Zapaženi uspjesi na fakultetu uz paralelan stalan posao svojevrsan je paradoks današnjeg vremena. Ipak, studentkinja Tehnološkog fakulteta i koordinatorica aktivističke grupe u Centru za životnu sredinu (CZZS) Duška Kudra (23) primjer je suprotnog.
Piše: Sandra Ćurlić
Posredstvom međunarodnog udruženja za razmjenu studenata (IAESTE) obavljala je praksu u Njemačkoj prije dvije godine, a trenutno čeka odgovor za praksu u Argentini. Tokom boravka u Njemačkoj uvidjela je ogromnu razliku po pitanju nivoa znanja između studenata ovdje i tamo, shvatila da je njeno znanje samo teoretska podloga, te koliko toga još od njih može naučiti. Zato sa entuzijazmom očekuje praksu u Argentini gdje će raditi na instrumentalnim analizama vezanim za njenu struku.
Uporedo sa stručnim usavršavanjem gradila je i volonterski staž. Vjerujući da je dobro da radi nešto korisno za sebe i za druge, još u gimnazijskim danima počinje sa angažovanjem u raznoraznim sekcijama, zatim u nevladinim organizacijama poput Asocijacije XY i OKC-a. Ti putevi doveli su je u Centar za životnu sredinu, čija je članica već šest godina, dok posljednjih godinu dana kooridiniše rad aktivističke grupe.
„Realizujući različite aktivnosti u organizaciji, zainteresovalo me sa kojim se to sve problemima životna sredina suočava i kako se oni odražavaju na lokalnu zajednicu, što predstavlja i primarni razlog zašto sam se priključila organizaciji“, govori nam ona.
Vremenom su je ljudi, atmosfera i međusobno poštovanje naveli da zavoli kolektiv i ostane u njemu. Pored međuljudskih odnosa na taj čin privukao ju je i aktivizam. Borba za pravdu i pravičnost cjelokupnog sistema i pomaganje zajednici doveli su je na mjesto koordinatorke aktivističke grupe, čija je uloga da na kreativan i javan način prikaže sve tehničke i pravne stvari koje se dešavaju u organizaciji. Cilj joj je da zanimljivim akcijama skrene pažnju građanima i da ih zainteresuje o aktuelnim problemima koji se tiču životne sredine.
„Glavni problem sa kojim se suočava čovječanstvo jeste sam način života, korištenje prirodnih resursa, ali i pravac razmišljanja kojim se vodimo. Možda zato što spadamo u grupu nerazvijenih zemalja nismo svjesni načina na koji se proizvodi hrana, koliko je zastupljena eksploatacija resursa, a kamoli kakav to uticaj ima na okolinu“, dodaje Duška.
Da je realnost takva svjedoči i izgradnja hidroelektrane u gornjem toku rijeke Sane. CZZS je organizovao protestne izlete krajem prošlog mjeseca, već šestu godinu za redom. Iako su dobili sudsku presudu i oborili Studiju uticaja o životnoj sredini, izgradnja je ipak započeta. Međutim, podrška ljubitelja prirode nije izostala. U slopu aktivnosti tokom izleta, kajakaši iz BiH zajedno sa kajakašima iz Srbije, Crne Gore i Slovenije spustili su se niz Sanu. Ono što su posebno istakli, a čega mi nismo dovoljno svjesni, jeste da posjedujemo prelijepu prirodu koju moramo sačuvati.
„Nastojimo predočiti građanima važnost prirodnih bogatstava u našoj državi, polako im podizati svijest, ali istovremeno i graditi ljubav prema domovini.“
Takođe aktuelna i veoma značajna kampanja jeste borba za očuvanje Nacionalnog parka Sutjeska pod nazivom “Bitka za Sutjesku“. U cilju da što više ukaže građanima na važnost Sutjeske, CZZS je organizovao istraživački kamp na kojem su otkrivene nove vrsta biljaka koje do sada nisu bile poznate stručnoj javnosti. Imajući u vidu multidisciplinarnost oblasti životne sredine i održivog razvoja, postoji i mnoštvno drugih aktivnosti i u drugim oblastima kojima se CZZS bavi, kao što su održive zajednice i održivi razvoj, javni prostor, genetski modifikovani organizmi (GMO), poljoprivreda, međunarodne finansijske institucije i slično, te im je ambicija da se ove oblasti prošire i prerastu u programe.
„Ljudi moraju postati svjesni činjenice da se svaki problem životne sredine reflektuje na socijalno-ekonomsko stanje. Ukoliko nastavimo da živimo ovim tempom iskorištavajući resurse na ovaj način, možemo da očekujemo ogromne posljedice u vidu prirodnih katastrofa, a nedavno smo bili i svjedoci jedne. Poplave koje su nas zadesile prije dvije godine su pravi primjer šta je sve priroda u stanju napraviti kao i toga da nismo spremni na njih“, zaključuje Duška i kao osnovni uzrok tome navodi klimatske promjene koje su zaslužno ponijele titulu najvećeg problema današnjice.
Na pitanje o odzivu građana tokom javnih akcija odgovara da to zavisi od bliskosti ljudi sa temom i koliko suosjećaju sa njom. Kaže da ljudi postaju svjesniji problema sa kojima se suočavamo, te ističe da je ponosna na činjenicu da se povećao broj članova u organizaciji.
Prije dvije godine CZZS postaje pridružena najvećoj ekološke mreže organizacija Friends Of The Earth International zahvaljujući čemu rade na nivou čitave BiH.
„Prednosti toga su mnogostruke, dobijamo ne samo njihovu podršku kako u finansijskim sredstvima, već i stručnu pomoć, kao i međusobnu saradnju na zajedničkim aktivnostima i projektima“, navodi naša sagovornica.
Time su automatski postali članica Young Friends Of The Earth, posredstvom koje članovi i članice Centra dobijaju priliku da putem seminara, radionica i kampova putuju van BiH, razmjenjuju iskustva i stiču nova poznanstva.
Kako sama kaže, kroz rad sa organizacijom spoznala je kako funkcionišu ljudi u lokalnoj zajednici, ali i vlast. Proputovala je mnoge zemlje Evrope, upoznala ljude iz svih dijelova svijeta i upravo ta raznolikost i multikulturalnost, saznanje da nije sve u monetarnom svijetu predstavljaju joj najveći podsticaj i motivaciju za daljim napretkom.
„Bolna tačka je što se moramo boriti protiv sistema u kojem živimo ali to svakako nije razlog za odustajanje. Određeni nivo žrtve se mora dati u borbi za bolje sutra. Potrebno je opskrbiti se što većim znanjem, voljom i motivacijom, ali i poraditi na svojoj empatiji“, poručuje Duška.
Tekst nastao u sklopu projekta “Može i drugačije”, koji finansira Fondacija SHL
eTrafika.net
