Nakon katastrofalnih majskih poplava i direktne materijalne štete u Republici Srpskoj od oko 1,6 milijardi KM sagovornici iz svijeta ekonomije upozoravaju da bi se građani RS mogli suočiti sa još većim poteškoćama!

Jedna od prvih jeste povećanje cijena određenih namirnica a kako ističe član udruženja ekonomista „Svot” Miloš Todorović iz Banjaluke zbog uništenja dijela usjeva u poplavama prvo će poskupiti pšenica i slični artikali.

“Kao posljedica tih poskupljenja dolazi do poskupljenja hrane za stoku i životinja koje mi konzumiramo a na kraju vjerovatno i do poskupljenja mesa. U infrastrukturi problem je još veći i duže će trajati. I privredni razvoj će se usporiti odnosno već je usporen u ovom trenutku jer dosta preduzeća koja su direktno pa i ona koja su indirektno zahvaćena poplavama imaju probleme te se moraju vratiti na stanje kakvo je bilo prije poplava pa tek onda očekivati da će se dešavati dalji razvoj. Do sad smo imali manje pomake u toj oblasti ali sigurno da na kraju ove godine ne možemo se nadati baš sjajnim rezultatima”, kaže Todorović i dodaje da će neke posljedice trajati nekolko mjeseci a neke i godinama.

Prema ekonomisti Zoranu Pavloviću iz Banjaluke ekonomska šteta koja je nastala je samo inicijalni problem a dodatni problem je činjenica da će praktično oporavak privrednih subjekata u regijama nastradalim u poplavama  trajati jako dugo jer ne postoje raspoloživa sredstva kojima bi se moglo pomoći tim privrednim subjektima da počnu ponovo da rade.

“Sigurno i da će pomoć iz inostranstva koja se očekuje biti  skromnija zato što smo učinili da naši građani iz inostranstva moraju sva sredstva uplaćivati na centralni račun a oni sigurno da bi više voljeli novac uputiti direktno u opštinu u kojoj je stradao neko njihov. Dodatni problem je i zagovaranje da se sredstva Svjetske banke i MMF-a koja će biti odobrena za obnavljanje stradalih objekata i porodica raspoređuju po nacionalnom ključu a ne po potrebnim i ustanovljenim štetama. To je još jedna potvrda apsurda u kojem živimo”.

On dodaje da će posljedice poplava vremenom biti i otkazi ali i naglašava da će obnova na kraju ponovo pasti na građane.

“Prema podacima koje su već objelodanili sindikati i Privredna komora u RS već sada je izgubljeno 2.000 radnih mjesta koji su bili evidentirani. A sigurno je bar toliko i neevidentiranih radnika koji su ostali bez ikakvih primanja. Ekonomski oporavak će samo zavisiti od toga koliko ćemo vješto i dobro rasporediti sredstva koja želimo da prikupimo putem izmjena zakona i solidarnog poreza ali je opet problem činjenica da je teret obnove nešto što će definitivno pasti na građane i preduzeća i poslodavce a praktično se to neće osjetiti na nivou administracije i njihovih primanja, plata i ostalog.

otkazi

Osvrnuo se i na prijedlog o izmjenama zakona o zaduživanju upućen NSRS-u po kome će se sva zaduživanja koja Vlada bude radila po osnovu potreba obnove nastradalih kuća vršiti mimo obaveza propisanih o stepenu zaduženosti opština odnosno RS.

“To u prevodu znači da će praktično dati mogućnost Vladi da se zaduži koliko god misli da treba i želi a koliko će od toga novca stići do nastradalih je vrlo upitno i bojim se da praktično time otvaramo prostor za neviđene manipulacije”, kaže Pavlović.

Moguće i smanjenje kreditnog rejtinga zemlje

Miloš Todorović se osvrnuo i na mogućnost smanjenja kreditnog rejtinga zemlje što bi sa sobom vuklo niz drugih poteškoća.

“Sniženja kreditnog rejtinga postoji kao opcija, ali je trenutno teško predvidjeti da li će do njega i doći. Čim imate katastrofu kao što je nedavna poplava  koja vas oslabi na određeni način već ste slabiji potencijalni isplatiša što može uticati i na smanjenje kreditne sposobnosti. Sad je pitanje kako ćemo vraćati ove postojeće kredite pošto je budžet mali i sredstava nema dovoljno tako prije svega taj indirektni uticaj na servisiranje postojećih obaveza sigurno može da utiče. Dugoročno gledajući teško je bilo šta predviđati ali može imati uticaja i na pad kreditnog rejtinga”, rekao je Todorović.

 

 

eTrafika.net – Ognjen Tešić

Napiši komentar