Iako pojam genetsko inženjerstvo zvuči kao da dolazi iz “sajens fikšn” filmova, kada razmislimo o uređajima koje koristimo svakodnevno, kao što je najobičniji pametni telefon preko kojeg možemo da surfamo internetom, kupujemo, obavljamo video pozive i šaljemo poruke ljudima na drugim krajevima svijeta, sve to je nekada predstavljalo fikciju. Da smo takav uređaj pokazali ljudima prije nekih 50ak godina, vrlo vjerovatno bismo svjedočili novom progonu vještica.

Piše: Ivana Ćurčić

Šta je onda to genetsko inženjerstvo i kako nam može pomoći?

Ljudi vrše genetske manipulacije nad biljkama i životinjama već hiljadama godina unazad pa smo tako, na primjer, od vuka dobili sve rase pasa koje danas imamo. Međutim, do otkrića DNK nismo znali kako to tačno funkcioniše.

DNK je kompleksna molekula koja daje instrukcije za rast, razvoj, način funkcionisanja i reprodukciju bića. Informacije su ”kodirane” u 4 nukleotida – adeninu, guaninu, citozinu i timinu. Ta 4 nukleotida su u DNK raspoređeni u bezbroj kombinacija i na taj način vrše instrukcije. Ukoliko se njihov raspored bar malo promjeni, dobije se potpuno novo biće. Od otkrića DNK do danas, naučnici su se ‘’igrali’’ pokušavajući da shvate kako tačno radi i kako se može mjenjati.

Prva genetski modifikovana životinja – miš, rođen je 1974. a prva jestiva genetski modifikovana biljka stigla je u prodavnice 1995. godine. U ovom periodu bilo je i pokušaja modifikovanja ljudskih bića, tako je kao pokušaj liječenja neplodnosti napravljeno prvo djete sa 3 biološka roditelja.

Koliko god ovo sve zvučalo impresivno, do sada nismo bili u stanju da ‘’hakujemo’’ genetski kod dovoljno jednostavno, brzo i jeftino da bi se isplatilo. Sve do izuma CRISPR-a, koji je ubrzao ovaj proces i preko noći spustio cjene genetskog inženjeringa za 99%. Nije lako objasniti koliko će ovaj izum zapravo izmjeniti svijet u kojem živimo, ali ima potencijal da zaustavi sve bolesti, da nas održi vječito mladim i, najzanimljivije od svega, doveo bi do toga da možemo ‘’dizajnirati’’ bebe prije rođenja.

CRISPR radi kao GPS sistem za nalaženje gena u ćelijama koje želimo da promjenimo, upalimo ili ugasimo. Zahvaljujući tome mogli bismo ga koristiti za ‘’gašenje’’ gena koji su zaslužni za razne bolesti poput alchajmera, dijabetesa, ili aktiviranje gena koji su poželjni, recimo, gena za plave oči. CRISPR bi se takođe mogao koristiti i za liječenje raka. Ćelije raka su mutirane ćelije u našem tijelu koje se ‘’sakrivaju’’ od imunog sistema, tako da ih ne može naći i uništiti. CRISPR nam daje mogućnost da te ćelije detektujemo i da ih se riješimo. U budućnosti bi liječenje raka moglo biti pojednostavljeno do te mjere da bi bilo potrebno samo par inekcija sa par hiljada genetski modifikovanih ćelija oboljelog, koje su dizajnirane da nađu rak i unište ga.

Sve ovo zvuči zastrašujuće i novo, ali trebamo gledati i na pozitivne strane istraživanja, jer bismo uskoro mogli zaustaviti sve bolesti, produžiti životni vijek čovjeka stotinama godina i mnogo toga drugog.

Šta god mi mislili o ovoj temi, približava se dan kada će genetski inženjering postati naša svakodnevnica, a ne neka luda ‘’sajens fikšn’’ priča.

Ukoliko biste željeli da naučite više o tome šta je STEM, posjetite stranicu – RoboKids edukativni centar Banja Luka

Napiši komentar