Zapadni dio Bosne i Hercegovine, odnosno Kanton 10, je pravo malo turističko blago. Svojim vrletima, predivnim krajolicima, parkom prirode „Blidinje“, divljim konjima, te bogatom gastronomskom ponudom očarava svakog posjetioca. Ipak, kao i mnoge druge bh. destinacije, ni ovaj kraj sa svojim potencijalima nije dovoljno prepoznat i promovisan. Kako bi predstavili sve ono što ovaj region Bosne i Hercegovine može da ponudi, inicijativa „Odmori u BiH“ je organizovala još jedno putovanje za bh. novinare. Ovaj put odredište su bili Kupres, Livno i Tomislavgrad.

Piše: Nataša Tomić, Foto: Mirza Agić

Postoje destinacije koje su se posljednjih godina izdvojile svojom ponudom i koje privlače sve veći broj turista. Jedna od lokacija o kojoj se u posljednje vrijeme mnogo priča je Livno – prvenstveno zbog divljih konja koji se mogu naći na okolnim planinama. Dalje, Kupres i Tomislavgrad imaju takođe mnogo toga da ponude. Kupres ima brojne mogućnosti za razvoj zimskog turizma a Tomislavgrad svoju bogatu kulturnu i istorijsku zaostavštinu. Tu je i odlična gastronomska ponuda sa fokusom na sireve koje proizvodi Livanjska mljekara te Eko sir „Puđa“. Stanovnici ovog područja u šali kažu da nisu ni Bosna ni Hercegovina već ono „i“ između.

Prva lokacija u sklopu ove posjete je bila etno selo i sportsko-rekreacijski centar u Rostovu koji je otvoren još 1984. godine. Pored etno sela u kojem se mogu pronaći i razni alati i pribori a koji raspolaže i smještajnim kapacitetima, se nalaze i teniski tereni, sportska dvorana, staza za planinarenje i biciklizam. Centar uglavnom služi kao zimovalište i rekreacijsko-sportski centar za sportaše i klubove.

Etno selo Rostovo

Da je zimski turizam potencijal Kupresa, pokazuje i  Adria ski centar. On u svojoj ponudi ima dva hotela i motel, restoran i skijališta na više od 13 kilometara staza. Takođe, u ponudi je i škola skijanja i snowboardinga, a gradi se i kompleks fudbalskih stadiona.

Načuli smo i da su Kuprešani vlasnici Ginisovog rekorda kojeg drže od prošle godine. Naime, na jednom su mjestu uspjeli skupiti najviše ljudi sa istim imenom, tačnije 2.325 muškaraca koji se zovu Ivan. Isti su rekord pokušali tri puta oboriti u New Yorku.

Ski centar Adria

Nakon posjete Kupresu uslijedio je put za Livno, a vrijeme je bilo rezervisano za Franjevački muzej i galeriju Gorica. Ova ustanova već decenijama skuplja i čuva bogato kulturno–istorijsko naslijeđe Hercegbosanske županije.

Eksponati u Franjevačkom muzeju u Livnu

Muzej je formiran iz više dijelova, odnosno sa arheološkom, etnografskom, umjetničkom, numizmatičkom i sakralnom zbirkom te zbirkom starog oružja. Sastavni dio Muzeja je galerija sa stalnom postavkom slika bosanskohercegovačkog slikara Gabriela Jurkića, bogato opremljena biblioteka, arhiva, fototeka i medicinska oprema fra Mihovila Sučića. U muzeju se nalazi i najstarije vuneno platno u Evropi koje potiče iz 1150. godine p.n.e.

Ovaj dio je poznat po siru, a u Livnu, Tomislavgradu, Grahovu, Glamoču i Drvaru on nosi i oznaku originalnosti i geografskog porijekla. U Livanjskoj mljekari ističu da  je proizvodnja ovih sireva počela još za vrijeme Otomanske vlasti. Dugu tradiciju proizvodnje sira su obilježile i mljekarska i sirarska škola koje su postojale u sklopu tadašnjeg poljoprivrednog instituta. Prva proizvodnja se odvijala u distriktima Begovača, Pržine i Borova glava. Livanjska mljekara je ujedno i najveći proizvođač sira u BiH.

Degustacija sira i maslaca u Livanjskoj mljekari

Pored toga, u centru grada se može vidjeti stari most iz 17. vijeka a na nekoliko metara iznad njega i Duman, izvor rijeke Bistrice. Ukoliko pređete most i nastavite blago lijevo naći ćete se pored stijene ispod koje je Ivan Goran Kovačić završio svoju poemu „Jama“.

Stari most u Livnu

Ipak, prva asocijacija na Livno jesu divlji konji koji se nalaze na planini Cincar. Turistička agencija Continental Adventure upravo u svojoj ponudi ima i foto safari izlet te fotografisanje sa divljim konjima, a izleti su mogući i zimi.

Ova agencija za svoje ture koristi i električna bicikla Greyp bikes koja smo imali priliku i testirati i to u popularnom izletištu kraj rijeke Sturbe, gdje se nalazi i Rehabilitacijski centar za konje “Crna Stina“. U ovaj centar dolaze konji iz cijele Evrope na odmor i rehabilitaciju, a o njima se brine veterinarka i stručnjakinja Maksida Vogt koja već godinama proučava divlje konje.

Rehabilitacijski centar za konje “Crna Stina”

Nakon predivnog vremena provedenog u Livnu, uputili smo se u Tomislavgrad i to u Franjevački samostan i muzej Fra Jozo Križić. Gradnja same Bazilike svetog Nikole Tavelića oko koje samostan djeluje je započela 1924. godine i to u čast 1000. godišnjice krunisanja kralja Tomislava, koji je kraljem postao baš u Duvanjskom polju, današnjem Tomislavgradu. Bazilika čuva i sliku „Isus prijatelj malenih“ poznatog slikara Vlahe Bukovca. Ova slika je prešla dug put od svog izlaganja 1888. godine u Parizu jer je preko Engleske i Zagreba stigla u Tomislavgrad.

Bazilika svetog Nikole Tavelića u Tomislavgradu

Ovaj samostan čuva najveću kolekciju umjetnina afričkih plemena na Balkanu. Od preko 1.300 koliko ih posjeduju, u muzeju je izložen samo manji dio. Predmete su donosili fratri koji su kao misionari boravili u Kongu.

U Tomislavgradu je rođen i Virgilije Nevjestić, poznati grafičar koji je svoj život proveo u Parizu. Nakon njegove smrti, po njegovoj želji dio djela je vraćen u njegov rodni kraj, a upravo ovaj muzej ima stalnu postavku njegovih djela kao svojevrsni omaž svom sugrađaninu.

Dio afričke kolekcije samostana u Tomislavgradu

U sklopu samostana se mogu pronaći i kosti praslona koji je pronađen u Tomislavgradu. Ovo veoma vrijedno naučno otkriće je pronađeno u kamenolomu Cebara na rubu Duvanjskog polja i to prije devet godina. Istraživanjima, u kojima su učestvovali stučnjaci iz Sarajeva, Zagreba i Beča, je otkriveno da je riječ o praslonu, odnosno surlašu ili proboscidi iz perioda pliocena.

Na bazi tih otkrića, Franjevački muzej je otvorio poseban dio posvećen samo otkriću praslona. U njemu se mogu naći fosilni dijelovi kostiju, kljove i zubi te vjerna rekonstrukcija te vrste.

Fosilni ostaci praslona

Mjesto Rakitno, na putu koji od Blidinja vodi ka Posušju je sjedište radionice parfema od aromatičnih biljaka Veni, Vidi, Sensi čijoj smo prezentaciji prisustvovali.  Istovremeno smo dobili priliku i da degustiramo Boroviti – liker i med sa borovim iglicama. Njih pripravlja porodica Marić koja ljeti boravi na planini i prikuplja ljekovito bilje.

Nekropola stećaka u Dugom Polju je najveća na području parka prirode „Blidinje“ i obuhvata oko 150 spomenika. Nakon posjete nekropoli, putovanje je završeno posjetom Parku prirode Blidinje u kojem su nas dočekali ljubazni domaćini restorana Hajdučke vrleti. Ovaj park prirode je nastao 1995. godine i ponosi se istoimenim jezerom na najvišoj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini. Sami restoran je otvoren 1999. godine a svake godine organizuje takmičenje u laganju pod nazivom „Dobro slaži i ostani živ“. Ove godine će se takmičenje organizovati po 18. put, ali online zbog pandemije virusa korona.

Restoran ima i svoju republiku – Hajdučku republiku Mijata Tomića čije je sjedište upravo u Hajdučkim vrletima. Republika je osnovana 5. juna 2002. godine, a proteže se od najvećeg vrha Vran planine do kapelice sv. Ante sve do crte raskrižja Risovac – Kedžara. U njoj je zabranjeno osnivanje bilo kakve političke partije jer se smatra da politika kvari poredak i zdravlje ljudi.

Hajdučke vrleti

„Pravni poredak čuva i štiti elitna hajdučka garda. Republika ima vlastitu valutu, Ustav, zastavu, himnu i putovnice. Valuta je kubura, no Hajdučka Republika također prihvaća svaku valutu koja je stečena na pošteni način ili oteta od lopova i tajkuna. Himna Republike Mijata Tomića je ganga ‘Sv. Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu'”, stoji na zvaničnoj stranici Hajdučkih vrleti.

Takođe se može postati i državljaninom Republike. Potrebno je ispuniti obrazac online ili u prestonici Republike, dostaviti svoju sliku, sliku ljubavnice i odobrenje supružnika. Kao i svaka Republika, i ova ima svoja pravila, ali državljani imaju i određene pogodnosti.

Putovanje u Livno, Kupres i Tomislavgrad je i ovaj put organizovano od strane inicijative “Odmori u BiH”, koja uz podršku Evropske unije, u cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, poziva BiH građane da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije.

Podsjećanja radi, u sklopu inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promoviše bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.

Nekropola u Dugom Polju
Greyp bicikl
Unutrašnjost bazilike u Tomislavgradu
Parfemi Veni, Vidi, Sensi

Napiši komentar