„O značajnim ženama iz prošlosti Banjaluke se malo zna.  Bilo je jako teško doći do podataka o njima, o banovima možete pronaći hiljade podataka i fotografija, dok o banicama samo da su bile žene nekog bana, što me je motivisalo da još više istražujem o ovoj temi“, kazala je Banjalučanka Draga Daša Gajić na promociji svoje nove knjige, održane u Banjaluci.

Piše: Milica Kulić

Nakon šest godina istraživanja, Daša Gajić predstavila je svoju četvrtu knjigu „Rodne studije: Oral history: Kontinuitet sjećanja na stvaralaštvo žena Banjaluke“, kojom želi da sačuva od zaborava žene koje su na razne načine doprinjele razvoju grada na Vrbasu.

„Ovo istraživanje je bilo rudarski posao, a imala sam sreću što sam pronašla potomke žena koji žive u različitim dijelovima svijeta. Fasciniralo me je to što su željeli da podijele svoja sjećanja o tim damama, što je bilo veoma emotivno. Učeći o njima saznala sam nešto o sebi i današnjim ženama kojima nije lako ukoliko žele krenuti putem uspostavljanja rodne ravnopravnosti“, izjavila je za eTrafiku autorka knjige.

Nastavak publikacije „Život i stvaralaštvo žena Banjaluke“ iz 2013. godine je nastao zahvaljujući finansijskoj podršci ekumenske inicijative “Žene iz Omiša”. Knjiga obrađuje četiri teme – rodne studije, oral history metodu, sjećanje i biografske portrete žena iz prošlosti Banjaluke. Daša je predstavila pedeset biografskih portreta iz oblasti nauke, umjetnosti i medicine od 19. vijeka do danas.

„Podaci o nekim damama su zaista fascinantni. Aurelija Branković koja je samo nekoliko godina živjela u Banjaluci uveliko je zaslužna za kostimografiju, pozorišnu i slikarsku scenu našeg grada. Pored toga što je radila u prestižnim pozorištima, imala je i modni salon u Parizu, a dolazila je iz ‘obične’ porodice. Slijedila je svoj san iako joj porodica govorila da to nije za nju. Zatim, tu je Vuka Marković, zaslužna za osnivanje Dječijeg pozorišta u Banjaluci i Gizela Januševski, prva doktorica koja je liječila besplatno”, kazala je ona.

„Autorka je uspjela osvijetliti sudbine pedeset žena koje su stvaralaštvom i angažmanom doprinijele afirmaciji ljudskih i ženskih prava u Banjaluci. Te žene prošlosti su ostale neopravdano u sijenci istorije jer je patrijarhalnim okvirima potisnuto žensko naslijeđe kojim Banjaluka treba da se ponosi”, istakla je na promociji recenzetkinja knjige Vesna Iliktarević.

“Fascinirana sam podacima kako su one djelovale u zaista teškom vremenu, trebalo se tada izboriti i afirmisati za prava žena. Djelovale su u različitim oblastima, u vremenu kada su se žene posmatrale iz ugla male ženske svakodnevnice. Bile su u nekim stisnutim okvirima, a za naše junakinje to je bio okidač da se okrenu feminizmu akcije. Nisu toliko obraćale pažnju na sebe već, na bolju budućnost njihovih potomaka. Banjaluka nosi etiketu grada žena – ponekad neopravdano jer je samo nekoliko ulica nazvano po ženama i žensko naslijeđe je veoma zanemareno”, dodala je ona.

Knjiga će biti donirana školama i raznim organizacijama. Ukoliko pratite karijeru Daše Gajić, zapazili ste da je rodna ravnopravnost jako važna tema njenih djela.

„Ova knjiga čitaocima omogućava da saznaju šta su rodne studije, čime se bave, kako su nastale, te pojašnjava oral history metodu po kojoj potomci pričaju svoju istoriju nasuprot činjenicama”, ističe Daša.

Napiši komentar