ponekad mislimo da smo premali da bismo napravili promjenu, ali kad saberemo nekoliko malih koraka dobijemo jedan veliki. Sa te tačke gledišta, mi kao kupci, možemo da smanjimo kupovinu i kupujemo razumno i odgovorno, prateći porijeklo materijala i način čuvanja odjeće kako bi nam duže trajala, ali i ako smo u mogućnosti da kupujemo kvalitetno, dajući prednost  prirodnim i eko materijalima“, savjetuje Maja.

Odnedavno u Derventi drži radionice za najmlađe na kojima rade kolaže od starih odjevnih predmeta i nepotrebnih materijala, kao i redizajn ili prepravke.

„Cilj radionice je bio, pored kreativnog izražavanja, edukacija o ekološkom pristupu modi i odijevanju. Na taj način učimo najmlađe o odgovornosti prema životnoj sredini i kako je i njihova uloga veoma važna. Zanimljivo je vidjeti kako razmišljaju naši polaznici i iza mnogih radova se vidi veliki potencijal i talenat. Imali smo podršku i pomoć stručne ruke, krojačice Mire Novaković Grbić, sa kojom već dugo sarađujem na mnogim projektima. Njena uloga je bila pomoć u realizaciji ideja vezanih za prepravke i  rad na krojenju i šivanju. Ako bude mogućnosti i interesivanja nastavićemo sa organizacijom radionica“, istakla je Maja.

Ima mnogo planova, a želja joj je da budući rad bude potpuno zasnovan na ekološkim pristupima i da praktikuje održivu modu, kao i osvještavanje drugih u tom pravcu.

Dizajniranje traži punu posvećenost

Priznaje da nije lako baviti se ovim poslom koji zahtijeva punu posvećenost. Smatra da su dobra organizacija, predan i iskren rad ključni za opstanak pod „dizajnerskim nebom“.

„To nije posao koji se odradi u nekoliko sati i sa njim završite, upravo zato nije jednostavno biti uspješan u njemu i živjeti samo od njega. To je posao koji vas prati bilo kuda, razmišljanje o određenim krojevima i idejama često bude razlog nesanice. Mnogi umjetnici bi rekli da to u stvari nije posao nego življenje“, dodaje.

Na „Beogradskoj nedelji umetnosti“ 2013. godine, proglašena je najperspektivnijom mladom dizajnerkom. Nakon studija dizajna u Beogradu, željela je da nastavi sa usavršavanjem. Master studije je nastavila u Danskoj, za koju kaže da je „ideal jednog dizajnera“, jer postoje brojne mogućnosti koje pokazuju da je sve moguće.

Sa kolegama sa fakulteta svoj master rad je predstavila u okviru „Future of Fashion 2017“ na „Copenhagen Fashion Week-u“, koji joj je ostao u posebnom sjećanju. Do sada je imala nekoliko kolekcija među kojima je najpoznatija prva pod nazivom „Zen“ — inspirisana samurajima i njihovom kulturom.

„Transformisati njihovu odjeću u moderno odjevanje je bilo poduhvat, ali i nešto jako zanimljivo. To je bila moja prva samostalna kolekcija nakon završenih studija u Beogradu i bila sam joj duže posvećena sa mnogo preispitivanja, pa je ona na neki način bila i rast mene same, neko moje sazrijevanje“, rekla je.

„Inspiracija je beskonačna“

Maja ističe da je inspiracija svuda oko nas i da je potrebno povezati se sa određenom temom.

„Nešto treba da ‘klikne’ dok tražim svoju priču, moje mišljenje je da je sve povezano i da smo svi povezani nekim nevidljivm nitima. Na taj način i inspiracija je bez ograničenja, beskonačna i može da iznenadi i samog stvaraoca“, govori mlada dizajnerka.

Inspiraciju za jednu kolekciju je pronašla i u Nikoli Tesli. Željela je da svoj utisak o njemu prenese na odjeću. Nakon Tesle, na red je došao film Ingmara Bergmana „Sedmi pečat“, koji se bavi smislom života  i  određenim religijskim preispitivanjem. U toj kolekciji dominantne su crna i bijela boja koje predstavljaju vječnu dualnost tame i svjetla.

„Bilo je mnogo prilika na kojima sam imala mogućnost da predstavim svoj rad, svi ti događaji su na svoj način bili važni i značajni. Mnoga dostignuća pomažu da vidimo gdje se nalazimo sa našim radom i lijep je osjećaj kada neko vidi i vrednuje vaš predani i dugi rad. To je uglavnom podsticaj da budemo još bolji i da nastavimo tamo gdje smo stali, na neki način to predstavlja potvrdu nama samima da u stvari idemo u pravom smjeru, jer kao i mnogi kreativci, konstantno preispitujem svoj rad i to nekad nema granica“, navodi.

Osim dizajniranja, Maja uživa u fotografiji, pravljenju unikatnog nakita, crtanju i slikanju. Pokušava da spoji sve oblasti, iz razloga što kreativni rad traži mnogo vremena kojeg ponekad nema dovoljno.

„Položaj dizajnera nije sjajan, ali opstanak nije nemoguć“

Maja napominje da položaj dizajnera na našim prostorima nije sjajan, ali kako kaže, opstanak nije nemoguć. Smatra da ima dobrih primjera koji mogu da posluže kao inspiracija.

„Danas sve više postoji interesovanje za dizajnersku odjeću ili ‘handmade odjeću’, s obzirom na to da je era brze mode ili izraz ‘fast fashion’, donijela uglavnom loše stvari, od velikog zagađenja životne sredine do lošeg kvaliteta… Mislim da doba unikatne odjeće i stvari generalno tek dolazi“, optimistična je ova dizajnerka.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Napiši komentar