Dobra poslovna ideja, znanje, jaka volja i djedovo imanje bili su dovoljni za Petra Radulovića i njegovu sestru da započnu posao u poljoprivredi tehnologijom organske proizvodnje. Prvo heljda, a onda i raženo brašno, laneno sjeme i ulje, spelta .. Danas, nakon tri sjetvene sezone, posao ide samo uzlaznom putanjom, a ovaj mladi preduzetnik podijelio je s nama koje su dobre ali i one negativne strane bavljenja preduzetništvom u našem društvu.
Piše: Milica Soldat
Prije svega, potrebno je znanje. Iako još uvijek apsolvent, Radulović ističe da mu je fakultetsko znanje dosta pomoglo i da ga je lako mogao primijeniti u poslu.
“S obzirom da smo imali kvalitetne profesore koji su ostvareni u svojim branšama, preneseno nam je primjenjivo znanje i iskustvo koje je od izuzetne pomoći tokom bavljenja poslovanjem,” priča Petar.
Ipak, više od svega potrebni su hrabrost i velika želja da nešto napravite sami, a ne da čekate skrštenih ruku da neko drugi to uradi umjesto vas.
“Na osnovu istraživanja tržišta koje je pokazalo da postoji veliki potencijal u tržištu organskih proizvoda, sestra Marija i odlučili smo da pokrenemo proizvodnju heljde. Baš u tom periodu Centar za studije i istraživanje GEA u saradnji sa USAID-om organizovali su studentsko takmičenje u poslovnim planovima, gdje smo sestra i ja osvojili novčanu nagradu. Nakon toga pokrenuli smo proizvodnju heljde na zapuštenom djedovom imanju u selu Bara u opštini Petrovac.”
Podrška porodice i bliskih ljudi, još je jedna važna karika u lancu uspjeha.
“U uzgoju nam pomaže uža i šira porodica, kao i nekoliko komšija. Podrška dolazi u svakom smislu. S obzirom da su naši ciljevi realni i mjerljivi, naišli smo na brojne dobre ljude voljne da pomognu u njihovom ostvarivanju,” priča Petar.
Radulovići su imali sreće da su naišli i na razumijevanje lokalnih, ali i državnih istitucija za njihov poduhvat.
“Moram istaći da imamo podršku od strane lokalnih zajednica Drinić – Petrovac , Bosanski Petrovac , Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nekoliko nevladinih organizacija i više pojedinaca koji su prepoznali incijativu koja se bazira prevashodno na ekonomskoj održivosti,” zahvalan je Petar.
Kvalitet heljde i drugih ratarskih kultura koje proizvode brat i sestra Radulović prepoznali su kupci čitave banjalučke regije. Kada znate šta radite, imate strpljenja i spremni ste da svoje ideje sprovedete u dijelo, onda možete i računati na dobru zaradu od onoga čime se bavite, poručuje Petar.
“Poljoprivredna proizvodnja jeste unosan posao ako joj se pristupi sa odgovarajućim znanjem, vještinama i tehnikama. Stoga treba biti strpljiv jer se do toga ne dolazi preko noći. Svako ko želi da se upusti u poslovnu avanturu treba da voli ono što radi i da ima visok stepen samokontrole. Prije ulaska u posao potrebna je velika priprema, a ona se odnosi na analizu vlastite ideje, analizu tržišta, izgradnju vlastitih kompetencija, umrežavanje i slično. Nakon pripreme, vaša vizija postaje jasnija. Na osnovu našeg trogodišnjeg rada možemo reći da je ogroman uloženi trud i rad, danas svakako isplati.“
Kao i u svakom drugom poslu, i u poljoprivredi postoje brojni problemi. Ipak, kada ste sigurni u sebe i znate šta želite, možete postići bilo šta, samouvjereno priča Radulović.
„Tačno je da je teško, ali nije nemoguće. Šanse uvijek postoje za one koji žele da ih vide, zato je važno razmišljati izvan okvira i biti vođen ljubavlju i strašću. Takođe, važno je uraditi dobru ličnu procjenu i znati koje su vlastite prednosti i mane. Na taj način nam postaje kristalno jasno koji nam profili ljudskih i materijalnih resursa trebaju da bi došli do ostvarenja svojih ideja.“
Nedostatak mehanizacije i nedovoljno informisanje stanovnistva o zdravoj hrani, samo su neke od teškoća sa kojima se susreo ovaj mladi poljoprivrednik.
“Poteškoće su sastavni dio svakog bitisanja pa i poslovanja. Činjenica da nismo imali mehanizaciju jeste predstavljala veliki izazov. Zahvaljujući nesebičnoj podršci rođaka i komšija uspjeli smo posuđujući traktor i priključke da završimo prvu sjetvu, koja je pokazala da ima smisla baviti se ovim poslom. Sljedeća velika prepreka od strane rodbine i lokalnog stanovništva jeste nerazumijevanje trenda na svjetskom i domaćem tržištu po pitanju zdravoga načina življenja.“
Petar je prepoznao i prednosti udruživanja sa ostalim mladim ljudima koji se bave poljoprivredom, u namjeri da se postigne jedinstven prepoznatljiv brend.
“Veliki problem je nedovoljan obim proizvodnje. Rješenje smo uvidjeli u udruživanju sa ostalima mladim ljudima koji imaju isti pogled na riješenje problema samozapošljavanja. Analogno tome u procesu smo pripreme papirologije za osnivanje poljoprivredne zadruge. Rješenje jeste poslovanje pod jedinstvenim imenom, koje će biti prepoznatljivo po organskoj proizvodnji. Narodna izreka koja najviše govori o putu kojim idemo kaže – što te ne slomije, to te ojača!”
Petrov savjet za mlade početnike u oblasti poljoprivrede je da nista ne rade na svoju ruku i da prihvataju savjete ljudi koji već imaju iskustva.
“Važno je da učimo iz tuđih iskustava kako ne bismo pretrpjeli veliku štetu. Takođe prilikom započinjanja procesa proizvodnje trebalo bi da se krene sa manjim površinama dok se ne ovlada adekvatnim tehnikama i tehnologijama proizvodnje.”
Kada, uprskos svim preprekama, ostanete istrajni i uporni u svojim namjerama, onda dolazi i do prvih rezultata dobrog rada. Radulovići su, tako, već uspjeli da prošire proizvodnju.
“Nakon tri sjetvene sezone, kupci su prepoznali kvalitet na osnovu kojeg se nesmetano odvija prodaja. Prošle godine uveli smo proizvodnju raženog brašna, lanenog sjemena, lanenog ulja i spelte koja se takođe uzgaja tehnikama organske proizvodnje. To je razlog više za kupovinu jer nam je cilj da uvodimo inovacije i proširujemo ponudu kako bi išli u susret našm kupcima.”
Radulovići poručuju svim mladim ljudima da ne bježe sa sela i da bavljenje poljoprivredom na našim prostorima može biti itekako unosan posao.
“Ovo je veoma perspektivan posao i mladi ljudi svakako treba da razmisle o nekoj djelatnosti u vezi sa poljoprivredom. Proizvodnju hrane smatram našom strateškom prednošći u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini u odnosu na ostatak Evrope i svijeta, a agro sektor izuzetno je važan za dalji razvoj našeg društva,” smatra Petar.
Petar ima jasne ciljeve i planira da istraje u njihovom ostvarivanju.
“Planirano je da ove godine osnujemo poljoprivrednu zadrugu sa mladim ljudima koji vide šansu u agrobiznisu na području Drinić – Petrovca. Na površini od 250 dunuma planirana je sjetva koja će uključivati proizvodnju heljde, raži, lana, spelte i kukuruza bez korištenja hemijskih sredstava. Nastupićemo sa jedinstvenim imenom i standardom kvaliteta, gdje ćemo jednim dijelom zadovoljiti potražnju na tržištu zdrave hrane.” priča Petar.
Poruka Radulovića svim mladim ljudima je:
“Ne dopustite da vas napusti dječiji duh, živite svoje snove i prilagodite ih realnosti. Za svaki uspjeh, ako postoji volja, naći ćete i način, a uz dobru ideju i veliku upornost sigurno ćete naći i savjetnike i finansijere za ostvarenje vaših namjera.“
Tekst nastao u sklopu projekta “Može i drugačije”, koji finansira Fondacija SHL, a glavni partner je Hypo Alpe Adria banka.
eTrafika.net
