Izložba slika Milana Konjovića otvorena je u banjalučkom Muzeju savremene umjetnosti i biće postavljena do 20. jula. Posjetioci će moći da pogledaju 73 slike koje su u Banjaluku prenesene iz Konjovićeve galerije u Somboru.
Autor izložbe, likovni kritičar iz Novog Sada Sava Stepanov, rekao da je ovo izložba s tezom koja ima naziv „Inicijative Milana Konjovića na raskršćima srpske umjetnosti 20. vijeka”.
„Konjović je slikao ukupno 80 godina, od 1913. do 1993., i za to vrijeme je u nekoliko navrata izbijao na vrhunske pozicije srpske umjetnosti. Ove slike ovdje pripadaju Konjovićevoj galeriji iz Sombora koju je sam slikar osnovao 1965. i tako godinama bio jedini živi slikar koji je imao svoju galeriju“, kaže Stepanov.
Direktor galerije „Milan Konjović“ iz Sombora, Peter Mraković, kaže da je izložba Konjevićevih djela u protekle dvije godine počela da obilazi i svjetske kulturne centre, a prije Banjaluke izlagana je u Parizu, Pragu, Beču, Budimpešti, Celju…
„Ova izložba je značajna jer nisu izložene samo slike, nego i dokumetacija koja prikazuje čitav biografski život Milana Konjovića“, priča Mraković.
Muzej savremene umjetnosti u Banjaluci već treću godinu zaredom u ljetnom periodu organizuje velike izložbe, što dokazuje kako Banjaluka može da pulsira umjetnošću i kulturom, a ovog ljeta odiše djelima Milana Konjovića kao što je to bilo prije 33 godine kada je Konjević imao izložbu u Banskom dvoru, rekla je direktorica Muzeja, Ljiljana Labović Marinković
„I da su tri velike slike Milana Konjovića ovdje bilo bi dovoljno razloga da se dođe u Muzej savremene umjetnosti, 73 slike su 70 puta veći razlog da se to i učini u narednih mjesec dana“, priča Labović Marinković.
Kustos Muzeja savremene umjetnosti, Lana Pilipović, podsjetila je da je Konjović u svom dugom slikarskom radu mijenjao pravce, ali i da je najviše ostao vjeran ekspresionizmu pomoću kojeg je mogao najbolje da se izrazi.
„Krenuo je od standardnog klasicizma, zatim je napravio nekoliko slika u kubizmu ali je shvatio da taj pravac nije za njega. Nakon toga otkriva ekspresionizam koji će biti njegov najači izraz. Konjević slika svoju viziju stvarnosti a ne bukvalno prenošenje, kroz temperamentnost, brzinu pokreta i nevjerovatni kolorit. Nije se pronašao ni u socijalističkom realizmu koji je bio aktuelan u posljeratnom periodu u Srbiji. Pedesteih godina umjetnici u Srbiju okreću se modernizmu, ali i u tom pravcu se Konjević zadržao kratko jer mu takođe nije odgovarao po temperamentu. Sljdeća faza u njegovom stvaralaštvu je postmodernizam, gdje on slika motive sa vizantijskih ikona ali opet u svom stilu slikanja, ekspresionistički“, prisjetila se kustos Pilipović.
Osim slika, banjalučka publika u narednih mjesec dana imaće priliku da pogleda i dokumentaciju iz života Milana Konjovića među kojima je i foto dokument performans, dokaz da je Konjović još 1962. godine radio javno slikanje pred publikom, radeći performans koji se kao forma javio tek deset godina kasnije.
eTrafika.net – Sonja Terzić
