fbpx

Projekt izgradnje Termobloka 7 čak 17 godina je na čekanju, a tokom tog perioda izvršeni su samo pripremni radovi na mjestu planiranom za izgradnju Bloka 7. Ova investicija dosad je građane koštala 233 miliona KM, a nova Vlada FBiH i nadležno ministarstvo nemaju odgovora na pitanje da li će se nastaviti ovaj projekt. Da li SDP-ov ministar energetike, rudarstva i industrije dijeli stavove o poslovanju s Kinezima kao njegov stranački kolega Grabovica u čijem mandatu je EP BiH potpisala ugovor o saradnji, ostaje da se vidi.

Piše: tacno.net

Novi saziv Vlade FBiH formiran je krajem aprila 2023. godine, a pred njim se nalaze mnoga neriješena pitanja. Jedno od ključnih pitanja je i projekt izgradnje Termobloka 7. Ovaj višemilionski projekt, čija se vrijednost procjenjuje na 750 miliona eura, a koji je ušao u 17. godinu čekanja, trebao bi biti prvi na listi prioriteta rješavanja s obzirom na ogromne uložene novce i godine planiranja. No, Vlada FBiH a ni nadležno Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije se ne oglašavaju povodom ovog pitanja.

Podrži eTrafiku

Nekoć perspektivan projekat, Termoblok 7 danas je, tvrdi energetski analitičar Almir Muhamedbegović, propao projekat koji je od početka bio opterećen nesposobnošću i korumpiranošću vlasti, a novac koji je utrošen mogao se pametnije potroši i da sada taj manjak novca, koji spriječava dalje velike investicije Elektroprivrede BIH, koči energetsku tranziciju naše države. Također, ističe kako nadležni nemaju hrabrosti da priznaju da je to propao projekat.

Razloge u nemogućnosti realizacije projekta Termobloka 7 možemo pronaći, prije svega, u dešavanjima tokom posljednjih 17 godina i odlukama tadašnjih nadležnih.

Ideja o izgradnji Termobloka 7 pojavila se početkom 2000-ih godina, s ciljem da se zamijene dotrajali blokovi 3, 4 i 5 koji su operativni preko 50 godina. Već početkom 2006. godine Vlada FBiH je, bez javnog konkursa, posao izgradnje osam velikih energetskih objekata, među kojima je bio i Termoblok 7, povjerila austrijskom konzorciju „Austrian Power and Environment Technology“ (APET). Prema tadašnjim procjenama investicija izgradnje energetskog postrojenja snage 370 MW iznosila je 380 miliona EUR-a.  Nedugo nakon, Vlada FBiH je ipak objavila javni konkurs, nakon čega je za ovaj posao izabrana njemačka kompanija „EnBW“, čime je došlo do povećanja snage bloka 7 na 450 MW kao i iznosa ukupne investicije koja je narasla na 750 miliona EUR-a. Međutim, njemačka kompanija se, iz nepoznatih razloga, povukla iz projekta. Nedugo zatim, Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH (EP BiH) potpisuju novi ugovor sa švicarskom kompanijom „Alpiq“.

U međuvremenu, promjenom vlasti na federalnom nivou smijenjen je dotadašnji direktor Elektroprivrede BiH Amar Jerlagić, a na njegovo mjesto dolazi SDP-ov generalni direktor Elvedin Grabovica. Dolaskom Grabovice na mjesto generalnog direktora poništen je prethodni konkurs i švicarski „Alpiq“ biva izbačen iz strateškog partnerstva. Ubrzo nakon toga uslijedio je novi javni konkurs gdje su prihvaćena dva ponuđača – japanska kompanija Hitachi Power System i kineski državni konzorcij China Gezhouba Group. Japanska kompanija se 2014. povukla iz konkursa zbog nasilnih protesta u BiH, što je otvorilo put za potpisivanje ugovora s kineskim konzorcijem. Kasniji ugovor o finansiranju projekta potpisao je Grabovicin nasljednik na mjestu generalnog direktora EP BiH Bajazit Jašarević (SDA).

Elvedin Grabovica/Foto: CIN.ba

Američka kompanija General Electric izabrana je za podizvođača radova, no oni su ubrzo otkazali saradnju. Kineski izvođač radova ponudio je potom zamjensku opremu. Međutim, povlačenjem američkog General Electric, koji je trebao biti isporučioc ključne opreme, zamjenskog podizvođača stručni tim, angažovan od strane EP BiH, ocijenila je nezadovoljavajućim u odnosu na uslove tenderskog dokumenta.

Kineski konzorcij China Gezhouba Group sa kojim je potpisan ugovor o izgradnji Termobloka 7 je nedavno, navode mediji, prijavljući se na javni konkurs Autocesta FBiH, dostavio netačne informacije i lažnu dokumentaciju u ponudi za izgradnju tunela Prenj na trasi autoputa na koridoru Vc.

KAKO JE PROPAO NAJVEĆI ENERGETSKI PROJEKT FBiH

Projekt izgradnje Termobloka 7 je sa početnih 380 miliona eura (760 miliona KM) dogurao do 750 miliona eura (1,5 milijardi KM), zahvaljući odlukama nadležnih. Na ovaj projekt utrošeno je već 233 miliona KM. Tačnije, 214 miliona dato je kao avans Kinezima i 19 miliona za pripremne radove u Tuzli. Unatoč uloženim sredstvima, pripremi radovi za ovaj projekt započeli su tek krajem 2019. godine, a ono što se danas nalazi na tom mjestu jeste samo prostor ograđen šljunkom. Pored finansijske neisplativosti projekta tu je pitanje i perspektivnosti projekta u energetskom sektoru. Portal Tacno.net ranije je pisao kako je insistiranje na izgradnji Termobloka 7 usporilo energetsku tranziciju BiH te kako je energetska tranzicija već uveliko započela u zemljama Evropske unije. Smanjenje emisija štetnih gasova te klimatska neutralnost neki su od ciljeva procesa energetske tranzicije, a koji se mogu ostvariti kroz ulaganja u obnovljive izvore energije i zatvaranje termoelektrana na ugalj. U skladu s tim, Bosna i Hercegovina se obavezala potpisivanjem različitih međunarodnih ugovora, poput Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan iz 2020. godine, da će raditi na procesu dekarbonizacije.

„I u cijelom tom kontekstu tu još uvijek se javlja težnja da se gradi Blok 7. A pitanje Bloka 7 su dva pitanja. Jedno pitanje je suštinsko, da li u vrijeme kad svi odustaju od uglja treba ići u izgradnju nove termoelektrane na ugalj čiji vijek trajanja, da bi se ekonomski isplatila, je 40 godina. A pošto smo mi već u 2023. to znači da bi ona bila ekonomski isplativa iza 2050. godine. A, mi se obavezali da ćemo do 2050. prestati koristiti ugalj. Tako da imate taj aspekt. S druge strane imate ekonomski aspekt. Šta znači proizvodnja električne energije iz uglja u situaciji gdje proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, a tu mislim na hidro, sunce i vjetar, je jeftinija od proizvodnje iz uglja. Znači da to čisto ekonomski može“, naglasio je u ranijim izjavama za portal Tacno.net ekonomski analitičar i stručnjak za oblast energetike Damir Miljević.

Energetski stručnjak Nihad Harbaš navodi kako je izgradnja Termobloka 7 perspektivna koliko i rudarski sektor odnosno rudnici uglja.

„Svjedoci smo dešavanja sa rudnicima uglja i rudarima u posljednje vrijeme. Stvari se ne smiju gurati pod tepih jer znamo šta se desi kada se to radi. Blok 7 u TE Tuzla je projektovan za ugalj kakvog, bojim se, u BiH nema, a ionako su upitne njegove rezerve, kalorične vrijednosti BH uglja koji se u svijetu zove lignit (najniža kalorična moć), načini kopanja, poslovi rudara, odlagališta šljake i pepela, te u krajnjoj liniji takse na CO2“, ističe Harbaš.

Smatra kako Vlada FBiH odnosno EPBiH ne mogu tako lako odustati zbog ugovora sa Kinezima jer bi tim potezom doveli sebe u nepovoljan položaj, a pogotovo imali negativan publicitet u javnosti.

Nihad Harbaš/Foto: N1

Na pitanje koliko je uopće realno da se danas gradi termoelektrana na ugalj, Harbaš naglašava kako se „na tlu EU, ali i kompletne Europe ne gradi niti jedna nova termoelektrana. Pametnom dosta.“

No, uprkos svim ovim činjenicama, EP BiH ne odustaje od projekta izgradnje Termobloka 7. EP BiH je 2022. godine za 640 hiljada KM (bez PDV-a) angažovala slovenske firme Esotech i HSE Invest Maribor kao konsultante za projekat izgradnje Termobloka 7, odnosno da li EP BIH treba nastavljati ovaj projekat s kineskom firmom ili ne.

Tacno.net je poslao upit objema firmama. Iz firme HSE Invest Maribor naglasili su kako je glavni nosioc projekta Esotech te da se trebamo obratiti njima. Iz firme Esotech, na pitanje koje je stav ove kompanije povodom realizacije ovog projekta, do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Iako zvanični stav slovenskih firmi nije poznat i uprkos zastoju izgradnje, trenutni generalni direktor EP BiH ne vidi prepreke u uvrštavanje izgradnje Termobloka 7 među strateške planove kao i Planove poslovanja EP BiH za period 2023-2025.

Raspodjelom vlasti na nivou Federacije BiH između koalicionih partnera, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FBiH otišlo je u ruke SDP-ovog ministra Vedrana Lakića.

Uprkos pokušajima portala Tacno.net da dobije izjavu novoizabranog ministra povodom realizacije projekta Termobloka 7, ministar Lakić u čijoj je ingerenciji kompletna energetska politika FBiH mjesec dana nije ponudio odgovore na pitanja koja smo mu poslali.

Ministar Lakić, koji je bio SDP-ov odabir za ovo poziciju, prema dostupnoj biografiji nema iskustva u energetskom, rudarskom ni industrijskom sektoru. On je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a na zvaničnoj stranici SDP-a naglašavaju kako je u sportu čitav život te da je trenirao u omladinskim kategorijama Slobode i da je stigao do prvog tima. Bio je i dugogodišnji član rukovodostva OKK Sloboda te član prve mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine 1994. godine. Svojevremeno je bio i direktor Javnog komunalnog preduzeća „Saobraćaj i komunikacije“ Tuzla, a 2021. godine je izabran za ministra finansija u Vladi Tuzlanskog kantona.

S obzirom na specifično iskustvo ministra Lakića i probleme sa kojima se susreće ovaj sektor u našoj državi postavlja se pitanja kako i na koji način ministar Lakić planira da riješi mnogobrojne nagomilane probleme koji su ostali iza njegovog prethodnika Nermina Džindića, poput toga da zbog višemilionskih dugova i gubitaka prijeti stečaj rudnicima u FBiH i da je ugroženo više hiljada radnih mjesta, potom Binas koji također bilježi milionske gubitke, ali i mnoga druga javna preduzeća koja se nalaze pod sektorom energetike, rudarstva i industrije a čiji se problemi gomilaju godinama.

Vedran Lakić/Foto: Federalna.ba

Tacno.net je također poslao upite i SDP-u BiH, ali do objave ovog teksta nismo dobili dgovore na naš upit.

PAT-POZICIJA BiH

Pored činjenica da, s energetske strane, ovaj projekat ne donosi ništa inovativno ni perspektivno za BiH, tu je i finansijska strana priče. Vlada FBiH je 2018. godine postala garant u korist kineske izvozno-uvozne banke EXIM za kreditno zaduženje Elektroprivrede BiH, u iznosu od 613 miliona eura, za realizaciju projekta izgradnje Termobloka 7, koje je Vijeće za državnu pomoć BiH prošle godine proglasilo nezakonitom garancijom. Kako bi finansirali avans, EP BiH se zadužila kod konzorcija komercijalnih banaka predvođenih ruskom Sberbank u iznosu od 145 miliona KM. Kao kolateral za ovo kreditno zaduženje banke upisuju hipoteku nad blokom 6 Tuzla te upravnom zgradom EP BiH.

U razgovoru sa ekonomskim analitičarem i predsjednikom Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admirom Čavalićem, na pitanje da li postoji mogućnost povrata uloženih sredstava Čavalić je istakao da data opcija postoji međutim da smo sada u “pat poziciji” jer nije određeno da li je došlo do provedbe ugovornih obaveza od strane kineskog partnera ili ne.

„Bankovna garancija je tu, sredstva su osigurana na bankovnom računu, sada naravno imamo trošak vremenske vrijednosti novca (oportunitetni trošak) jer EP BiH ne može koristiti data sredstva u investicije tj. ista su blokirana. Najveći problem je što niko ne želi preuzeti odgovornost, pa čak niti priznati grešku pri radu, ugovaranju i slično. To nije dobro. Stvari se ne trebaju držati ‘pod tepihom’ jer ishod može biti tragičan – za EP BiH, energetsku stabilnost FBiH, građane i privrednike“, pojašnjava Čavalić.

Komentarišući mogućnost gubljenja spora u međunarodnog arbitraži i posljedica po FBiH i EP BIH, u ekonomskom konteksu, Čavalić naglašava da su ishodi međunarodnih arbitraža uvijek nepredvidljivi i da je mišljenja da svaka od strana ima određene argumente, ali da je jasno da kineski partneri nisu u mogućnosti realizovati ranije preuzete ugovorne obaveze.

Admir Čavalić/Foto: A.K./Klix.ba

„Nadati se da će se ‘zarobljena sredstva’ vratiti, ali napominjem da i u tom slučaju imamo trošak čekanja, što nije dobro za EP BiH. Najveći gubitak se odnosi na eventualni propast projekta Blok 7 u Tuzli. Pravo pitanje je svakako ko će preuzeti odgovornost ukoliko to bude promašena investicija“, zaključuje Čavalić.

Podsjećamo, energetske kompanije u entitetskom vlasništvu samo u 2022. godini, zbog sporova pred međunarodnim arbitražnim sudovima, su izgubile cca. 104 miliona KM. Elektroprivreda RS-a 90 miliona KM zbog izgubljenog spora sa slovenačkom kompanijom „Vijadukt“ zbog raskida koncesije za izgradnju hidroelektrane Vrbas. Također, zbog izgubljene dobiti Elektroprivreda BiH mora austrijskom Strabagu isplatiti 14 miliona KM zbog projekta Vranduk.

U odgovoru za portal Tacno.net Parlament FBiH je istakao da nije moguće sredstva osigurana određenim namjenskim kreditnim aranžmanom prenamjenuti u druga sredstva bez provođenja kompletne procedure novog kreditnog aranžmana.

Pojašnjavajući nemogućnost prenamjene kreditnih sredstava Čavalić naglašava da je to još uvijek otvoreno pitanje i da treba tražiti odgovor od EP BiH zašto se ne razmatra prenamjena kreditnih sredstava.

„Moguće da se čeka rasplet ove situacije tj. dokaz da ugovorne obaveze nisu provedene. Problem je što se u ovom trenutku ništa ne radit po pitanju utvrđivanja povrede ugovornih obaveza, mogućnosti povrata ili prenamjene kreditnih sredstava i izrade alternativnog/ih scenarija djelovanja. Protok vremena pritom ne ide u prilog.“

Tacno.net je poslao upit i Vladi FBiH no iz Vlade FBiH su odbili da dostave odgovore navodeći da je to vezano isključivo za djelovanje Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH i da se obratimo njima.

Prema nezvaničnim informacijama iz visoko pozicioniranih izvora unutar EP BiH rukovodstvo ove kompanije je razmišljalo o postizanju dogovora sa kineskim izvođačima o prenamjeni sredstava i angažovanju kineskih kompanija na izgradnji energetskih objekata iz domena obnovljivih izvora.

Tacno.net je tražio komentar i trenutnog direktora EP BiH Admira Andeliju o prenamjeni sredstava, međutim do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Kao što smo ranije istakli rudnici koji se nalaze u vlasništvu EP BiH nalaze se u katastrofalnoj situaciji. Pored činjenice da rudari redovno izlaze na štrajkove i da rudnici u BiH bilježe milionske gubitke, portal Zurnal je ranije pisao kako je EP BiH tokom 2022. godine od privatnih rudnika kupila ugalj u vrijednosti od 170 miliona maraka.

Da li će nova vlast i nadležno ministarstvo na čelu s SDP-ovim ministrom i dalje forsirati projekat za koji stručnjaci unazad godinama tvrde da je propao i da nema nikakvu budućnost ostaje tek da se vidi, s obzirom da trenutno od nadležnih odgovora nema.

Napiši komentar