Diplomirani inženjer arhitekture, nestranački član Savjeta Mjesne zajednice Centar 2, muzičar. Zbog svoje nepristrasnosti, objektivnosti i kritičkog razmišljanja, Goran Pivašević postao je jedan od najangažovanijih banjalučkih aktivista.

Piše: Aleksandar Gluvić

Poznat je po sviranju u etno grupi „Trag“, građanskoj inicijativi „Rekreativna zona Banjaluka“, biciklizmu, građanskom organizovanju, pokretanju inicijative „Banjalučka gradska bašta“, kao i oštrim kritikama nepravilnosti koje uoči u svojoj sredini. Kako se prisjeća u razgovoru za eTrafiku, Građanska inicijativa „Rekreativna zona Banjaluka“, nastala je 2014. godine kao reakcija građana na planiranu odluku tadašnje Gradske uprave za uspostavljanjem motornog saobraćaja na Banj brdu.

„Svi znamo da je Banj brdo jedno od najpopularnijih mjesta za rekreaciju građana. Upravo smo na osnovu te pozitivne navike građana imali veliku podršku građana koja je bila jedna od glavnih aduta naše inicijative. Uz konkretnu podršku građana imali smo i jasne argumente zašto je ta planirana odluka Gradske uprave loša. Pored toga što bi se na taj način uništio prostor za rekreaciju velikog broja građana, planirana odluka o uklanjanju kontrolne rampe i puštanju saobraćaja je bila opasna i u smislu bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju“, ističe Pivašević, te naglašava da je učešće građana kroz građanske inicijative propisano Statutom Grada, član 94, što bi građani trebalo da koriste.

Ono što javnosti nije poznato jeste da „Rekreativna zona Banjaluka“ zapravo ne postoji u pravnom smislu jer nikada zvanično nije ni pokrenuta.

„Nije se desila jer se nikada nije desila ni zvanična odluka Grada na koju bismo mi reagovali građanskom inicijativom i prikupljanjem potpisa. Ovdje je samo grupa građana koji smo pomoću medija skrenuli pažnju javnosti na određene moguće odluke Gradske uprave. Međutim, danas smo ipak stvorili prostor da kao građani budemo kontaktirani za bilo koje značajne intervencije na tom prostoru. Upravo u tome i leži snaga i uspjeh ovakvih udruživanja jer iza nas ne stoji niti jedna stranka, zbog čega i imamo veliku podršku građana“, naglašava on.

Pravilno vođenje građanske inicijative nije jednostavan posao jer je potrebno poznavanje propisa i procedura iz oblasti u kojoj inicijativa djeluje. Naravno, upornost i ulaganje slobodnog vremena su neizostavni.

„Što se tiče ‚Rekreativne zone Banjaluka’, u pitanju je već četiri godine davanja slobodnog vremena. Danas je već drugačiji način borbe i novi ciljevi, a to je da ‚Rekreativna zona Banjaluka’ postane brend ovog grada i zvanično prihvaćena od strane Gradske uprave“, objašnjava.

Gradska bašta kao simbioza

Kao koordinator, Pivašević učestvuje i u radu prve gradske bašte u Republici Srpskoj. Ističe da je cilj edukacija ljudi o bio uzgoju u gradskim sredinama, kao i to da je već nekoliko korisnika bašte odlučilo pokrenuti svoja seoska imanja.

„Ona je takođe nastala iz građanske inicijative u kojoj je određena grupa građana imala ideju koju je htjela realizovati, a to je da Banjaluka dobije svoju gradsku baštu. U početku sam u tu inicijativu došao informativno, kao neko koga je zanimala ta ideja, a kasnije kroz razvijanje cijele priče, osnivanja UG ‚Gradske bašte’, dobio sam čast da kroz iskustvo koje već imam u djelovanju u ‚Rekreativnoj zoni Banjaluka’ zajedno sa svojim kolegama postavimo cijelu priču ‘na noge’. Da bi se bilo koja priča postavila ‘na noge’ opet je neophodno poznavanje osnovnih elemenata funkcionisanja u Gradskoj upravi, sa kojom se i planiralo sarađivati“, govori nam on.

Projekat „Banjalučka gradska bašta“ prepremili su Biljana Banović i Goran Pivašević, da bi ga 2018. godine prezentovali u Gradskoj upravi Banjaluka. Uslijedilo je osnivanje udruženja građana, putem koga je traženo dobijanje gradske zemlje za realizaciju projekta. Ubrzo je potpisan ugovor sa Gradom Banjaluka, pa je ostalo samo da se sačeka proljeće 2019. godine i početak prve sezone „Banjalučke gradske bašte“.

„Kroz ovaj projekat želimo postići nekoliko osnovnih ciljeva. Želimo iskoristiti zapušteno gradsko zemljište na kojem ćemo stvoriti jednu novu vrijednost, a u ovom slučaju mjesto na kojem će ljudi moći zasnovati svoju baštu. Zatim, omogućiti građanima da nauče osnovne tehnike bio uzgoja u skladu sa prirodom koju inače promovišemo preko ovog projekta i na taj način ih naučimo da uzgoje svoju hranu, a pored toga steknu iskustvo i znanje kako bi se u budućnosti vratili i ponovo aktivirali život na selu. Mi u ovoj sezoni već imamo nekoliko članova koji će naredne sezone aktivirati svoja seoska imanja! Takođe, postali smo odvojeni jedni od drugih, tako da je ovo mjesto na kojem će građani ugodno provoditi svoje slobodno vrijeme, a uz to se povezati jedni sa drugima. Naš cilj je da Banjaluka stvori jedan takav prostor u kojem će pojedini građani moći da uzgajaju svoju hranu, a drugi građani i turisti imati priliku da provedu svoje slobodno vrijeme u jednom botaničkom vrtu. Postojeći prostor je neophodno dovesti do takvog nivoa koji bi imao upravo takvu namjenu“, ističe naš sagovornik.

Mijenjati saobraćajne navike

Aktivni je zagovornik i mijenjanja saobraćajnih navika, pa društvene mreže često koristi kako bi istakao pogrešan pristup problemu saobraćajnih gužvi u gradu.

„Svaki grad u svijetu ima iste probleme u saobraćaju kao i Banjaluka. Mnogi će pomisliti da je nedostatak dovoljnog broja kvalitetnih saobraćajnica u gradu uzrok stvaranju gužvi u saobraćaju. Po mom mišljenju, gužve svakom gradu se stvaraju zbog sve većeg naseljavanja fizički ograničenog prostora, uz loše navike prevoza ljudi. Svi smo mi zbog navike spremni sjesti u automobil i provesti svaki dan određeno vrijeme u gužvama, umjesto da svoju naviku promijenimo, uzmemo npr. bicikl i dođemo mnogo brže na svoje odredište. Naravno, postoje situacije kada je automobil stvarno neophodan, ali ovdje govorim isključvo o situacijama kada on nije neophodan i kada ga koristimo isključivo zbog navike koju smo sebi vremenom formirali“, govori on, te dodaje da vjeruje kako bi barem pet odsto građana Banjaluke promijenilo svoju naviku kretanja kada bi se uz pomoć jasne strategije Grada išlo prema tom cilju.

Važnost mjesnih zajednica

Na izborima za člana Savjeta Mjesne zajednice Centar 2, kao nestranački kandidat Pivašević je dobio  ukupno 35% glasova. Kako kaže, učestvovanje u izborima se danas smatra samo načinom za rješavanje finansija, a kao posljedicu dobijamo nestručne ljude na važnim funkcijama. Upravo mjesne zajednice smatra prvim i jedinim mjestom u kojem bi građani trebali tražiti i dobiti sve odgovore na svoja pitanja, primjedbe i sugestije.

„To je glavna veza koja treba da postoji u kontaktu građana i Gradske uprave. Nemoguće je filtrirati sve probleme direktno u Gradskoj upravi i na pravi način rasporediti prioritete za realizaciju. Mjesne zajednice upravo trebaju biti mjesta u kojoj će se prikupiti svi problemi i na određen način sukcesivno raditi na njihovom rješavanju. Svi osjetimo da mjesne zajednice danas nisu to što bi trebale biti. Kada bi se uradila analiza vjerujem da 20% građana ne zna tačno ni kojoj mjesnoj zajednici pripadaju, njih 60% ne zna ni gdje se ona nalazi, a 90% ih ne zna ni čemu tačno služe“, pojašnjava.

Kao osnovni problem mjesnih zajednica vidi njihovo formalno postojanje, kako bi se ispunili osnovni parametri koji su propisani pravilnicima koji uređuju tu oblast. Ali praktično one ne postoje.

„Koja mjesna zajednica ima svoj zvanični e-mail, svoj zvanični Viber broj? Moja želja je da principijelno pokrenem priču iz mjesne zajednice i pokušam uticati na određene promjene u okviru nje onoliko koliko kao pojedinac mogu to uraditi. Smatram da rad Savjeta mjesnih zajednica treba uozbiljiti, ali i adekvatno finansirati. Danas je taj rad na amaterskom nivou, a svi znamo da sve što je prepušteno nekome na volji i amaterskom pristupu nikada neće biti korektno urađeno. Promijenio bih uslove za kandidaturu članova Sajveta mjesnih zajednica na izborima u tom smislu da svaki kandidat koji ima želju da bude kandidat za člana Savjeta mjesne zajednice mora proći obuku i test znanja iz oblasti i odgovornosti koje su u okviru mjesnih zajednica. Svaki kandidat mora znati Statut Grada, znati Zakon o održavanju zgrada i određen period biti u rukovodećim organima Zajednice etažnih vlasnika i osjetiti problematiku jednog ZEV-a. Samo takva osoba bi ispunila uslove da postane kandidat za člana Savjeta mjesne zajednice. Isto tako, svi oni koji budu izabrani moraju biti adekvatno novčano nagrađeni za svoj budući rad (što je omogućeno pravilnicima), ali isto tako adekvatno sankcionisani i smijenjeni za svoj nerad. Da bi opravdao novčanu nagradu, svako od izabranih mora imati konstantno urađen posao na terenu koji bi se pravdali dostavljenim periodičnim izvještajima i konkretno realizovanim poslovima. Samo se na takav način može poboljšati kvalitet rada mjesnih zajednica koje bi kroz određen period dale i konkretne rezultate – više građana koji im vjeruju i koji dolaze“, smatra Pivašević.

Svira sedam instrumenata

Pored građanskog aktivizma, Goran se bavi i muzikom, a svoje početke bilježi u kulturno umjetničkom društvu „Pelagić“ gdje je u tamburaškom orkestru svirao basprim, a u narodnom orkestru gitaru. U muzičkoj školi je svirao harmoniku, dok se od 2007. godine zanima za tradicionalne instrumente.

„U početku sam svirao frulu u etno grupi ‚Gora’, a od 2008.  godine u etno grupi ‚Trag’ pored frula sviram gajde, kaval i tamburu“, priča Pivašević.

Kada smo ga upitali za motivaciju, pojasnio nam je da ona leži u tome da svaku formalnost koju primijeti, a koja pravi određen problem, promijeni u realnost, nalaženje rješenja i stvaranje konkretanog rezultata.

„Svaki problem koji je suprotan standardima i važećim pravilnicima, koji su opšte prihvaćeni i usvojeni, korigujem do tog nivoa da tog problema ne bude. Čemu nam služe zakoni, standardi i pravilnici, ako ih se nećemo pridržavati? Građani su sve nepismeniji i zbog toga im ove stvari sve više postaju nebitne, a to i te kako odgovara pojedincima koji iskorištavaju društvo. Da bi tražio svoja prava moraš znati od koga ih trebaš tražiti i tačno na koji način. Čak i kada je problem mali, ako se riješi na pravilan način, to postaje velika stvar. Zato ne treba kritikovati pojedince koji žele možda riješiti sitne probleme, već im treba dati podršku da se taj problem kvalitetno riješi i ne tražiti od njega da rješava krupnije probleme kojima još nije dorastao, a koje vi možda smatrate bitnim. Ono što smatrate bitnim pokrenite vi lično, ali na ispravan način“, za kraj savjetuje Pivašević.

Ovaj tekst je kreiran u sklopu projekta “Snaga pozitivne priče”, koji realizuje eTrafika.net a podržavaju USAID i IOM. Autor ovog teksta je odgovoran za njegov sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odražavaju stavove USAID i IOM.

Napiši komentar