fbpx

Duško Tadić (36) je dobro poznato ime Banjaluke i njene šire okoline. Ovaj atletičar, aktivista, političar te direktor i osnivač Banjalučke trkačke lige, iz dana u dan pokazuje da invaliditet nije prepreka za bavljenje sportom, te da su promjene u društvu moguće, ukoliko se na njima vrijedno i predano radi.

Piše: Melani Isović, naslovna fotografija: Melani Isović

U društvu je poznat po svom istrajnom zalaganju koje je dovelo do izgradnje trim staze u parku Mladen Stojanović te po činjenici da je zajedno sa kolegama iz Atletskog kluba “Banjaluka” zasukao rukave i izgradio teretanu u sklopu Gradskog stadiona. Duško je Banjalučku trkačku ligu osnovao sa ciljem da se zahvali i oduži građanima i gradu na podršci i promociji, tako što će i on sportom pomoći onima  kojima je pomoć potrebna.

Podrži eTrafiku

“Želio sam da se na jedan način odužim tim ljudima, kao i gradu na promociji. Jednostavno kao što su meni ljudi pomagali, da i ja pokušam pomoći drugima. Prva trka koju smo organizovali bila je za malu Saru Vujinović  i za Crveni Krst, tada se rodila želja da organizujemo Banjalučku trkačku ligu. Ideja je bila da imamo četri različite trke na četiri različite lokacije, a putem tih trka bismo pokušali da skupimo novac za one kojima je potrebna pomoć. Tokom ove dvije godine, koliko postoji Banjalučka trkačka liga, prikupljamo i novogodišnje paketiće za djecu iz socijalno ugroženih porodica kao i djecu sa invaliditetom. Broj paketića se iz godine u godinu povećava. To sigurno nećemo prestati raditi, nego ćemo rasti iz dana u dan sa tim akcijama”, ističe Tadić te dodaje da su reakcije na Trkačku ligu pozitivne i da su svoje ciljeve ostvarili upravo uz pomoć sugrađana.

Jedna plemenita inicijativa koja ima veliku podršku građana i nesumnjivu korist za društvo Republike Srpske jeste ona za besplatne udžbenike za osnovce. Duško ju je pokrenuo u jeku prošlogodišnje predizborne kampanje, nakon što je peticiju potpisalo oko pet hiljada građana.

Duško Tadić, foto: Melani Isović

“Inicijativa je podržana od strane Narodne skupštine Republike Srpske, rekli su da će pokrenuti socijanu kartu da vide koliki je broj učenika i koji je broj djece kojima su, za početak, knjige neopodne. Pored toga što čekamo njihov prvi korak, mi smo organizovali akciju prikupljanja udžbenika od školaraca koji su završili školsku godinu i te udžbenike ćemo donirati onima kojima su trenutno potrebni. Tako da smo mi već korak ispred Ministarstva prosvjete. Čekaćemo njihov korak, ali ćemo nastaviti sa ovim akcijama dokle god se od strane institucija ne realizuje da svako dijete dobije besplatne udžbenike”, tvrdi Duško.

Atletikom se počeo baviti sasvim slučajno. Nakon brojnih operacija koje je imao, poslije kojih je nakupio i višak kilograma, Duško je odlučio da smrša ne sluteći da će atletika postati sastavni dio njegovog života. Trčao je veliki broj trka, kako u RS i BiH, tako i u inostranstvu, a među značajnijim je trka Otvorenog prvensta Italije u Trstu, zatim trka Otvorenog prvenstva Hrvatske koje je održano u Puli, a na  kojem je zauzeo prvo mjesto. Prvak je RS i BiH na 100 metara, a 2014. godine je ispunio i normu za nastup na Evropskom prvenstvu u atletici za osobe sa invaliditetom u Velikoj Britaniji.

“Generalno, atletičari sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini se mogu prebrojati na prste obje ruke. Na početku je bilo teško pogotovo kada sam ‘ganjao’ norme za veća takmičenja. Kada sam ispunio norme za Evropsko prvenstvo, bila je godina kada su nas zahvatile velike poplave i bio je apsurd da od grada tražim sredstva za odlazak na takmičenje. Takođe, veliki je problem kad iz entiteta Republike Srpske izraziš želju da nastupaš za Bosnu i Hercegovinu pa u većini slučajeva nemaš podršku institucija. Ko zna, možda sam tad mogao napraviti neki rezultat. Ali vidjećemo, postoje sada neki drugi atletičari koji će sigurno da opravdaju rezultatima i da daju veliki doprinos razvoju ovog sporta”, objašnjava Tadić.

Pored toga što je atletičar i aktivista, Duško je angažovan i u politici. Za političko djelovanje se odlučio zato sto je to bio jedini način da pokrene ideje koju je imao.

“Tada i dan danas iskorištavam politiku kako bih realizovao ideje u koje zaista vjerujem, a ne da bih dobio neku drugu ličnu korist. Politika je za mene vjera u ideje koje želim da realizujem, ne gledam na to da li ću uspjeti  u nekom političkom smislu, da li ću dobiti neku funkciju ili da ću postati narodni poslanik, odbornik ili slično. To sve ide spontano, u slučaju da jednog dana građani prepoznaju ovo što radim oni će me možda i nagraditi  svojim glasom koji će doprinijeti da možda dođem do mjesta odbornika u gradu. Sa tog mjesta mogao bih dosta više da uradim, a ako do toga i ne dođe ja nastavljam da radim na ovaj način koji se pokazao kao dobar i koristan za zajednicu“, ističe naš sagovornik.

S obzirom da politiku gleda na drugačiji način, navodi da većina i nije upoznata sa njegovim političkim stavovima.

“Jedan određeni dio jeste mada koliko čujem većina me smatra  nekim ‘šarlatanom’. Zato što ja politiku gledam sa neke svoje tačke gledišta, a ne tako kako je gledaju drugi. Za mene politika nisu kravata i odijelo, politika je za mene zasukan rukav i svakodnevni rad na stvarima kojim vjerujem”, ponosno ističe Duško.

Akciju prikupljanja PET ambalaže, u koju se uključio veliki dio stanovništva najvećeg grada Srpske, Duško je iskoristio i za promociju zdravog okoliša, a prihod od prodaje ambalaže je iskoristio za kupovinu prazničnih paketića za djecu s invaliditetom. Smatra da je važno biti društveno odgovoran i aktivan jer je to jedini način da se stvore bolji uslovi za nas i za našu porodicu, komšije i sve ostale građane.

“Prvenstveno treba promijeniti svijest građana, možda će se mnogi naljutiti, ali Banjaluka je jednostavno podijeljena na masu frakcija. Svi optužuju jedni druge, dok se jedan mali broj građana trudi da na razne načine promijeni nešto u društvu.  Jednostavno, ako želimo bolje uslove za nas i za buduća pokoljenja moramo da nađemo zajednički jezik i zajednički put i da na tom putu radimo zajedno, a ne svakodnevno da se dijelimo na ove ili one”, završava Duško razgovor za eTrafiku.

Ovaj tekst je kreiran u sklopu projekta “Snaga pozitivne priče”, koji realizuje eTrafika.net a podržavaju USAID i IOM. Autor ovog teksta je odgovoran za njegov sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odražavaju stavove USAID i IOM.

 

Napiši komentar