fbpx

Uprkos dostupnosti informacija, ljudska rasa još uvijek se nije najbolje upoznala sa podvodnim svijetom. Ipak, neki su odlučili da posvete život istraživanju morskih dubina i opredijelili se da im to bude profesija. Andrej Gajić (29) je naučnik, profesor biologije, ronilac, podvodni fotograf i preduzetnik porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Osnivač je i direktor Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA, koje se bavi izučavanjem i pomaganjem ajkulama.

Piše: Danica Novaković

Kao dijete koje je odrastalo u siromaštvu ratnih i poslijeratnih godina, mnogo se selio i imao dosta poteškoća, ali nikada nije odustajao od svog sna da postane ihtiolog. Osnovne i napredne studije završio je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, sa akcentom na pristupe u ekološkim i patološkim disciplinama, a sve sa ciljem boljeg razumijevanja uticaja zagađenja na razvoj bolesti. Nakon završenih studija posvetio se naučnom radu, pisanju mnogobrojnih autorskih radova, te saradnji sa programima ”National Geographic” i ”Discovery Channel”.

„Uvijek sam gledao unaprijed i radio sam na sebi pokušavajući da stvorim priliku tamo gdje je na prvi pogled nije ni bilo, kako bi se makar malo približio poslu koji sam želio raditi. Svakako ništa od toga ne bi bilo moguće bez srdačne podrške mojih roditelja, koja je uvijek bila daleko iznad njihove moći. Većinu znanja i vještina koje koristim u svom poslu stekao sam isključivo kroz neformalno obrazovanje, koje lično smatram daleko važnijim od onog formalnog koje nam se nameće u društvu“, ispričao nam je Andrej.

Kroz svoj angažman u nauci obišao je četiri kontinenta, a najviše je radio na Mediteranskom i Crvenom moru. Kao patobiolog dosta pažnje posvećuje uticaju zagađenja na razvoj bolesti i uspostavama modela revitalizacije i dugoročne zaštite pogođenih populacija širom planete. Najuža sfera njegovog interesovanja je istočni Jadran.

„Moj posao obuhvata širok apekt terenskog i laboratorijskog angažmana. Na terenima radimo vrlo često bliske interakcije sa ajkulama i ražama, koja podrazumijevaju praćenje intrainterspecijskih interakcija, pregled jedinki i uzorkovanje biološkog materijala, mapiranje staništa i mrijestilišta, mapiranje antropogenih pritisaka, izradu foto-video dokumentacije i mnogo povezanih aktivnosti. Kada ronjenje iz objektivnih razloga nije moguće, ili u svrhu izviđanja terena, šaljem ROV podmornice kako bih dodatno ocijenio sam lokalitet. Na terenu također vršimo analize malog, te gospodarstvenog ribolova što je sastavni dio našeg posla. Upravo u tom koraku prikupljamo i uzorke, kako bi izbjegli ubijanje životinja“, objasnio nam je.

Pored rada na terenu, dio posla Andrej obavlja  u laboratoriji. Analize koje vrše pomažu u otkrivanju oboljenja kod ajkula, te utvrđivanju uzroka koji najčešće potiču iz njihove životne sredine.

„Nakon terena, posao se seli u laboratorije gdje pokušavamo da utvrdimo vezu između uočenih oboljenja, sa pritiscima koji vladaju u životnoj sredini. Sem toga, veliki dio mog posla obuhvata izrada naučne literature kao i predavanje na mnogobrojnim kongresima, univerzitetima, školama i drugim znanstvenim i znanstveno popularnim događajima“, napomenuo je.

Svoj put do saradnje sa ”National Geographyc” Andrej je opisao kao veoma težak. Ipak, uspio je, i danas ima jedan istraživački program u sklopu ”National Geographic” i ”California Academy of Science”, kao i nekoliko ugovora koji se tiču izrade publikacija i dokumentaraca. Takođe, ”National Geographic Learning” je na osnovu Andrejevog privatnog i poslovnog života zasnovao udžbenik iz naprednog engleskog za srednje škole.

„Put do pozicija u ”National Geographic” najlakše je opisati kao neshvatiljivo težak, no iskreno daleko je teže ostati na poziciji nego doći do nje. Kao rukovodilac studija pri ”National Geographic” radio sam sve do jeseni, a takođe sam i član Savjetodavnog vijeća za istraživače. Tim kojim sam rukovodio radio je opsežne studije na Mediteranskom moru, od kojih su neke rađene i u partnerstvu sa nekoliko BiH institucija. Kako smo tek priveli planirane aktivnosti kraju, rezultati dolaze uskoro, što je razlog više da nas pratite!“, izjavio je.

 

Andrej je takođe član ”Discovery Channel-a” kojem se priključio tako što je aplicirao na jedan od njihovih poziva. Prijavio se sa programom ”Plastic Sharks” koji je razvio tokom svog rada u ”National Geographic-u”, baziran na iskustvima sa terena i rezultatima preliminarnih studija u srodnim disciplinama.

„U okviru ovog programa planirane su opsežne terenske studije na sjevernom Mediteranu, praćene vrlo detaljnim laboratorijskim studijama s ciljem kvalitativno-kvantitativnih analiza mikroplastike u mreži ishrane, kao i razumijevanju mikroplastike i POPs (perzistentnih organskih zagađivača), koji se vrlo često vezuju za razvoj bolesti. Konačno, program će rezultirati jedinstvenim preporukama za mitigaciju mikroplastičnih kontaminacija, ali i uspostavu dugoročne konzervacije ciljanih vrsta“, pojasnio je.

Zajedno sa svojom kolegom Gregom, Andrej je 2008. godine osnovao neprofitnu organizaciju naziva Shark ADRIA Lab, koja danas po mišljenju ”National Geographic” važi za jednu od uticajnijih institucija u svijetu vezanih za istraživanje i zaštitu ajkula i raža. Organizacija je uglavnom fokusirana na vrste koje žive u Mediteranu, ali ipak nerijetko rade i na projektima širom planete.

„Sprovodimo širok spektar projekata koji za krajnji cilj imaju zakonsku zaštitu vrsta koje su predmet našeg interesovanja. Pored toga, radimo na brojnim edukativnim kampanjama, podizanju svijesti, te unapređenju visokog obrazovanja. Sjedište našeg Centra je u gradu u Naksar na Malti, te u BiH u Sarajevu“, kazao nam je Andrej.

Autorski rad zauzima značajno mjesto u njegovom životu, a do sada je napisao dvije knjige, „Sharks, skates and rays of the eastern Adriartic sea“ i „Teeth and jaws of the Adriatic sea sharks“, te 72 naučna rada i dvije monografije. Za svoj naučno-istraživački rad Andrej je dobio brojna priznanja.

„Dobitnik sam priznanja ‘Early Career Leader’ ispred ”National Geographic-a”, koji me svrstao u 15 najboljih znanstvenika ispod 35 godina. Nominovan sam i za osobu godine, zbog svojih doprinosa u istraživanju i zaštiti morskih pasa istočnog Jadrana. Dobitnik sam titule „InMuškarac“ od strane ”LadiesIn community”, te mnogih drugih priznanja“, izjavio je.

Za kraj, Andrej poručuje da je glavni razlog neuspjeha većine mladih ljudi nepostojanost, koja vodi i brzom odustajanju nakon nekoliko, često i banalnih prepreka. On smatra da tok misli velikim dijelom upravlja životom, te da je za postizanje onog što društvo definiše kao ‘kapitalni uspjeh’ potrebna veoma čvrsta volja, još čvršća vjera i bezuslovno neodustajanje.

Napiši komentar