„Na zemlji ne postoje idealne stvari, tako ni fotografija krajolika. Ono što možemo da učinimo je da se približimo savršenom. Možemo da biramo ono što stavljamo u okvir fotografije tako da u njemu ostane samo ono što želimo da prikažemo. Fotografija se svodi na misao i osjećaj.“

Piše: Nataša Tomić

Ovako o moći koju posjeduje fotografija za eTrafiku priča Vladimir Tadić, fotograf poznat po fotografijama pejzaža ili takozvanoj landscape fotografiji.

U svijetu fotografije poznat kao ‘Svjetlopis’, što je bukvalan prevod riječi fotografija sa grčkog jezika, Vladimir je vođen željom da zabilježi sve što ga okružuje uplovio u svijet snimanja. Kao veliki poštovalac prirode, tokom te plovidbe je napravio neke od najljepših fotografija bosanskohercegovačkih prirodnih i turističkih atrakcija. Njegov rad je primijetio i National Geographics koji je njegove fotografije uvrštavao među omiljene, a dobitnik je i mnogih priznanja.

Svoju prvu samostalnu izložbu Vladimir otvara u Čelincu pod nazivom ‘Svjetlopis Čelinca’ i kroz fotografije razmatra turističke potencijale čelinačke opštine, a u razgovoru za eTrafiku govori o tome kako se našao u svijetu fotografije, značaju fotografije za savremeno društvo, te  o svojoj izložbi.

Foto: Nikola Tadić

Za početak, otkud inženjer mašinstva u fotografiji?

Kažu za inžinjere da će da vam riješe problem, prije nego što budete znali da on postoji. Naučili smo na fakultetu da tražimo put ka rješenju, što inžinjere poistovjećuje sa istraživačima i tragačima. Tragajući tako naišao sam na, pored tehničkih, i na prirodne nauke, kao i na prirodne ljepote. Istražujući prirodne ljepote naišao sam na mnogo pustolovina. Nošen pustolovinama i ljepotama, stvarao sam likovna  djela. Tako je započeo jedan put i jedno traganje začinjeno plodovima  likovnog stvaralaštva.

Bavite se takozvanom landspace fotografijom, odnosno fotografišete prirodu i njene ljepote. Da li u Vašem slučaju važi činjenica da je priroda najveća inspiracija i stvar koju najviše vrijedi proučavati?

Zamislite da se nalazite pred umjetničkim djelom čiji je Tvorac toliko grandiozan, a vi sami ste jedno od njegovih djela. To djelo je priroda, a Tvorac je oblači u različite i prekrasne haljine. U tom trenutku vi možete da svjedočite stvaranju i da prenesete dio tog djela, a za ostalo se pobrinuo neko koga ne možete, u potpunosti, ni da sagledate. Možete da budete zahvalni na poklonu koji primate, a nikako gordi djelom koje ste uradili u tom trenutku.

Čini se da je fotografija sve važniji dio naših života i da se svaki momenat bilježi i u vječnost šalje bar mobilnim telefonom, ako ne foto-aparatom. Šta je po Vašem mišljenju doprinijelo tome?

Prije nego sam imao uređaj za fotografisanje, pokušavao sam da urežem u pamćenje neke momente iz života, a poslije bih pokušavao da ih se prisjetim. Drugim riječima – slao sam ih u vječnost. Danas imamo mogućnost da bilježimo sve trenutke i da ih se prisjećamo pomoću fotografija. Međutim, pojavom sve većeg broja fotografija, njima smo zatrpani, pa pojedinačna fotografija gubi težinu i ostavlja sve manji trag. Ako fotografija u našem duhu ostavlja manji trag, mislim da se samim tim manje šalje u vječnost.

U skladu sa tim, šta mislite o sve češćem fotografisanju slava, rođendana, vjenčanja?

Trenuci treba da se zabilježe i da nas te fotografije podsjećaju na lijepe i važne trenutke, čuvajući ih tako od zaborava. Međutim, fotografija može da bude i stvar prestiža i da služi sasvim drugim namjenama. Fotografija koja našim mislima i osjećajima nije poslata u vječnost je samo fizički predmet kao i svaki drugi.

Iz Vaše ljubavi prema prirodi se javio i veliki broj fotografija naših prirodnih ljepota koje nam pokazuju da i naša zemlja ima čime da se pohvali. Da li imate svoju omiljenu fotografiju neke bosanskohercegovačke prirodne atrakcije?

Teško mi je izdvojiti samo jednu fotografiju ali eto neka to bude fotografija Štrbačkog buka.

Štrbački buk

U kojoj mjeri landscape fotografija može služiti za promociju turizma i turističkih destinacija? Dokle se po ovom pitanju stiglo u Bosni i Hercegovini?

Fotografija je ključni činilac u predstavljanju turizma. U BiH je to na nivou zaljubljenika u tu vrstu fotografije. Fotografi ličnim djelom pokušavaju da naprave nešto i ne mogu da žive od toga dok ne izađu na međunarodnu scenu.

A koliko je fotografija jako sredstvo za podizanje svijesti o nekim bitnim društvenim problemima?

Opet, fotografija je ključno sredstvo i za tu namjenu. Razni mediji prikupljaju fotografije na određenu temu pa ih prikazuju javnosti utičući tako na svijest. Pogledajte fotografije Lofotena iz Norveške, kojeg su podizanjem svjesti, pomoću fantastičnih fotografija, oteli iz čeljusti naftne industrije.

U čelinačkom Omladinskom centru 02. septembra otvarate svoju prvu samostalnu izložbu pod nazivom ‘Svjetlopis Čelinca’. Recite nam nešto više o izložbi. Kakve će fotografije posjetioci moći vidjeti?

’’Svjetlopis Čelinca’’ ima za cilj razmatranje turističkih potencijala Čelinca, podsticanje organizovanja i pružanja usluga iz oblasti turizma i zaštite životne sredine. Izložba je prodajnog tipa pa će prisutni biti u mogućnosti da kupovinom fotografija podrže rad Omladinskog centra Čelinac, moj rad i naše buduće aktivnosti. Izložba će biti postavljena u prostorijama Omladinskog centra Čelinac, ulaz iza Opštine Čelinac. Fotografije su nastale u prethodne dvije godine na području Čelinca i okoline. Od motiva preovladava priroda i krajolici a potom arhitektura i sport – najviše biciklizam.

Makedonija magla
Mostar suton
Kravica vodopadi
Slapovi Svrakave
Uprava Banja Luke
Visočica greben
Vitorog pustolovina
Vlašić avantura
Bodensko jezero
Balkana jezero
Čelinac i BL

Napiši komentar