Banjaluka 17. maja 2015. godine dobija svoj prvi polumaraton, kada će se učesnici trkati sami sa sobom, a ne jedni sa drugima. Uz školu trčanja i program pripreme koji traje tri mjeseca, bilo ko se može spremiti da izdrži trku dugu 21 kilometar i 97 metara.
Organizator prvog banjalučkog polumaratona i osnivač Trkačkog rekreativnog kluba TRK Vladimir Selec rekao nam je da od 01. februara kreće škola trčanja za sve one koji žele da se pripreme za polumaraton.
“Ljudi uglavnom trče 3-5 kilometara i na kraju su preporeni, što je i razumljivo. Ipak, ovdje se radi od drugačijoj filozofiji trčanja, pogotovo za početnike. To nije trka sa drugima već sa samim sobom, pokušavaš da pobijediš sebe i ostvariš ono za šta si mislio da je nemoguće. To zaista može svako, bez obzira da li je mlad ili star, ili možda ima višak kilograma. Trening je vrlo jednostavan. Dva puta nedjeljno se trči 3-5 km, dok se nedjeljom na tu kilomtražu dodaje 1,5-2 km. Ljudi se oduševe kada vide da sa tim povećavanjem mogu sve duže i duže da trče, a spremni su kada dođu do 17 ili 18 kilometra”, priča nam on.
Kako kaže, bitno je da se trči sporo, bez napora i očekivanja da ćete se nakon trke osjećati potrošeno. Naglašava da ne postoji presporo trčanje, ali brz tempo dovodi do zamora koji se postepeno akumulira i šteti organizmu. Takođe možete hodati, ukoliko ne možete trčati.
“Mora se voditi računa o koracima i pokretima, kako bi se efikasno koristili samo mišići koji su potrebni za trčanje. Laganim tempom se teško povrijedi, a upravo je u pripremama čar. Zatim dolaziš na start, oko tebe se nalaze hiljade ljudi koji su prošli isto što i ti, imate ista razmišljanja. U našoj školi trčanja će sa polaznicima raditi dva vrhunska trenera. Igor Mitrović je bivši prvak BiH na 10 km i polumaratonu, dok je Bojan Čubrilo bio drugi na prvenstvu BiH.”
Prijave za polumaraton i školu trčanja su u toku, a TRK ima posebnu ponudu za sve zainteresovane. Naime, škola trčanja od tri mjeseca košta 20 KM, dok je godišnja članarina u TRK-u 50 KM. Sada za 50 KM dobijate članarinu u klubu, školu trčanja i učešće u polumaratonu.
“Još danas je prijava na polumaraton 25 KM, zatim se penje na 30 KM i kasnije na 40 KM. Za sada imamo oko 100 prijavljenih i još mnogo najava, a za grupe od 10 i više ljudi dajemo popuste. Naše pesimistično predviđanje je oko 500 učesnika, dok su optimistične prognoze oko 1.000 njih.”
Uporedo sa polumaratonom se organizuje i trka Fun Run, koja traje kraće i namijenjena je opštoj populaciji ljudi. Pored učesnika, TRK-u su potrebni i volonteri. Sve dodatne informacije, kao i aplikacije za prijavu možete pronaći na sajtutrkbanjaluka.com.
Selec trči oko pet godina, dok se prije bavio košarkom. Do sada je istrčao pet maratona i više polumaratona, a naredne godine ide u Boston.
“Bostonski maraton je najstariji i on je san svih maratonaca. Zahtijeva određeno vrijeme kako bi se ljudi kvalifikovali za učešće, za moje godište je to bilo 3 sata i 25 minuta. Ove godine sam istrčao maraton u Beču za 3 sata 21 minut, čime sam se kvalifikovao”, govori nam on, te dodaje da je trčanje pozitivna droga.
“Jednostavno te uvlači u svoj svijet i nakon nekog vremena ne znaš za drugi način života. Ne postoje izgovori, samo ljenost.”
Ruta banjalučkog polumaratona
Polazi se od Trga Krajine, odakle se ide prema Mljekari, a onda desno za istočni tranzit. Zatim se trči preko Rebrovačkog mosta, do kraja Bulevara Desanke Maksimović. Dolazi se do kraja Bulevara vojvode Stepe Stepanovića, skreće desno kroz Mejdan, na kružnom toku se skreće lijevo pored škole i dolazi do Zelenog mosta. Kada se pređe most, trči se pored SUP-a i Ferhadije, do Tržnice a zatim lijevo prema Gimnaziji, gdje se skreće desno i ide preko stare autobuske stanice, sve do škole u Rosuljama. Kada se dođe do Mljekare završen je prvi krug, a na kraju drugog se vraća do Trga Krajine gdje je cilj. Rekreativcima je u prosjeku potrebno oko 2,5 h da bi istrčali ovu rutu, kaže nam Selec.
Savjeti za trkače
– Piti vodu tokom trčanja
– Lagano se obući
– Ako je cilj skidanje kilograma, prvih pet kilometara trčati laganije da bi se više koristile masti kao izvor energije, a zatim ubrzati.
– Prilikom trčanja zimi nositi materijale koji ne propuštaju vjetar, kao i kapu i rukavice
– Voditi računa o ishrani
eTrafika.net – Vanja Stokić
