Kada su prije dvije godine odlučili da osnuju udruženje koje bi sakupilo sve ljubitelje prirode sa područja Dervente, Planinarsko-ekološka sekcija „Abonos“ naišla je na pozitivne reakcije okoline.

Piše: Snježana Aničić

Cilj je bio pokrenuti određeni broj ljudi, postati prepoznatljiv, krenuti u realizaciju ideja. Nakon dvije godine rada i druženja, zadovoljni su postignutim, iako smatraju da uvijek treba težiti ka boljem.

„Ideja o okupljanju ljubitelja prirode, realizovana je zahvaljujući Omladinskom centru ‘Derbent’, a nastala je prvenstveno iz potrebe da se mladim ljudima pruži mogućnost da svoje slobodno vrijeme provedu u prirodi, a ne kako to često biva, u kafićima ili ispred računara“, prisjeća se početka predsjednik Udruženja Aleksandar Balaban.

Foto: Abonos

Iako se na prvu činilo kao težak zadatak odvratiti mlade od računara i okrenuti ih prirodi, ispostavilo se da je bilo lakše nego što su mislili. Osim mladih, uspjeli su pridobiti i naklonost onih starijih.

Foto konkurs Goran Terzić

„Zahvaljujući istim tim društvenim mrežama koje ih i drže uz kompjutere, relativno je lako animirati ih putem fotografija i pisanja iskustava, i mlade ljude i ljude u poznijim godinama. Poslije toga, većini planinarenje postaje stil života“, naglašava Balaban.

Većina Dervenćana je smatrala da je tako nešto trebalo učiniti mnogo ranije.

„U početku mnogi nisu znali za nas, ali smo vremenom našim radom, kao i promocijama po društvenim mrežama postali, koliko-toliko poznati i prepoznatljivi u gradu“, ističe on.

„Abonos“ trenutno ima oko 40 članova, a zbog velike zainteresovanosti ljudi iz Banjaluke, od prošle godine su registrovani i na banjalučkom području kao Udruženje.

Njihov rad privukao je brojne ljude i iz drugih gradova. Najviše ih je iz Banjaluke, Modriče i Prnjavora.

Foto: Abonos

Godišnje organizuju 20-25 akcija, a pozvani su svi koji žele da uživaju u ljepotama prirode, bez obzira da li su njihovi članovi ili ne.

Osim organizovanja planinarskih izleta, željeli su, takođe,  da podignu svijest za očuvanje i zaštitu životne sredine. Na radionicama koje organizuju, prisutni mogu da upoznaju osnove planinarenja.

Balaban objašnjava da svi planinari imaju slične stavove i poglede na život, te da je saradnja neminovna.

„Najčešće sarađujemo sa društvima iz okruženja, ‘Kozarom’ iz Banjaluke, ‘Dobor’ Modriča, ‘Vučjak’ Brod, ‘Partija’ Gradiška, ‘Očauš’ Teslić, ‘Korak Više’ Prnjavor i drugima“, rekao je predsjednik Udruženja za eTrafiku.

Dvije godine – 40 planina

Foto: Abonos

„Abonos“ je do sada posjetio više od 40 različitih planina. Na pitanje koja planina se izdvojila od drugih, priznaje da nije jednostavno dati odgovor.

„Svaki izlet je lijep na svoj način, bilo da se radi o putu do vrha ili fantastičnom pogledu sa njega, o nekom planinskom jezeru ili rijeci… Vrh je samo odredište, neko ko voli prirodu uživaće cijelim putem do vrha i nazad, ali ako bih morao izdvojiti neke od izleta koji su mi ostali u najljepšem sjećanju onda su to sigurno Osječenica i Vranica, onda Otomalj, Maglić, Peca u Sloveniji“, govori nam on.

U planu trasiranje staze

Da ovo Udruženje uvijek ima dobru ideju, dokazuje i plan da se trasira planinarsko-rekreativna staza, koju će moći koristiti svi koji uživaju u šetnji.

„S obzirom da smo mi planinarsko udruženje, logično bi bilo i da imamo ‘svoju’ stazu u gradu iz kojeg smo, stazu koja bi bila markirana i koju bi sem nas mogli da koriste svi zaljubljenici u prirodu koji žele da šetaju. Derventa nema planina kao npr. Foča, zato je na nama bilo da iskoristimo šta imamo i možemo. S obrzirom da su neki dijelovi opštine nakon posljednjeg rata ostali pod minsko-eksplozivnim sredstvima, za stazu na ovoj lokaciji smo se odlučili zbog toga sto je ona prvenstveno sigurna, a tek onda zbog prirodnih potencijala koji su zanimljivi na njoj“, objasnio je naš sagovornik.

Još uvijek se traži najbolja ruta, nešto su već počeli raditi, a nadaju se da će biti markirana za mjesec ili dva.

Naziv Udruženja posvećen Derventi

Foto: Abonos

„Udruženje je dobilo naziv po fosilnom drvetu hrasta lužnjaka, koje je hiljadama godina sazrijevalo u riječnom mulju, bez prisustva vazduha, te je mijenjajući svoje osobine vremenom postajalo čvršće, tvrđe, otpornije, trajnije i teže. Abonosi su zastupljeni u srednjem i donjem toku rijeke Ukrine. Često krase riječne obale i korita. Željeli smo da uzmemo neko ime koje će biti karakteristično za Derventu“, govori nam Balaban.

Nalazišta abonosa su u svijetu vrlo rijetka. U našim krajevima nalaze se u koritima rijeka Save, Vrbasa, Bosne, Drine. Drvo abonosa je izuzetno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje.

U daljem periodu planiraju nastaviti svoje aktivnosti, raditi na broju članova, ali i edukaciji mladih o bitnosti planinarenja i prirode u čovjekovom životu.

Iz „Abonosa“ imaju poruku za sve koji odlaze u druge države kako bi uživali u prirodi i njenim ljepotama.

„Jedan od ciljeva pri samom osnivanju je i upoznavanje ljudi sa prirodom i prirodnim bogatstvima koja ga okružuju, te pokazivanje da se ne mora putovati daleko ili van granica države da bi uživali u prirodnim ljepotama. Kada bi ljudi prvo upoznali svoju zemlju i prirodna bogatstva koja ona ima, pa tek onda trošili značajniji novac za putovanja po drugim destinacijama, više bi cijenili ono što imaju. Ako baš moram isticati nešto, istakao bih naše planine, Tjentište, rijeku Unu, izvore mnogobrojnih rijeka, tvrđave…“, nabraja on.

Kao „recept“ za oživljavanje bh. turizma, Balaban savjetuje promociju putem društvenih mreža i agencija koje su specijalizovane za marketing, te podizanje kvaliteta usluga.

Napiši komentar